Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Jasna poruka

Iz USAID-a za Fokus: Bez odlaganja usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji!

FOTO: Arhiva
Ambasada SAD-a u BiH

S Južnom interkonekcijom BiH bi stavila tačku na ovisnost o jednom dobavljaču, poručuju iz USAID-a. Pred Vijećem ministara sutra je i istočna interkonekcija za koju je Dodik dobio zeleno svjetlo od Putina

Na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH kao tačke 8 i 9 na dnevnom redu će se naći prijedlozi nacrta sporazuma o Južnoj i tzv. novoj istočnoj interkonekciji odnosno dva različita projekta plinovoda. Ova prva je već poodavno verficirana, a podržavaju je EU i SAD te za BiH predstavlja alternativu ruskom plinu odnosno našu državu čini nezavisnom o ruskom režimu po ovom pitanju. Ova druga dodatno pojačava ovisnost BiH o ruskom plinu.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Zvanični naziv dokumenta koji se odnosi na Južnu interkonekciju glasi: Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plan za BiH i druge za države u regiji. Prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju a osnovni cilj mu je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim plinom iz Azerbejdžana.

On je, inače, jedan od prioriteta Energetske zajednice čija je članica i BiH, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID samo za izradu projektne dokumentacije već odobrio 500 hiljada dolara.

Iz USAID-a su pred sutrašnju sjednicu Vijeća ministara BiH za Fokus izjavili da podrška Vlade SAD-a energetskom sektoru Bosne i Hercegovine, uključujući i industriju prirodnog gasa, za cilj ima potaći integraciju i bolju usklađenost s tržištima i propisima Evropske unije, diverzifikaciju izvora gasa i snažnije, jedinstvenije upravljanje na državnom nivou.

-Iako jedan projekt izgradnje plinovoda ne isključuje drugi, Južna interkonekcija bi pomogla diverzifikaciji izvora prirodnog gasa u BiH, stavila tačku na ovisnost BiH o jednom dobavljaču i, uz ciljana ulaganja, mogla bi biti ključni dio tranzicije BiH prema zelenoj energiji. Kao što je ambasador Murphy kazao na Energetskom summitu 2023. u Neumu, “Dom naroda Parlamenta Federacije BiH mora usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji – u istom tekstu kao što je usvojen u Predstavničkom domu – bez daljnjeg odlaganja. Čim bude formirana, nova Vlada Federacije mora početi raditi na osiguravanju finansija za ovaj važan projekt.” Ovaj proces može i treba započeti odmah“, kazali su za Fokus iz USAID-a.

Treba naglasiti da je Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu usvojen u decembru 2021. godine, dok su ga u Domu naroda blokirali delegati HDZ-a BiH jer ime je sporno da BH Gas bude nosilac projekta. Amandmanima su tražili da projektom upravlja preduzeće koje bi formirali kantoni kroz koje prolazi plinska trasa s nazivom „Južna plinska interkonekcija“ d.o.o. Mostar. Prema posljednjim raspoloživim informacijama i nacrt i prijedlog ovog zakona nedavno je iz procedure povukla Vlada FBiH Nermina Nikšića.

-Sve je manje vremena za realizaciju ovih projekata, jer se brojne finansijske institucije udaljavaju od podrške svim vrstama projekata izgradnje u vezi s fosilnim gorivima, a daljnja odlaganja povećavaju sumnju da će zemlja ikada poboljšati svoju energetsku sigurnost – kazali su za Fokus iz USAID-a.

Kada je riječ o „novoj istočnoj interkonekciji“, Vijeću ministara BiH dostavljen prednacrt sporazuma koji je prethodno pisan u Vladi RS, a nakon što su predstavnici entiteta RS i Srbije odnosno entitetskog preduzeća „Gas -RES“ Banja Luka i državnog JP „Srbijagas“ još 16. marta 2021. potpisali ugovor o izgradnji tzv. nove istočne interkonekcije odnosno gasovoda koji bi povezao Srbiju isključivo s područjem RS-a.

Kako smo objavili, predsjednik RS-a Milorad Dodik za navedeni projekat prethodno je dobio zeleno svjetlo od predsjednika Rusije Vladimira Putina.