Evropski parlament se u četvrtak osvrnuo na 30. godišnjicu Daytonskog-pariškog sporazuma, a njegovi zastupnici, predvođeni onima iz Hrvatske, upozorili su na nedostatke tog mirovnog dogovora koji uzrokuju političku stagnaciju u Bosni i Hercegovini.
Daytonski-pariški sporazum parafiran je 24. novembra u Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, a potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini koji je odnio više od 100 hiljada života i raselio dva miliona ljudi.
Trideset godina nakon tog dogovora vrijeme je da se „gleda prema naprijed“, ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, rekao je u raspravi u Strasbourgu Michael McGrath, povjerenik Evropske komisije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača.
Reforme prije svega
EU pritom može poslužiti kao primjer pomirenja, savez nekada zaraćenih nacija koje su izgradile Uniju zajedničkih vrijednosti, kazao je McGrath.
Pozdravio je opredijeljenost BiH članstvu u EU te njenu potpunu usklađenost s evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, ali je upozorio na „sporost provođenja reformi, političke podjele, zapaljivu i secesionističku retoriku“ koje potkopavaju evropske ambicije BiH.
Naglasio je da su domaći političari ti koji imaju odgovornost pokrenuti dijalog i pomirenje, izgraditi stabilne institucije i osigurati demokratiju bez diskriminacije.
Uloga domaćih političara
„To nije nužno da bi se zadovoljio Brisel, nego građani BiH“, poručio je McGrath, dodavši da će međunarodni nadzor biti uklonjen onoliko brzo koliko BiH bude napredovala na evropskom putu.
Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, inicijatorica rasprave, pozdravila je to što je u ime Komisije govorio upravo McGrath, Irac upoznat s mirovnim procesima kroz Sporazum na Veliki petak.
Istakla je da je Dayton 1995. godine dočekan kao spas, ali da obećanja o jednakopravnosti i legitimnoj zastupljenosti triju konstitutivnih naroda ni nakon 30 godina nisu u potpunosti provedena.
Izborni zakon i upozorenja pred nove izbore
Zovko je upozorila da bi na izborima u oktobru naredne godine, bez izmjena izbornog zakona, moglo doći do ponovnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka, kao i do preuzimanja Hrvatskog kluba u Domu naroda putem, kako je rekla, „izbornog inženjeringa“.
Također je upozorila na jačanje unitarističkih i separatističkih poruka u javnom prostoru BiH.
„Mirovni sporazum nije kraj procesa, već upozorenje da posao još nije završen“, poručila je.
Stier: Potrebna evropska nadogradnja Daytona
Davor Ivo Stier, predsjednik Izaslanstva Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, rekao je da se BiH ni nakon tri decenije nije u potpunosti konsolidirala kao suverena i višenacionalna država.
Ocijenio je da je Dayton pogodio formulu za mir, ali da su potrebne promjene koje će ga nadograditi u evropskom duhu, uz poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Naglasio je da federalizam i građanska država nisu suprotstavljeni koncepti, već da se u višenacionalnoj BiH građanski model može razvijati jedino kroz federalno uređenje.
Kritike Daytona i pozivi na reviziju
Konzervativni zastupnik Stephen Nikola Bartulica Daytonski-pariški sporazum nazvao je „mrtvim slovom na papiru“ te se založio za njegovu ozbiljnu reviziju, počevši od izbornog zakona.
Istakao je da je hrvatski narod ključna garancija evropskog puta BiH te da bez vojno-redarstvene operacije „Oluja“ ne bi došlo do potpisivanja sporazuma.
Mir postignut, ali društvo i dalje podijeljeno
Zastupnik Zelenih Gordan Bosanac podsjetio je da je Dayton zaustavio rat i okončao masovne zločine, uključujući genocid, ali da je uspostavio složen i često nefunkcionalan sistem vlasti.
Naglasio je da je BiH i danas etnički duboko podijeljena, a da je evropski entuzijazam oslabio.
Poručio je da su promjene u rukama građana, koji trebaju kazniti politike zasnovane na etničkim i klijentelističkim interesima.
Picula: BiH sinonim za stagnaciju
Tonino Picula podsjetio je na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici i povukao paralelu između ratnih prizora iz Ukrajine i devedesetih godina u BiH.
Upozorio je na jednu od najozbiljnijih političkih kriza u zemlji, te naveo da preglasavanje i nametanje članova Predsjedništva dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima.
Karlo Ressler ocijenio je da se ni slovo ni duh Daytona danas ne provode, te upozorio na destabilizirajuće tenzije između unitarističkih i separatističkih koncepata.
Sunčana Glavak naglasila je duboku institucionalnu nefunkcionalnost BiH i poručila da Dayton nije zamišljen kao trajni okvir političke blokade.
Zaključna poruka rasprave
U raspravi je učestvovalo više od dvadeset zastupnika, a dominantna poruka bila je očuvanje Bosne i Hercegovine kao integralne, višenacionalne države s ravnopravnim narodima, uz potrebu da se Daytonski-pariški sporazum prilagodi savremenim evropskim izazovima.
