Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Izetbegović: Položaj muslimana u Hrvatskoj kao putokaz drugima u Evropi

bakir izetbegovic – zagreb

Način na koji je Hrvatska riješila status i položaj muslimana treba da bude putokaz i inspiracija drugima u Evropi, poručio u Zagrebu predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, na ceremoniji obilježavanja 100. godišnjice institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Ceremoniji u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu prisustvovala je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, hrvatski premijer Tihomir Orešković, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, reisu-l-ulema IZ BiH Husein Kavazović, predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet) Mehmet Gormez, predstavnici vjerskih zajednica iz Evrope i svijeta, brojne zvanice.

Izetbegović je u obraćanju kazao kako nije slučajnost da je napredak Hrvatske, nakon svih teških iskušenja kroz koja je prošla, tekao uporedo s izrastanjem i afirmacijom Islamske zajednice u ovoj zemlji.

“Hrvatska je danas svijetao primjer da je u savremenom evropskom društvu moguće urediti odnos države i Islamske zajednice na principima stvarne integracije. Dok se u nekim evropskim državama muslimani grčevito bore da sačuvaju identitet i zaštite svoja vjerska i građanska prava, u Hrvatskoj oni ta prava ostvaruju u punoj mjeri. Oni su istaknuti hrvatski građani koji na svim poljima daju doprinos državi i društvu”, rekao je Izetbegović.

Prema njegovim riječima, način na koji je Hrvatska riješila status i položaj muslimana treba da bude putokaz i inspiracija drugima u Evropi.

Izetbegović je istakao kako je prisustvo i djelovanje muslimanskih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. vijeka u Zagrebu, u kulturnom i političkom smislu, usko povezano sa slijedom službenog priznanja islama u Hrvatskoj, te da su temelje Islamske zajednice u Hrvatskoj kakvu danas poznajemo položili Bošnjaci.

“Oni su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku donijeli svoje viševijekovno iskustvo suživota i tolerancije, osvjedočeno na brojnim historijskim primjerima – od prisustva bosanskih franjevaca, koje traje gotovo osam stotina godina, do dolaska španskih Jevreja, koje nakon egzodusa niko u Evropi nije htio prihvatiti, a našli su svoje utočište u Bosni i Hercegovini. Pa i u vrijeme posljednje agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva”, poručio je Izetbegović.

Dodao je kako su Bošnjaci Hrvatskoj uzvraćali na mnogo načina, pokazivali pripadnost ovoj zemlji, bez zadrške i kalkulacije, od istaknutih umjetnika i sportista, preko 25.000 učesnika odbrane Republike Hrvatske, do brojnih tihih i vrijednih susjeda koji su mimo javne arene utkali svoje živote u napredak ove države.

“Bošnjaci muslimani su dokaz da islamske vrijednosti unapređuju Evropu, u jednakoj mjeri u kojoj evropske vrijednosti unapređuju muslimansku zajednicu u cjelini. Svjedoci smo da se muslimani u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sve češće uzimaju kao primjer za integraciju stotinu hiljada muslimana koji u Evropi traže utočište od užasa rata i nasilja”, naglasio je Izetbegović, te dodao: “Kada bi Evropa iz svog civilizacijskog i kulturnog nasljeđa pokušala dosljedno odstraniti sve islamske elemente i uticaje, urušila bi temelje na kojima počiva.”

Izetbegović je na kraju poručio kako večeras postoji dosta razloga za ponos, ali, kako je rekao, svi će biti ispunjeni još većim ponosom ukoliko svoje znanje i mudrost iskoriste da unaprijede položaj manjina širom Evrope, svako u svojoj sredini.

“Zasluga je svih religija i kultura u Hrvatskoj što večeras obilježavamo ovaj jubilej. Nastavimo otvarati vrata prema drugim religijama i drugačijim kulturama, uvjereni da različitosti vjera i kultura ne sputavaju i ne ograničavaju nikoga”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

U okviru progama u HNK priređen je i prigodan kulturno-umjetnički program, učenje ilahija, a odlomke iz Kur’ana proučio je zagrabački glavni imam i hafiz Aziz ef. Alili.