Melanom je maligni tumor koji se najčešće javlja na koži. Riječ je o izuzetno agresivnom oboljenju čiji ishod direktno zavisi od faze u kojoj se dijagnostikuje. Prim. Dr. Sc. Alija Aginčić, specijalista rekonstruktivne, plastične i estetske hirurgije iz „Naše male klinike“ u Sarajevu, ističe da ovo oboljenje nije rijetko. Melanom se može javiti u svim životnim dobima, a statistički se najčešće bilježi kod osoba srednje životne dobi.
Za pacijente je od presudne važnosti poznavanje načina prevencije i rane detekcije, dok samu klasifikaciju bolesti treba prepustiti stručnjacima. Pravovremena dijagnostika započinje samopregledom kod kuće ili pregledom kod ljekara opšte prakse.
Kako izgleda melanom i kako ga prepoznati?
Melanom se obično pojavljuje kao tamna ili izrazito crna mrlja u nivou kože. Rijetki su takozvani nodularni tipovi kod kojih je promjena odmah izdignuta. Karakteristika melanoma u nivou kože jesu njegovi neravni i nepravilni rubovi.
Na jednom dijelu, ova promjena postepeno nestaje i “topi se” prelazeći iz intenzivno crne u osipkastu boju ili boju kože. Nasuprot tome, na drugom dijelu istog mladeža može postojati oštro ograničena crno-bijela linija na mjestu spajanja sa zdravom kožom. Melanom rijetko ima pravilan okrugao oblik. Njegov reljef je nepravilan i često podsjeća na geografsku kartu neke zemlje.
Dubina promjene i šanse za izlječenje: Clark i Breslow skale
Melanom se može razviti na bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se promjena uoči i hirurški odstrani dok je njen prečnik manji od 5 milimetara, pacijent ima izuzetno visoke šanse za potpuno izlječenje.
U medicini se progresija prati kroz nultu fazu (in situ) ili stadije od 1 do 5 prema Clarku. Što je ovaj broj manji, to su šanse za preživljavanje veće. Paralelno se dubina prodora tumora mjeri u milimetrima prema Breslowu. Ako je dubina melanoma ispod 0,75 mm, prognoze su dobre. Ako promjena prelazi tu dubinu, šanse za pozitivan ishod se smanjuju.
Melanom ima tendenciju da metastazira u sve dijelove tijela, a primarno se širi limfnim putem. Regionalni limfni čvorovi i prva limfna barijera određuju dalji tok liječenja. U uznapredovalim fazama, bolest može zahvatiti bukvalno sve organe, uključujući pluća i mozak.
Put od samopregleda do patohistološkog nalaza
Kada pacijent tokom samopregleda uoči sumnjivu, izrazito tamnu pigmentaciju, potrebno je da se odmah obrati ljekaru opšte prakse. Nakon primarnog prepoznavanja, pacijent se upućuje dermatologu i hirurgu.
U „Našoj maloj klinici“, specijalisti plastično-rekonstruktivne hirurgije vrše eksciziju – hirurško isjecanje promjene do u zdravo tkivo. Odstranjeni preparat se šalje na patohistološku verifikaciju (analizu) kako bi se postavila konačna i tačna dijagnoza. Ovaj nalaz se obično čeka oko 15 dana.
Ako analiza pokaže da je promjena bila maligna, pacijent se upućuje onkologu radi daljeg praćenja, eventualne radijacije ili dodatne terapije. Ako je uklonjena promjena bila benigna, pacijent je trajno miran jer ta promjena više ne može alterirati u maligni tumor.
Mit o „diranju mladeža“ i važnost porodične anamneze
U narodu je duboko ukorijenjeno pogrešno mišljenje da se mladeži ne smiju dirati. Dr. Aginčić objašnjava da to u praksi znači da se mladeži ne smiju povređivati, grebati, stiskati, cijediti ili iritirati. Nasuprot tome, hirurško uklanjanje je potpuno sigurno i predstavlja jedini način da se postavi dijagnoza i bolest zaustavi na vrijeme.
Poseban oprez i redovni pregledi savjetuju se osobama koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, odnosno slučajeve melanoma kod bliskih srodnika. Genetika je važan pokazatelj da se svakoj sumnjivoj promjeni mora posvetiti povećana pažnja.
Uticaj sunčanja, solarijuma i pojava drugih karcinoma kože
Pretjerano izlaganje UV zračenju dokazano šteti zdravlju kože. Ono direktno uzrokuje bazocelularni karcinom (BCC) i druge vrste karcinoma kože, ali doprinosi i razvoju melanoma. Bazocelularni karcinom je veoma čest kod starijih osoba i najčešće se javlja na otkrivenim dijelovima tijela poput lica i ruku, u obliku ranice koja stvara krastu, otpada i ne može da zaraste. Za razliku od melanoma, BCC u 99,99% slučajeva ne metastazira i hirurškim uklanjanjem pacijent je izliječen.
Da bi se koža zaštitila, izlaganje suncu treba ograničiti na ranije prijepodnevne ili kasne poslijepodnevne sate, uz obavezno korištenje zaštitnih faktora. Boravak na plaži u kritičnom intervalu između 12 i 14 sati donosi više štete nego koristi. Takođe, solarijumi mogu biti izuzetno štetni ako se ne koriste pravilno i u kontrolisanim dozama.
Kako pravilno pratiti promjene kod kuće?
Samopregled podrazumijeva posmatranje svih dijelova tijela u ogledalu, dok se za nepregledna mjesta može potražiti pomoć ukućana.
Dr. Aginčić savjetuje praktičnu metodu praćenja pomoću pametnih telefona:
- Sumnjivi mladež fotografišite mobitelom.
- Pored mladeža prislonite centimetar (ravnalo) radi praćenja dimenzija.
- Ponovite fotografisanje sa iste udaljenosti nakon mjesec ili dva i hronološki uporedite slike.
Određeni mladeži su ispupčeni, mekani ili papilomatozni. Oni su najčešće potpuno benigni i ne zahtijevaju uklanjanje osim ako ne smetaju estetski ili se nalaze na mjestima stalne iritacije (mjesto kravate, grudnjaka, tokom brijanja). Konstantno povređivanje benignog mladeža može stimulisati njegovu alteraciju u malignu formu.
Posebnu pažnju treba obratiti i na tamne mrlje kod djece te ih adekvatno zaštititi od sunca.
