Prirodni klimatski fenomen El Nino, koji nastaje u Tihom okeanu i utiče na vremenske prilike širom planete, zvanično je započeo, saopćila je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA).
Prema podacima ove agencije, temperature površine mora u tropskom dijelu Tihog okeana posljednjih mjeseci naglo su porasle, a atmosferski uslovi sada odgovaraju obrascu karakterističnom za El Niño.
Brojni klimatski modeli sugeriraju da bi ovo mogao postati jedan od najjačih El Nino događaja od početka modernih mjerenja.
Moguć „super El Nino“
Naučnici procjenjuju da postoji 63 posto vjerovatnoće da će između novembra i januara nastupiti veoma snažan El Nino, koji bi se mogao svrstati među najintenzivnije zabilježene od 1950. godine.
Do sada su najjači događaji registrovani tokom 1982/83., 1997/98. i 2015/16. godine.
Pojedini američki i evropski klimatski modeli predviđaju da bi temperature površine mora u ključnim dijelovima tropskog Pacifika do kraja godine mogle biti i više od tri stepena Celzijusa iznad prosjeka.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve projekcije treba tumačiti s određenom dozom opreza.
Rekordno tople godine pred nama
El Nino prirodno povećava globalne temperature jer oslobađa dodatnu toplotu iz okeana u atmosferu.
Prema procjenama stručnjaka, njegov efekat mogao bi biti posebno izražen tokom 2027. godine, koja bi mogla postati jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja.
Profesor Adam Scaife iz britanske meteorološke službe Met Office upozorava da se novi El Nino razvija u svijetu koji je već značajno zagrijan zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.
“Trenutni El Nino razvija se na već postojećem značajnom globalnom zagrijavanju. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim područjima mogle biti bez presedana”, rekao je Scaife.
Dodao je da bi tokom 2027. godine prosječna globalna temperatura ponovo mogla premašiti prag od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Poplave, suše i šumski požari
Posljedice El Nina razlikuju se od regije do regije, ali najizraženije su u tropskim područjima.
Meteorolozi upozoravaju da se povećava rizik od obilnih padavina i poplava u dijelovima Južne Amerike, istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država.
S druge strane, veća vjerovatnoća suša i šumskih požara očekuje se u Australiji, Indoneziji i dijelovima sjeverne Južne Amerike.
Takvi vremenski ekstremi mogu izazvati ozbiljne poremećaje u poljoprivredi, snabdijevanju hranom i ekonomskim aktivnostima širom svijeta.
Manje uragana, ali više problema
Jedna od posljedica El Nina obično je smanjenje broja uragana u Atlantskom okeanu.
Iako se to može smatrati pozitivnom pojavom, stručnjaci upozoravaju da istovremeno povećava rizik od manjka padavina i suša u pojedinim dijelovima Centralne Amerike.
Profesorica Liz Stephens sa Univerziteta Reading ističe da takve promjene mogu imati ozbiljne posljedice po lokalnu poljoprivredu i vodne resurse.
Naučnici pozivaju na oprez
Stručnjaci naglašavaju da El Nino nije samo meteorološki fenomen već događaj koji može imati dalekosežne posljedice na živote miliona ljudi.
“Proglašenje El Nina nije samo još jedna vremenska prognoza. Za milione ljudi to je ozbiljno upozorenje na moguće ekstremne vremenske događaje”, upozorio je direktor organizacije Power Shift Africa Mohamed Adow.
Naredni mjeseci pokazat će koliki će intenzitet dostići novi klimatski ciklus, ali naučnici već sada upozoravaju da bi kombinacija El Nina i klimatskih promjena mogla dodatno pojačati vremenske ekstreme širom svijeta.
