Svi ključni politički akteri u Bosni i Hercegovini, barem deklarativno, izražavaju podršku projektu Južne interkonekcije.
Ipak, iza formalne saglasnosti kriju se različiti interesi, a u fokusu javnosti sada je pitanje da li će apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, upućena Ustavnom sudu FBiH, usporiti realizaciju ovog strateškog projekta. Istovremeno, iz nadležnih institucija stižu poruke da izgradnja gasovoda mora započeti već 2026. godine.
U Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini danas u jutarnjim satima bit će održan sastanak posvećen Južnoj interkonekciji, na kojem će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predstaviti plan realizacije projekta.
Kako saznaje N1, sastanak je zakazan za 10,30 sati.
Plan realizacije i rokovi projekta
Ovaj sastanak predstavlja važan korak jer bi na njemu trebali biti precizno definisani datumi implementacije projekta. O predloženom hodogramu aktivnosti raspravljat će politički lideri, a iz resornog ministarstva očekuju da projekat Južne interkonekcije bude završen u roku od dvije godine.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić ističe da su se u javnosti pojavljivale različite procjene trajanja projekta, ali da je stav ministarstva jasan.
VEZANI Hrvatski stručnjak: Izgradnja plinske infrastrukture ujedinit će bošnjačku i hrvatsku stranu
„Najiskreniji da budem, mnogi su licitirali da to bude tri, četiri ili više godina. Naš prijedlog je da projekat bude završen i pušten u rad 31. decembra 2027. godine. Razlog za to je jasan – od 1. januara 2028. godine ruski gas više ne može dolaziti ovamo“, rekao je Lakić.
Političke prepreke i apelacija Ustavnom sudu
Iako su planovi ambiciozni, već se naziru i prve prepreke. Nakon što delegati HDZ-a u januaru nisu podržali Zakon o Južnoj interkonekciji, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara uputila je Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona, pozivajući se na povredu poslovnika prilikom njegovog usvajanja.
Stručnjaci za energetiku ocjenjuju da je ovaj potez jasan signal da HDZ ne odustaje od svog prijedloga o formiranju novog gasnog preduzeća. Pravni osnov za osporavanje projekta, prema njihovom mišljenju, ne postoji.
Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije smatra da se u ovom slučaju radi prvenstveno o političkim razlozima, uz naglašene veze sa Rusijom.
„Traže se politički razlozi, a poznato je da su HDZ u Hrvatskoj, kao i HDZ BiH kao sestrinska stranka, odnosno ekspozitura, u tijesnoj vezi s Rusijom. Na neki način se vrši nepravda Srbiji kada se stalno optužuje za veze s Rusijom, jer mogu slobodno reći da su veze HDZ-a, u pojedinim aspektima, s Ruskom Federacijom čak veće i snažnije“, kazao je Bećirović.
Energetska sigurnost i ekonomski efekti
Realizacijom Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina više ne bi bila ovisna o ruskom gasu, jer bi se povezala s terminalom za ukapljeni prirodni gas na otoku Krk. Dugoročno, ovaj projekat bi mogao donijeti i povoljnije cijene energenata za građane.
Energetski stručnjak Almir Bećarević podsjeća da je trenutno stanje snabdijevanja gasom u BiH izrazito nepovoljno.
„Bosna i Hercegovina ima faktor nula kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja, što je ocjena Energetske zajednice. Realizacijom ovog projekta taj procenat se podiže na 70 posto. Dobijamo diverzifikaciju izvora snabdijevanja. Gasovod preko kojeg se trenutno snabdijevamo ugrožen je odlukama Evropske unije o uvozu prirodnog gasa, a starost postojeće mreže je skoro 50 godina“, naglasio je Bećarević.
Američki investitor
Podsjetimo, prije mjesec dana postignut je dogovor prema kojem će američki investitor finansirati projekat Južne interkonekcije od početka do kraja, te njime upravljati kroz koncesiju ili u saradnji s Vladom Federacije BiH. Zbog toga se očekuju i izmjene Zakona, jer postojeće zakonske odredbe takav model ne predviđaju.
Ministar Vedran Lakić ističe da se od samog početka vodilo računa o budućnosti energetskog sektora.
„Najmudrije je bilo predložiti, i tako je i usvojeno, da sve što se bude radilo bude spremno za hidrogen. Kompletan projekat Južne interkonekcije bit će prilagođen hidrogenu. Također, u planu je da se i postojeća gasna infrastruktura u narednom periodu prilagodi za korištenje hidrogena“, rekao je Lakić.
Politička borba oko energetskih pitanja, kako se čini, tek će se intenzivirati. Iz Vlade Federacije BiH poručuju da je u ovom trenutku prerano govoriti o tome koja će američka kompanija izvoditi radove, ali je poznato da će koncesija biti dodijeljena na period od 30 godina.
Gasovod, dug oko 180 kilometara, predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata i direktno povezivanje Bosne i Hercegovine s evropskom gasnom mrežom.
