Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo upozorio je građane da visoke temperature zraka i toplotni valovi predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni rizik te mogu izazvati dehidraciju, toplotnu iscrpljenost i toplotni udar, ali i pogoršati postojeća hronična oboljenja.
Zbog klimatskih promjena periodi ekstremno visokih temperatura postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Iz Zavoda zbog toga naglašavaju da je pravovremeno provođenje preventivnih mjera od posebnog značaja za zaštitu zdravlja stanovništva.
Najugroženije su starije osobe, novorođenčad i mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, osobe sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, kao i građani koji zbog prirode posla ili drugih aktivnosti duže borave na otvorenom.
Izbjegavati sunce
Građanima se preporučuje da tokom najtoplijeg dijela dana, između 10 i 17 sati, izbjegavaju boravak na otvorenom. Fizičke aktivnosti, rekreaciju i radove trebalo bi planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima.
Ako se boravak na otvorenom ne može izbjeći, potrebno je što više vremena provoditi u hladu, praviti češće pauze i izbjegavati direktno izlaganje sunčevom zračenju.
Jedna od najvažnijih preventivnih mjera tokom visokih temperatura jeste redovan unos tečnosti. Vodu bi trebalo piti kontinuirano tokom cijelog dana, čak i prije nego što se pojavi osjećaj žeđi, dok je u periodima pojačanog znojenja potrebno povećati njen unos.
Redovna hidratacija
Preporučuje se izbjegavanje alkoholnih pića, energetskih napitaka te većih količina napitaka sa visokim sadržajem kofeina ili šećera jer oni mogu dodatno doprinijeti dehidraciji organizma.
Boravak u rashlađenim prostorijama također predstavlja jednu od ključnih mjera zaštite. Prostorije je poželjno provjetravati tokom noći i u ranim jutarnjim satima, dok ih tokom dana treba zaštititi od direktnog sunčevog zračenja spuštanjem roletni ili navlačenjem zavjesa.
Mogu se koristiti ventilatori ili klimatizacijski uređaji, ali je potrebno izbjegavati velike temperaturne razlike između unutrašnjeg i vanjskog prostora.
Lakši obroci
Ishranu bi trebalo prilagoditi vremenskim uslovima izborom lakših obroka, uz povećan unos svježeg voća i povrća. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti pravilnom čuvanju i pripremi namirnica zbog povećanog rizika od njihovog kvarenja na visokim temperaturama.
Djecu, a naročito novorođenčad i dojenčad, ne treba izlagati direktnom sunčevom zračenju. Starijim osobama i hroničnim bolesnicima potrebno je omogućiti boravak u rashlađenom prostoru, redovan unos tečnosti u skladu sa zdravstvenim stanjem i redovno uzimanje propisane terapije.
Dodatna pažnja neophodna je i kada je riječ o trudnicama, osobama sa invaliditetom i građanima smanjene pokretljivosti, kojima treba pomoći da što manje budu izloženi visokim temperaturama i njihovim štetnim posljedicama.
Prilagoditi rad
Zavod je preporučio poslodavcima da organizaciju rada prilagode vremenskim uslovima, posebno kada se poslovi obavljaju na otvorenom. Fizički zahtjevne aktivnosti trebalo bi, kad god je to moguće, planirati u hladnijem dijelu dana.
Radnicima je potrebno osigurati redovne pauze u hladu ili rashlađenim prostorijama, kao i dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće.
Na razvoj zdravstvenih problema izazvanih visokim temperaturama mogu ukazivati jaka žeđ, izražena slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima i ubrzan puls.
Opasni simptomi
Posebno zabrinjavajući simptomi su izrazito povišena tjelesna temperatura, konfuzija i poremećaj svijesti. Njihova pojava može ukazivati na ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu reakciju i pružanje medicinske pomoći.
Pravovremena primjena preporučenih preventivnih mjera može značajno smanjiti rizik od zdravstvenih tegoba izazvanih visokim temperaturama zraka.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pozvao je građane da tokom ljeta redovno prate upozorenja nadležnih meteoroloških i zdravstvenih institucija, aktivnosti prilagode vremenskim prilikama te posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i drugih građana izloženih povećanom riziku.
