BiH

Predsjedavajući Predjsedništva BiH

Džaferović: Palmer potvrdio da dijalog Beograda i Prištine nema nikakve veze s drugim državama

09/09/2020

Uvjeren sam da će ovaj današnji sastanak biti dodatni poticaj svima nama u BiH da se okrenemo ovim pitanjima i da radimo bez nekih tenzija,

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je da su danas on i njegove kolege Milorad Dodik i Željko Komšić imali veoma koristan i prijateljski sastanak s Matthewom Palmerom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država i specijalnim izaslanikom State Departmenta za Balkan, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Dobili smo ponovo podršku i apel da svi u BiH budemo posvećeniji na evropskom putu BiH, da budemo okrenuti prema budućnosti, kako bi se ova država što prije izgradila kao efikasna, funkcionalna, stabilna, sigurna, ekonomski prosperitetna, da građani ove zemlje svoju budućnost, pogotovo mladi ljudi, traže ovdje u BiH, a ne van nje“, kazao je Džaferović i dodao da je jedno od specifičnih pitanja bio razgovor o proslavi 25. godišnjice od postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma:

“Sva tri člana Predsjedništva će biti posvećena tom procesu i zajedno ćemo osmisliti kako da obilježimo 25. godišnjicu Daytona i da proiciramo budućnost BiH. Upravo na ovom tragu, kako sam govorio, mirne, stabilne, prosperitetne, uređene, ekonomski razvijene zemlje.“

Džaferović je kazao da je drugo pitanje o kojem su razgovarali s Palmerom bilo specifično, a to je borba protiv trgovine ljudima.

“BiH je u opasnosti da se pomjeri nagore na toj ljestvici, čime bi se uskratila pomoć BiH. Već ćemo na idućoj sjednici Predsjedništva imati to kao posebnu temu. Tražićemo da BiH uradi sve u borbi protiv trgovine ljudima što treba da uradi i radi sebe i radi pozicije na toj ljestvici, kako ne bi izgubila pomoć. Treća stvar koja je pomenuta je pitanje učešća BiH u vojnim vježbama s našim saveznicima, s NATO savezom, s EUFOR-om. Predsjedništvo BiH je imalo značajnu ulogu u tome i nastaviće to da čini, planiraju se ponovo neke vežbe, kao na primjer 2022. godine kao što je bilo ove godine. Traži se ono što smo već prihvatili kao obavezu u Planu reformi koji je dostavljen NATO savezu, modernizacija Oružanih snaga BiH“, istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Četvrta stvar, prema Džaferovićevim riječima, o kojoj su razgovarali jeste pitanje odnosa procesa dijaloga između Srbije i Kosova i odnosa prema drugim državama u regionu.

“Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni s jednom državom u regionu i da se on tiče samo Beograda i Prištine. To je nešto što smo mi odranije znali i što sam ja svo vrijeme govorio, ali danas smo to čuli od predstavnika američke administracije“, istakao je Džaferović.

Dodao je da se govorilo i o reformi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, borbi protiv ilegalnih migracija.

“Uvjeren sam da će ovaj današnji sastanak biti dodatni poticaj svima nama u BiH da se okrenemo ovim pitanjima i da radimo bez nekih tenzija, bez proizvodnje nekih problema, već s proizvodnjom dobrih i za sve građane ove zemlje korisnih stvari, da idemo naprijed“, smatra Džaferović.

Kazao je i da je poslije sastanka s Palmerom obavio kratke konsultacije sa članovima Predsjedništva vezano za zahtjeve Dodika i Komšića za vanrednim sjednicama i o njegovom ranijem prijedlogu da se održi redovna sjednica.

“Članovi Predsjedništva su se danas dogovorili da se 17. ovog mjeseca održi redovna sjednica, onako kako sam ja to predlagao, sa nekih šest globalnih tema. One se tiču borbe protiv pandemije, zatim evropskog puta BiH, realizacije Programa reformi koji je dostavljen NATO savezu. Tiču se borbe protiv ilegalnih migracija, zatim borbe protiv trgovine ljudima i jedna inicijativa, koja je, u stvari, zauzimanje nekog stava koji je vezan za mini Schengen. Nakon te sjednice, odmah isti dan, biće održana vanredna sjednica koju zahtjeva član Predsjedništva Milorad Dodik, a nakon te sjednice vanredna sjednica koju zahtjeva član Predsjedništva Željko Komšić“, objasnio je Džaferović.

Dodik je uputio zahtjev za vanrednu sjednicu kako bi se razmatralo pitanje premještanja ambasade BiH iz Tela Aviva u Jerusalem, a Komšić kako bi razgovarali o priznanju Kosova.

Džaferović je, na kraju, naglasio da je, kada se govorilo o sastanku Beograda i Prištine u Washingtonu i o tome da taj proces nema veze ni s jednom drugom državom, kazano da lideri u BiH pokušaju da neke stvari koje su korisne iz tog dijaloga akceptiraju, razmotre, pa na kraju i prihvate.

“Govorilo se upravo o toj ideje o mini Schengenu. Članovi Predsjedništva, koliko ja mogu vidjeti, nemaju ništa protiv da se razmotri ta ideja. Imaju različite poglede šta bi to u osnovi moglo biti. Ja spadam u red onih koji smatraju da se to treba dobro izučiti da vidimo šta to sve skupa znači i da ne treba da bude niko od nas protiv slobodnijeg protoka robe, ljudi, kapitala i usluga, ali to svakako niti može biti neka posebna asocijacija, niti može biti zamjena za naš evropski put. Recimo, u okviru toga, ako bismo mi liberalizirali režim prelaska granice, ljudi, roba, kapitala i usluga, riješilo bi se pitanje i tih relacija između BiH i Kosova, što je jako važno“, završio je Džaferović.

Palmer će tokom današnje posjete BiH imati susrete sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a potom i sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, te entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.