Visoke ljetne temperature predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti. Tokom toplotnih valova srce i krvni sudovi dodatno su opterećeni, što može dovesti do pogoršanja postojećih bolesti i povećati rizik od ozbiljnih komplikacija.
Na to upozorava dr Ena Štimjanin, specijalistica kardiologije u bolnici Medicana Sarajevo, ističući da organizam na visokim temperaturama ulaže dodatni napor kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu.
Srce radi pod većim opterećenjem
“Visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova i pojačanog znojenja s ciljem održavanja normalne tjelesne temperature. Da bi se održala adekvatna cirkulacija, srce mora raditi intenzivnije. Zbog toga se kod osoba koje već imaju kardiovaskularna oboljenja visoke temperature mogu pogoršati postojeće stanje”, kaže dr. Štimjanin.
Zbog toga pacijentima savjetuje da izbjegavaju boravak na otvorenom i fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, redovno unose tečnost u skladu s preporukama ljekara te, kada god je moguće, borave u rashlađenim prostorijama.
Ne mijenjajte terapiju na svoju ruku
Jedno od najčešćih pitanja koje pacijenti postavljaju tokom ljetnih mjeseci odnosi se na terapiju koju svakodnevno koriste.
Dr. Štimjanin upozorava da određeni lijekovi mogu povećati rizik od dehidracije ili naglog pada krvnog pritiska, zbog čega je kod nekih pacijenata potrebno prilagoditi terapiju.
“Pojedini lijekovi, kao što su diuretici ili lijekovi za sniženje krvnog pritiska, mogu tokom velikih vrućina povećati rizik od dehidracije ili pada krvnog pritiska, što se može manifestirati izraženom žeđu, slabošću, pospanošću ili vrtoglavicom. Zbog toga je pojedinim pacijentima potrebna prilagodba terapije. Savjetuje se da pacijenti ne isključuju niti mijenjaju terapiju samoinicijativno, već isključivo nakon pregleda i procjene ljekara”, pojašnjava ona.
Ko je najugroženiji?
Prema riječima dr. Štimjanin, najveći rizik tokom toplotnih valova imaju starije osobe i hronični bolesnici.
“Najveći rizik imaju starije osobe, naročito one koje boluju od više hroničnih bolesti. Povećan rizik imaju pacijenti sa srčanom slabošću, koronarnom bolešću, bolestima srčanih zalistaka te neliječenim ili loše kontroliranim krvnim pritiskom. Poseban oprez potreban je kod osoba koje rade na otvorenom ili obavljaju fizički zahtjevne poslove tokom najtoplijeg dijela dana”, ističe specijalistica kardiologije.
Kada odmah potražiti pomoć?
Iako se većina zdravstvenih tegoba izazvanih visokim temperaturama može spriječiti pridržavanjem preporuka ljekara, važno je na vrijeme prepoznati simptome koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
“Ukoliko osjetite jaku bol ili pritisak u grudima, otežano disanje koje se pogoršava, iznenadnu nesvjesticu, izrazitu slabost ili konfuziju, kao i palpitacije praćene vrtoglavicom, odmah potražite medicinsku pomoć”, poručila je dr. Ena Štimjanin, specijalistica kardiologije u bolnici Medicana Sarajevo.
