Ima li spasa za Sarajevotekstil?

BiH

sarajevo tekstil (28)

Radnici Sarajevotekstila d.d. Sarajevo od 2014. vode borbu za opstanak svoje firme i time svojih radnih mjesta.

Naime, firma koja ima tradiciju staru 60 godina je do prije godinu dana uspjela preživjeti sve potrese tranzicije vlasništva i postati ponovo prepoznatljiv brend.

Međutim sukobi vežinskih vlasnika, nastali kao rezultat neusaglašene politike vođenja firme rezultirali su sudskim sporovima i u konačnici blokadama računa te s vremenom i gubitkom poslovnih prostora, nemogućnosti nabavka robe ali i ono što je za Sarajevotekstil najvažnije gomilanjem dugova prema radnicima.

protest-radnika-sarajevotekstila

U decembru 2014. radnici su donijeli odluku da predvođeni Sarajevotekstilom sve što se dešava u firmi iznesu u javnost kako bi zahvaljujući medijima ukazali kako na sve nepravilnosti tako i na svoju sudbinu koja zavisi isključivo od volje većinskih vlasnika.

Nakon protesta u decembru 2014. radnicima su isplaćene tri zaostale plaće ali i ustanovljen dug na ime neuplaćenih doprinosa za 17 mjeseci.

Duboko svjesni da njihova egzistencija zavisi od opstanka firme radnici pored borbe za svoje plaće i doprinose u prvi plan ističu borbu za robu i mogućnost za očuvanje firme i svih radnih mjesta.

U skladu s tim Sarajevotekstil je organizirao sastanak svih radnika sa članovima Nadzornog odbora, predstavnicima većinskih vlasnika.

Zbog međusobnog sukoba i nespremnosti za dijalog ovih predstavnika, Sarajevotekstil je sastanak organizirao u dva dijela i to sastanak radnika sa Goranom Jovanovićem i Ešom Gačaninom u petak, te sa Stojanom De Luccom u ponedjeljak.

Na ovim sastancima je Jovanović iznio da je jedina opcija za izlaz dobijanje kredita kojim bi se podmirila dugovanja prema firmama koje zastupa De Lucca te nabavila roba za
tekuće poslovanje koje bi onda bilo osnov za podmirivanje svih ostalih obaveza ali i za dalji rad.

De Lucca je na sastanku iznio niz nepravilnosti i zamjerki na rad Jovanovića zbog kojih je kako navodi pokrenut veliki broj krivičnih prijava ali i sudskih presuda koje su blokirale račune firme.

U osnovi je vrlo evidentan sukob ovih članova Nadzornog odbora, njihova nespremnost na saradnju i stalni destruktivni nastup koji nikako ne ide u prilog očuvanju radnih mjesta.

U cilju iznalaženja razumne i realne opcija koja bi zadovoljila i apetiti većinskih vlasnika i skinula blokade ali bila i realna nada za opstanak firme, radnici su prihvatili prijedlog sekretara Društva za sanaciju firme i nabavku robe, te na taj način podržali njegovu kandidaturu za direktora pod uslovom da predstavnici vecinskih vlasnika se pismeno obavežu na poštivanje dogovora.

[pull_quote_left]Nadamo se da će njima poći za rukom ono što vlasnicima koje ja predstavljam nije uspjelo: da italijanske suvlasnike učine kooperativnijim i da ih zaustave u onom što oni sada očigledno čine: guraju Sarajevotekstil u stečaj, kako bi se domogli dvije vrijedne nekretnine u Sarajevu, ujedno i jedine koje pripadaju Sarajevotekstilu. Kad bi se to desilo, mi više ne bi imali nikakav hipotekartni kolateral za podizanje kredita od tri miliona maraka od Turkish Ziraat Banke, kojim bi se poslovanje firme revitaliziralo, a koji je već bio dogovoren[/pull_quote_left]

Svi prisutni predstavnici većinskih vlasnika su se složili sa ovim prijedlogom radnika.

Sindikalna podružnica ce inisitirati da se utvrde krivci za ovo stanje u kojem su se firma i njeni radnici našli, te će od nadležnih institucija zahtijevati da u skladu sa svojim ovlaštenjima provedu neophodne radnje i procesuiraju krivične prijave koje su podnesene izmedu ostalog i od strane Sindikata.

Sindikalna podružnica će u narednom periodu istrajati na planu s kojim su se načelno usmeno složili predstavnici većinskih vlasnika te su u tom smislu spremni i cijeli slučaj iznijeti direktno vlasnicima u Italiji preko diplomatskog predstavništva u BiH ali i lično.

Povodom ovoga oglasio se i Goran Jovanović, predsjednik Nadzornog odbora koji je podržao stavove koje su iznijeli predstavnici Sindikata Sarajevotekstila.

“Dio vlasničke strukture, koji ja predstavljam, želi isto što i radnici: da se stabilizuje poslovanje naše kompanije.

Interes radnika je očuvanje radnih mjesta i isplata zaostalih naknada i doprinosa; interes vlasnika je da i mi imamo neke koristi od kapitala uloženog u ovu kompaniju, jer u sadašnjoj situaciji nemamo apsolutno nikakvog profita, poručio je Jovanović, te dodao:

– Razlog tome je i činjenica da su, dok sam ja, do prošle sedmice, obavljao dužnost predsjednika Nadzornog odbora, sve prioritete u isplatama iz prihoda koje smo ostvarivali imali upravo – radnici!

Kako tvrdi, iz ukupnog prihoda njima je u posljednjiih sedam godina isplaćivano od 55 do čak 91,05 posto prihodovanih sredstava.

– U prošloj godini taj procenat iznosi čak 217 posto, što znači da smo svojim radnicima isplaćivali potraživanja i preko kreditnih sredstava, za koje se kompanija zaduživala. Sumnjam da ima primjera u današnjoj BiH da su većinski vlasnici finansijske interese radnika na ovaj način postavljali ispred svojih.

Istakao je kako mu je drago da su Sindikat i uposlenici “konačno shvatili ko u vlasničkoj strukturi opstruira rad Sarajevotekstila”.

sarajevo tekstil (18)

– Nadamo se da će njima poći za rukom ono što vlasnicima koje ja predstavljam nije uspjelo: da italijanske suvlasnike učine kooperativnijim i da ih zaustave u onom što oni sada očigledno čine: guraju Sarajevotekstil u stečaj, kako bi se domogli dvije vrijedne nekretnine u Sarajevu, ujedno i jedine koje pripadaju Sarajevotekstilu. Kad bi se to desilo, mi više ne bi imali nikakav hipotekartni kolateral za podizanje kredita od tri miliona maraka od Turkish Ziraat Banke, kojim bi se poslovanje firme revitaliziralo, a koji je već bio dogovoren.

Jovanović tvrdi da bi bez kredita stečaj bio neminovan.

– Većinski vlasnici bi izgubili svoj kapital, a radnici bi ostali bez radnih mjesta. U tom smislu, svojim zalaganjem za ozdravljenje naše firme, i Sindikat i radnici pomažu onom dijelu vlasničke strukture koji želi samo jedno: da Sarajevotekstil, sa svježim kreditnim novcem, ponovo oživi svoje osnovne djelatnosti.