Na putu prema Briselu
Evropa zove, a gdje smo mi: Kako za dva mjeseca dogovoriti ono što nismo dvije decenije?
Ispratili smo još jednu godinu, u kojoj nismo uspjeli ni kupiti kartu, a kamoli ukrcati se na voz za Brisel. Uz sav optimizam, žuto svjetlo nije pozelenilo, iako je skoro do zadnjeg trena tinjala nada da će ova zima otopiti zaleđene reforme.
Iako se evropsko proljeće za Bosnu i Hercegovinu očekivalo trinaestog u decembru, ono stoji iza barikade, s podignutom rukom.
“Bosna i Hercegovina će sačekati do marta. U martu će podnijeti izvještaj o napretku, kada ćemo odlučiti da li ćemo otvoriti pregovore sa njima”, rekao je Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća.
Šta se uopšte može promijeniti do marta? Kako za dva mjeseca dogovoriti ono što nismo uspjeli dvije decenije?
“Ja sam predložio da se stavi Zakon o sudu, Zakon o pranju novca, kako se to zove, da se riješi problem broja 112, tako što će Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije usvojiti isti broj i on bukvalno važiti na prostoru čitave Bosne i Hercegovine, tako i sa elektronskim potpisom, ne trošimo vrijeme na glupostima, dal’ trebamo prenijeti nadležnosti ili ne treba”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a (5.12.2023.).
“Što manje izjava u javnosti koje će biti opterećenje za naš evropski put, bit će nam svima lakše”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH (28.11.2023.).
Ovakva priča, tipična za sastanke sa evropskim zvaničnicima i u Briselu, na domaćem terenu uglavnom ne važi. Najčešće se entitetske nadlažnosti potežu i gdje treba i gdje ne treba, zbog čega je tek u samom finišu godine usvojen dugo očekivani dokument o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu.
“To je jedan od iskoraka koji je Vijeće ministara danas uradilo, vodeći računa o nacionalnoj strukturi, entitetskoj zastupljenosti i, naravno, vrlo vidljivoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i Distrikta Brčko”, kaže Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (12.12.2023.).
Onog trenutka kada je Vijeće ministara prestalo biti jedina adresa s kojom Brisel pregovara, evropski put Bosne i Hercegovine značajno je usporen. I to je samo jedan od razloga što smo tu gdje jesmo.
“Ja sam u svom obraćanju rekao da ni Evropa nije uradila skoro ništa, da su spavali desetak godina na prostorima zapadnog Balkana, pa i Bosne i Hercegovine i da se to njihovo buđenje, a evo i naše, može iskoristiti u jednom pozitivnom procesu”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (22.05.2023.).
Analitičari se pitaju kako to uopšte postići, s obzirom na stalne političke napetosti i blokade?
“Ostaje otvoreno pitanje, šta je to sljedeći korak, odnosno potez koji bi ih motivisao da se pokrenu s mrtve tačke i da se uhvate u koštac sa krupnim reformama koje neminovno slijede Bosni i Hercegovini i bez ispunjenja tih reformi teško se nadati nekom novom poklonu iz Evropske unije”, kaže za BHRT Tanja Topić, politička analitičarka.
“Bez jasnog plana ko šta radi, kako se preuzimaju obaveze, bez dinamiziranja procesa, bez ustanovljavanja uz pomoć kojih ljudskih resursa, koja ustanova, koji nivo vlasti, koja insitucija, do kojeg roka ima neko zaduženje, mi ne možemo da napravimo ništa ozbiljnije, kad je taj aspekt integracija u pitanju”, kaže Lejla Ramić-Mesihović, profesorica međunarodnih odnosa (IBU).
Početak godine novi je test za političare u Bosni i Hercegovini. Hoćemo li do marta uspjeti spremiti obimno gradivo ili, po ko zna koji put, izgubiti godinu?
