BiH

intervju za "birn bih"

Fabian Salvioli: Murali kojima se veličaju zločinci trebali bi biti uklonjeni

13/12/2021

“Neke žrtve torture, ljudi koji su bili u koncentracionim logorima, rekli su mi: ‘Ja sam patio i sada plaćam jer sam patio.’ To je ponovna viktimizacija. A to je neprihvatljivo”

Glavne preporuke koje će u izvještaju pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) u septembru iduće godine iznijeti ekspert Fabian Salvioli bit će da se obnovi opći okvir pristupa tranzicijskoj pravdi, da se usklade zakoni u odnosu na obeštećenja, da se usvoje dobre prakse u obrazovnim programima, te da se bori protiv diskriminacije, govora mržnje i negiranja genocida, kao i usvajanje jasne politike za memorijalizaciju u Bosni i Hercegovini.

Salvioli, specijalni izvjestitelj UN-a za promovisanje pravde, reparacije i garancija neponavljanja zločina, tokom prošle sedmice bio je u posjeti Bosni i Hercegovini kako bi sagledao napredak postignut u rješavanju naslijeđa teških povreda ljudskih prava i humanitarnog prava počinjenih tokom oružanih sukoba širom regije od 1991. do 1995. godine.

Posljednjeg dana svog boravka u BiH, ekspert UN-a za tranzicijsku pravdu Fabian Salvioli u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je rekao da je održao niz sastanaka sa zvaničnicima, predstavnicima vlada na svim nivoima – državnom, entitetskim i lokalnim vlastima i članovima parlamenta, pravosuđem i ombudsmanima. Također se sastao i sa akademicima, istraživačima, žrtvama, preživjelim, porodicama žrtava, NVO-ima i novinarima, kako bi prikupio informacije o pet stubova njegovog mandata, a to su: istina, pravda, obeštećenje, garancije neponavljanja i proces memorijalizacije.

Zaključci do kojih je došao, kako kaže, jesu da je ostvaren određeni napredak u nekim oblastima, ali da je u zadnjih deset godina situacija postala gora u smislu tranzicijske pravde.

Salvioli smatra da postoji još mnogo stvari koje treba uraditi na polju traganja za nestalim – finansiranje fonda za žrtve i nestale osobe u smislu usvajanja sveobuhvatnog okvira za obeštećenje žrtava, gdje postoji ozbiljan problem diskriminacije, da se krene s krivičnim gonjenjem i kažnjavanjem ratnih zločinaca.

Postoji također, kako dodaje, i problem s brojem optužnica i brojem predmeta koji dođu pred razne sudove, a pomalo i nedostatak treninga i pripreme, tako da je potrebna podrška međunarodne zajednice.

Neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca

Ono što Salviolija trenutno najviše zabrinjava jeste negiranje genocida, govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca. Smatra kako je to ozbiljan problem u BiH i da je jednostavno neprihvatljivo, pogotovo ako dolazi od strane političara.

“Ne možete ratnog zločinca smatrati herojem. Možete imati bilo koju političku poziciju. To nije problem. Ali veličati nekoga ko je počinio ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti jeste neprihvatljivo. Pretpostavljam da političke vođe imaju odgovornost da se ponašaju primjereno kao predstavnici naroda. Jedna je stvar ako ja kod kuće kažem nešto, ali za nekoga ko obnaša funkciju u državi, to je potpuno neprihvatljivo”, kaže ekspert UN-a.

Na kraju svoje posjete Salvioli je održao i konferenciju za novinare, na kojoj je iznio preliminarna zapažanja i preporuke, te iskazao posebnu zabrinutost povodom broja murala kojima se veličaju osobe presuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, koji bi, kako pojašnjava za BIRN BiH, trebali biti uklonjeni jer, u protivnom, šalju poruku društvu da je to dopustivo.

“Za žrtve je to ponovna viktimizacija. Ne možete hodati ulicom i gledati lice osobe koja je počinila genocid ili zločin protiv čovječnosti ili je mučila vas ili vašu porodicu. Ali to se odnosi na sve žrtve i sve počinitelje. Bez razlike”, kaže on.

Salvioli je istakao da je proces tranzicijske pravde u BiH došao do “mrtve tačke”, a kao poseban problem je potcrtao sistem obeštećenja žrtava, “koji je u haosu”.

“Imate iste žrtve koje primaju različite vrste obeštećenja u zavisnosti od toga gdje žive. Kao što znate, trebate imati status žrtve u krivičnom procesu, pa potom ići na građansku parnicu i ako izgubite slučaj, morate snositi troškove. To je strašno”, pojašnjava za BIRN BiH.

Također zahtijeva da se hitno zaustavi praksa naplate sudskih troškova u ovakvim slučajevima, jer cijeli taj proces izlaže žrtve reviktimizaciji.

“Neke žrtve torture, ljudi koji su bili u koncentracionim logorima, rekli su mi: ‘Ja sam patio i sada plaćam jer sam patio.’ To je ponovna viktimizacija. A to je neprihvatljivo”, naglašava Salvioli.

Također je tražio da se hitno usvoji pravni okvir i nacionalni program koji bi pružio brzu i efikasnu reparaciju svim žrtvama ratnih zločina, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, neovisno od toga gdje žive i kojem narodu pripadaju.

Specijalni izvjestitelj smatra kako ne postoji politika memorijalizacije koja je ključ za efektivno pomirenje.

Memorijalizacija u BiH, kako kaže, usmjerena je na veterane, ali nije prema žrtvama ratnih zločina.

“Situacija je veoma loša. Porodice žrtava su potpuno same. One traže minimum mjera za memorijalizaciju, a postoje neke birokratske prepreke, što je neprihvatljivo. I zaista, duša mi plače kada vidim da žrtve traže samo ploču na kojoj bi pisalo da su neki ljudi tu bili mučeni. Samo to, kako bi mogli ostaviti cvijeće na tom mjestu, odati počast”, kaže on, dodajući da za ovakve stvari nedostaje politička volja.

Salvioli navodi i da su objekti nekadašnjih logora potpuno obnovljeni pomoću novca Evropske unije (EU), a da se nije udostojilo da se postavi spomen-obilježje na tim mjestima.

Pravosuđe treba dati prioritet predmetima ratnih zločina

Govoreći o pravosuđu, Salvioli je na konferenciji istakao kako je, u odnosu na 2014. godinu, broj riješenih predmeta za ratne zločine pred Državnim sudom, kao i broj optužnica Tužilaštva BiH, dosta manji.

Kako pojašnjava za BIRN BiH, problemi koje je uočio jesu nedostatak usklađenosti u postupanju na suđenjima za ratne zločine, politički pritisak na tužioce i sudije, kao i nedostatak obuke u lokalnim tužilaštvima i sudovima.

“Možda je fokus na drugim vrstama kriminala, važnog kriminala, poput korupcije, ali trebamo vratiti krivično gonjenje i optužnice i kažnjavanje ratnih zločinaca kao prioritet”, komentariše Salvioli smanjeni broj optužnica Državnog tužilaštva.

Kao primjer dobre prakse specijalni izvjestitelj je tokom brifinga naveo pronalazak velikog postotka nestalih osoba u BiH, ali je ipak istakao da je i tu došlo do zastoja.

“Tražim od države da hitno ubrza potragu za svim nestalim licima bez obzira pod kojim okolnostima su nestala, gdje su nestala i koje je njihovo porijeklo”, rekao je on tokom konferencije, te dodao da je potrebno da se odmah uspostavi fond za podršku porodicama nestalih osoba.

Salvioli kaže da će glavne preporuke, koje će iznijeti pred Vijećem za ljudska prava UN-a u septembru 2022. godine, pisati ne samo za državne i lokalne vlasti nego i za međunarodnu zajednicu.

“Glavne preporuke bit će da se poduzmu specifične mjere u ovom smislu i da se pokuša obnoviti opći okvir pristupa tranzicijskoj pravdi. To nam je potrebno. Da se uskladi zakon u odnosu na obeštećenja, da se pomogne žrtvama, da se usvoje dobre prakse u obrazovnim programima, da se borimo protiv diskriminacije i govora mržnje i negiranja genocida i da se usvoje jasne politike za memorijalizaciju”, zaključuje Salvioli.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.