Inzko otkrio da je morao nositi pancir i poručio: S Dodikom sam nekada bio “na ti”

Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je za austrijski list Profil govorio o mogućnostima prenošenja ukrajinske krize u Bosnu i Hercegovinu te naveo da je, mada nije jasno šta Moskva planira, činjenica da su BiH i Srbija okružene NATO članicama, da je teritorijalni integritet i suverenitet Bosne potvrđen je u Vijeću sigurnosti UN-a te da je čak i Rusija glasala za uključivanje Bosne u UN, prenosi N1.

Inzko je u intervjuu sa novinarkom Franziskom Tschinderle prokomentarisao svoj citat da su “diplomate su plaćeni optimisti”, te izjavio da su mnoge diplomate i političari, uključujući bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel, vjerovali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Međutim, postaje jasno da razgovor više nije rješenje kada se “pređu crvene linije”, rekao je on, te naveo bivšeg selektora reprezentacije Jugoslavije Ivice Osima na bombardovanje Sarajeva kao primjer za to.

“Onda morate pokazati karakter. Baš kao i nedavno preminuli fudbalski trener Šturma iz Graza, Ivica Osim. Bio je selektor Jugoslavije kada je bombardovano Sarajevo. Bombardovanje njegovog grada bilo je njegova crvena linija”, rekao je on.

Inzko je objasnio zbog čega je siguran da će Putin izgubiti rat u Ukrajini, te povukao paralele između pokušaja zauzimanja Kijeva i Sarajeva.

“Ako braniš vlastitu državu, imaš prednost. Moralno, definitivno, ali i strateški, jer poznaješ teren. Ukrajina je najveća država u Evropi. Kako zauzeti 600.000 kvadratnih kilometara? To nije moguće. Ukrajina se i vojno pripremala od okupacije Krima. Ukrajinci su bili potcijenjeni, a Rusi precijenjeni. Putin nije uspio da zauzme Kijev, kao što jugoslovenska vojska i (Slobodan) Milošević nisu uspjeli da zauzmu Sarajevo za tri godine. Vijetnam ili Afganistan su također dobri primjeri kako slabiji igrač može pobijediti s prednošću domaćina.”, naveo je.

Inzko je naveo da se na početku invazije na Ukrajinu često se pogrešno govorilo da je ovo prvi rat u Evropi od Drugog svetskog rata jer su “široki slojevi stanovništva su zaboravili jugoslovenske ratove”.

“Ali trebali smo izvući lekcije iz ratova. 120.000 vojnika bilo je stacionirano oko Ukrajine. Do posljednjeg dana niko nije vjerovao da će napasti. Ali oni nisu došli kao turisti sa svojim tenkovima”, rekao je Inzko.

Novinarka Tschinderle je navela da Ukrajina dobija teško naoružanje, te da to nike bio slučaj u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata.

Inzko je na to odgovorio da je u BiH “čak uveden embargo na oružje”.

“Latif, bivši šofer u austrijskoj ambasadi, ispričao mi je priču o tome. Vojnici su marširali kroz šumu sa zeleno ofarbanim dimnjačkim cijevima, simulirajući cijevi pušaka, demonstrativno i jasno vidljive, kako bi odvratili neprijatelja. Jer u početku nisu imali oružje”, ispričao je bivši Visoki predstavnik.

Inzko je podcrtao da bi Evropska unije trebala da shvati stanje na Balkanu kao važan prioritet.

“Tu ulažemo milijarde i imamo veliki obim trgovine. U slučaju Bosne i Hercegovine radi se o milijardi, a u slučaju Slovenije čak o pet milijardi. Svaka investicija koju napravimo na Balkanu se isplati. A naša sigurnost počinje na Balkanu. Atentator Beča došao je sa Balkana”, rekao je Inzko, te dodao da je “Balkan sigurnosna zona na koju treba obratiti pažnju”.

Inzko je ponovio da tenzije u BiH nikada nisu bile veće od rata te da član Predsjedništva Milorad Dodik “godinama stvara tenzije”.

“Ali ovaj put Dodik je otišao korak dalje. On je najavio da će stvoriti sopstvenu vojsku. Dodik više ne priznaje državnu agenciju za medicinska sredstva. Također je najavio da će izaći iz poreskog, pa čak i iz pravosudnog sistema. Ne želi da prizna presude Ustavnog suda ako mu se presuda ne sviđa!” objasnio je Inzko.

On je rekao da je Dodik “odavno zaslužio” da bude smijenjen jer je kršio Dejtonski sporazum i Ustav BiH.

Inzko je naveo da se, prema njegovim bilješkama, Dodik oko 12 puta sreo sa Putinom te da se dobro poznaju.

Na pitanje da li bi se mogao očekivati ukrajinski scenario u BiH u kojem bi Rusija priznala nezavisnu Republiku Srpsku, Inzko je odgovorio:

“Mnogi upozoravaju na ovakav scenario kao u Pridnjestrovlju, gdje postoji ruski marionetski režim u istočnoj Moldaviji. Samo: teritorijalni integritet i suverenitet Bosne potvrđen je u Vijeću sigurnosti UN-a. Rusija je također glasala za uključivanje Bosne u UN”, rekao je Inzko.

“Ne znamo šta Moskva planira. Ali Bosna i Hercegovina i Srbija su okružene NATO državama. Ako želite da stignete tamo, prvo morate preći te zemlje,” podcrtao je on.

15.03.2019., Wiener Neustadt, Austrija – Posmrtni ostaci Davida Dragicevica nakon ekshumacije u Banja Luci pokopani su na groblju Friedhof der Stadt. Valentin Inzko, austrijski politicar i visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Photo: Borna Filic/PIXSELL

“Na kraju, ni Srbija ne bi priznala Republiku Srpsku. Prvo, zato što je veza Beograda sa Briselom i Berlinom važnija, a drugo, zato što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne želi ni da države priznaju Kosovo. Dodik stalno priča o srpstvu i o tome koliko je ono navodno ugroženo. Sve su to bajke. Srbima u Bosni i Hercegovini najviše prijete političari poput Dodika koji nemaju kičmu. Njegova politika je izolovala i osiromašila Republiku Srpsku. Dodik je izuzetno bogat, dok je stanovništvo ostalo siromašno”, dodao je on.

Također je naveo da je imao dobre odnose sa Dodikom prije nekih trideset godina.

“Bili smo na “ti”. Dodik je bio nada Zapada. Tada je još govorio da je u Srebrenici bio genocid. Danas su za njega Ratko Mladić i Radovan Karadžić narodni heroji. Štaviše, on ih smatra osnivačima Republike Srpske”, ispričao je bivši Visoki predstavnik.

Inzko je naveo je da je u BiH bilo čak slučajeva gdje su školski razredi posjećivali grafite Ratka Mladića kako bi se slikali pored njih, a da je zakon koji je on uveo prošle godine to promjenio i da je “sada 80 posto manje poricanja genocida”.

“Nirnberško suđenje u Njemačkoj također su pokrenuli saveznici. Nakon velikih ratova, društvo često nema snage da to učini samo. Zato je potrebna podrška međunarodne zajednice, barem u početku. I mi smo imali saveznike u Austriji do 1955. Godine”, rekao je on.

Novinarka ga je zatim pitala zbog čega je čekao 12 godina da napravi takav potez.

“Zato što sam čekao pravosnažnu osudu Ratka Mladića u junu 2021. Ali također sam želio dati priliku lokalnim političarima da sami donesu zakon u parlamentu. Međutim, to je propalo najmanje četiri ili pet puta”, odgovorio je Inzko.

Bivši Visoki predstavnik je naveo da je često dobijao prijetnje smrću, te da mu je u jednom pismu poručeno da će pošiljalac kupiti pištolj za 28. Juni, što je predstavljalo paralelu sa atentatom austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine.

Ispričao je da mu je tada austrijska specijalna jedinica Cobra preporučila da konstantno nosi pancir.

Također je govorio o procesu EU integracija za zemlje regije.

“Perspektiva koja je predaleka nije privlačna. Sada Evropa mora da smisli druge korake da veže zemlje za sebe. EU bi morala djelovati mnogo fleksibilnije”, rekao je on.

“Mogla bi se sada raspodijeliti koheziona sredstva, a ne čekati da zemlje postanu članice. Moglo bi se pozvati kandidate na sastanke u Briselu bez prava glasa, na primjer na Vijeće za vanjske poslove. Bosna bi mogla da uvede euro, koji već dobro funkcioniše u Crnoj Gori i na Kosovu. Bili smo kreativni i fleksibilni kada je u pitanju integracija DDR-a ili pristup Kipra. Kada su Bugarska i Rumunija primljene, zažmirilo se i na pitanje vladavine prava”, dodao je on.

Na to je novinarka podsjetila da se čini da je upravo u tome problem te da je francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio da bi “mnogi mali Orbani mogli završiti u EU”.

“Vjerovatno postoji otpor među francuskim stanovništvom. I morate povesti ove ljude sa sobom i reći im da je Evropska unija jača sa svakim proširenjem. Ali moramo se odmaknuti od principa jednoglasnosti. U ovom trenutku, čak i mala Malta može zaustaviti odluku”, odgovorio je Inzko.

Inzko je rekao da su stoljećima u BiH pripadnici različitih religija živjeli skupa u miru, te naveo pozitivne primjere ovoga iz današnjice. On je ispričao anegdotu o Hasanu, Bošnjaku iz Tešnja koji je obnovio je katoličku crkvu u svom gradu, koja je bila u lošem stanju.

“Uvijek kažem: Na nižem nivou ima mnogo malih Nelsona Mandela”, rekao je on, navodeći da su Bošnjaci i Hrvati u Mostaru prikupljali sredstva za obnovu Srpske pravoslavne crkve koja je uništena u ratu.

“Nadam se da će ova stara Bosna ponovo uskrsnuti. Inače će više ljudi napustiti zemlju”, rekao je Inzko.

“U svakom slučaju, želim drugu Bosnu. Bosnu u dobrom susjedstvu. Za to postoji posebna riječ: “Komšiluk”, rekao je Inzko.

Na pitanje šta to tačno znači, on je odgovorio:

“Kad odeš na odmor i automatski daš ključ komšijama.”

Na kraju je izjavio da je naučio nešto o suživotu etničkih grupa tokom svog boravka u BiH.

“Da se niko ne mora odreći svog identiteta. Niko u Republici Srpskoj ne mora da se odrekne srpstva i pravoslavne vere. Ali također treba njegovati zajednicu i kulturu drugih. Nadam se da će ova stara Bosna sa četiri vjere uskrsnuti, ali u evropskim okvirima”, rekao je Inzko.