Peti kongres Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) održan je danas u Sarajevu, a ujedno je obilježeno 30 godina djelovanja te stranke.
Osnivač i nekadašnji dugogodišnji lider Haris Silajdžić obratio se učesnicima naglašavajući da su zalaganjem ove stranke izvedeni mnogi projekti u Bosni i Hercegovini, i to bez ikakvih pravnih i finansijskih zloupotreba, što je baština SBiH.
Po Silajdžićevim riječima, aktuelni predsjednik stranke Semir Efendić, kojeg su osnivač i više drugih učesnika Kongresa navodili kao kandidata za člana Predsjedništva BiH, također nije korumpiran.
Projekti stranke
Željezaru Zenica, Luku Brčko, mnoge projekte u Mostaru i druge, pa i sami projekat poslovnog centra UNITIC u Sarajevu, u kojem je današnji kongres održan, Silajdžić je navodio kao primjere zalaganja SBiH za nekoruptivnu realizaciju projekata, napominjući da mu je samo mjesto skupa bilo trenutna inspiracija da govori o tome.
“Nažalost, jedan veliki projekat, energetski, vrijedan oko 3,5 milijardi KM, nije dobio podršku u Parlamentu Federacije BiH, a sigurno bi promijenio Bosnu i Hercegovinu industrijskim rastom i otvorenim investicijama, domaćim i vanjskim”, kazao je također osnivač Stranke za BiH.
Izrazio je nadu da će oni koji su opstruirali taj projekat barem priznati grešku, kao i oni što su se zalagali svojevremeno za Aprilski paket “ako ga pročitaju”, jer će uvidjeti da je sadržavao pogubnu zamku za državu Bosnu i Hercegovinu.
Stav o vlasti
“Drago mi je što je Stranka za Bosnu i Hercegovinu pokazala da joj je država iznad učešća u vlasti. Prvi put jedna moderna stranka nije ušla u vlast zato što se držala principa, a mogla je”, riječi su Harisa Silajdžića, nekadašnjeg državnika i šefa diplomatije Bosne i Hercegovine.
Zamke Aprilskog paketa reformi akcentirao je u obraćanju delegatima i drugim učesnicima Kongresa i prof. dr. Zlatko Hadžidedić, napominjući da je lično uvijek bio blizak ovoj stranci, mada formalno nikad član.
SBiH je 1996. godine osnovao Haris Silajdžić ne kao još jednu stranku u doba osnivanja mnogih, već kao konceptualno suprotstavljanje postojećem ustavnom modelu, iz potrebe što država ne može dugoročno opstati s dejtonskim modelom kojim su zamrznute ratne pozicije onih koji će dugoročno vršiti pritisak na centralne državne institucije.
Uloga i historijat
“Nastala je iz potrebe da država bude zaštićena od tih ‘centrifugalnih sila’ ugrađenih u dejtonski ustav”, riječi su Zlatka Hadžidedića.
“Nakon ulaska u vlast, SBiH je uvijek bila korektiv, pa je iz te pozicije djelovala i u jednom od najkrupnijih događaja – zaustavljanju Aprilskog paketa, što je bio istorijski potez i odlučilo da današnja Bosna i Hercegovina još postoji.
U suprotnom, bio bi ukinut sistem direktnog izbora za Predsjedništvo BiH čije članove bi indirektno birale parlamentarne stranke i pride – ako do izbora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH ne bi došlo iz trećeg kruga, uslijedilo bi raspuštanje Parlamenta.
U nestabilnoj državi i njenim složenim političkim odnosima, to bi zaprijetilo pravnim vakuumom, ne bi bilo moguće izabrati izvršnu vlast pa bi država prestala funkcionisati, a državnost bila prepuštena entitetima”, obrazložio je Hadžidedić govoreći o historijatu Stranke za BiH i njenim učincima.
Narativi da su Stranka za BiH i Haris Silajdžić krivci što je padom Aprilskog paketa izgubljena velika šansa za Bosnu i Hercegovinu naprosto ne stoje, kazao je Hadžidedić između ostalog.
Aktuelni zakon
SBiH se i u aktuelnom političkom trenutku jedina suprotstavila nedavno u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta donošenju predloženog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji je, po Hadžidedićevim riječima, također velika zamka.
“Ako ipak taj zakon bude usvojen, doći će do razdvojenih gasnih sistema u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, a državna imovina će doći u pitanje”, zaključio je Hadžidedić, apelujući da u ovom, također jednom od kapitalnih trenutaka, članovi SBiH i istomišljenici ukazuju gdje god mogu na navedenu suštinu ovog projekta uprkos preovlađujućem javnom narativu o njegovom značaju.
