BiH

UG Zašto ne

Institucije iz BiH među posljednjim na listi Regionalnog indeksa otvorenosti i transparentnosti

07/10/2021

Kada je riječ o otvorenosti parlamenata u regiji, zabilježen je određeni napredak u odnosu na prethodni izvještaj, iako ona još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini u svim zemljama

Rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti zakonodavne i izvršne vlasti u BiH ove godine pokazali su bolje rezultate nego što je to bio slučaj u 2019. godini. Međutim, ovo poboljšanje je isključivo zasluga određenih institucija koje su uložile dodatne napore kako bi slijedili dobre prakse kada je u pitanju transparentnost rada.

U.G. Zašto ne, u suradnji sa nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE, od 2016. godine, na godišnjem nivou mjeri otvorenost vlasti uz pomoć alata pod nazivom Index otvorenosti. Regionalni indeks otvorenosti koji mjeri stepen otvorenosti institucija zemalja Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, s tim da je ovogodišnje istraživanje uključilo mjerenje otvorenosti zakonodavne vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji) prema građanima/kama i društvu, na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Ključ ovog istraživanje jeste ispitivanje online dostupnosti  ali i kvaliteta dokumenata koje institucije proizvode, a koje imaju javni značaj (npr. budžet, javne nabavke, materijali sa sjednica, javne konsultacije, organizacijske informacije itd.)

Prema podacima o otvorenosti vlada u regionu, najotvorenija je Vlada Sjeverne Makedonije, koja ispunjava 83,43% zadatih kriterija otvorenosti, potom Vijeće ministara BiH sa 74,9%. Na trećem mjestu je Vlada Crne Gore sa 59,46%, a slijedi Vlada FBiH sa 58,42%. Vlada Republike Srbije ispunjava 47,67% kriterija, a Vlada Autonomne pokrajine Vojvodina 50,18%. Na posljednjem mjestu je Vlada Republike Srpske sa 38,53% ispunjenih kriterija otvorenosti.

Kada je riječ o ministarstvima, u prosjeku, najbolje rezultate ostvaruju ministarstva u Sjevernoj Makedoniji sa 62%, zatim slijede ministarstva Crne Gore sa 57,9%. Ministarstva u Srbiji ispunjavaju 48,7%, a ministarstva u Bosni i Hercegovini zadovoljavaju svega 30,6% kriterija otvorenosti. Tako se u Bosni i Hercegovini na prvom mjestu nalazi Federalno ministarstvo poljoprivrede,  vodoprivrede i šumarstva, koje ispunjava 54,3% ukupnih indikatora, dok se na  posljednjem mjestu nalazi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike  Srpske, sa 12%.

Rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerarhijskom nivou u javnoj upravi, tako da  su organi uprave “najzatvoreniji” dio izvršne vlasti, što je trend koji godinama postoji u zemljama obuhvaćenim istraživanjem. Organi uprave u Crnoj Gori u prosjeku  ispunjavaju 49,41% kriterija otvorenosti, slijede organi uprave u Sjevernoj Makedoniji sa 40,57%, potom Bosni i Hercegovini sa 34,55%, te Srbiji sa  34,18%.

Najbolju praksu u BiH domenu otvorenosti ima Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH sa 89,87% ispunjenih indikatora otvorenosti, a njih slijede Uprava za indirektno oporezivanje sa 67,2%, te Državna agencija za istrage i zaštitu sa 62,53% ispunjenih indikatora otvorenosti.

Kada je riječ o otvorenosti parlamenata u regiji, zabilježen je određeni napredak u odnosu na prethodni izvještaj, iako ona još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini u svim zemljama.

Uključivanje parlamenata Hrvatske i Slovenije kao zemalja koje su ranije bile dijelom SFR Jugoslavije, a članice su EU već duži niz godina, dala je novu perspektivu u analiziranju i usporedbi rezultata otvorenosti. Naše istraživanje pokazuje da, iako su njihovi parlamenti već uspostavili neke dobre prakse upravljanja, određeni izazovi ostaju obostrani za sve promatrane zemlje.

Naši najnoviji rezultati stavljaju Skupštinu Crne Gore na prvo mjesto po otvorenosti zakonodavne vlasti iz analiziranih zemalja s područja bivše Jugoslavije. Skupština Crne Gore ispunjava 77,89% postavljenih kriterija otvorenosti, Narodna skupština Slovenije 72,31%, Skupština Sjeverne Makedonije 68,15%, Hrvatski sabor 61,15%, Narodna skupština Srbije 57,72% i Parlamentarna skupština BiH 53,64% (Dom naroda 52,43%, Zastupnički dom 54,84%).

Istraživanje je obuhvatilo i otvorenost pokrajinskih i entitetskih parlamenata u BiH i Srbiji, pa je tako Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine postigla rezultat od 47,86% ispunjenih pokazatelja, Narodna skupština Republike Srpske 42,25%, a Parlament Federacije BiH sa 35,57% ispunjenih pokazatelja (Dom naroda 39,58%,  Zastupnički dom 31,56%).

Kompletno istraživanje dostupno je na linku, a pojedinačne rezulteta otvorenosti možete pogledati ovdje.

Napomena: Mjerenje za 2020. godinu uključilo je zakonodavnu i izvršnu vlast u BiH, pa tako Vijeće ministara, Vladu FBiH, Vladu RS, sva ministarstva na državnom i entitetskom nivou, uzorak od 45 agencija, te tri parlamenta u BiH (sa odvojenim pojedinačnim istraživanjem otvorenosti domova). Istraživanje je rađeno u periodu od januara do aprila 2021. godine.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.