Još uvijek traje spašavanje dokumenata nakon protesta i požara iz 2014. godine

Brojni vrijedni dokumenti iz historije Bosne i Hercegovine izgubljeni su tokom protesta i požara iz 2014. godine, a uposlenici Arhiva BiH više od tri godine poslije ovih događaja još uvijek rade na spašavanju pojedinih dokumenata.

U razgovoru za Fokus.ba Merima Serhatlić-Agarević iz Arhiva BiH istakla je da su 774 arhivske kutije, odnosno 387.000 dokumenta, uništena ili oštećena u požaru, te u svom originalnom obliku zauvijek nedostupna za korištenje.

“Na spašavanju nagorjele građe se još uvijek radi. To je jedan dug i mukotrpan posao, koji zahtjeva dosta vremena i strpljenja. U arhivskoj struci to se zove ‘liječenje arhivske građe’, a naše uposlenice odnosono restauratorke Arhiva BiH, koje rade na tome početkom jula ove godine vrijedno su prionule na rad”, navela je Serhatlić-Agarević za Fokus.ba.

Naime, Arhiv Bosne i Hercegovine nije posjedovao adekvatnu labaratoriju za liječenje građe, a zahvaljujući Državnom arhivu Češke i Češkoj razvojnoj agenciji, kroz projekat „Jačanje kapaciteta Arhiva Bosne i Hercegovine“, dobili su labaratoriju za restauraciju i konzervaciju građe.

“Dvije uposlenice Arhiva BiH u sklopu ovog projekta bile su na obuci u Češkoj, te usavršile svoj rad na liječenju oštećene arhivske građe”, istakla je Serhatlić-Agarević.

Tokom demonstracija 7. februara 2014. godine prilikom paljenja zgrade Predsjedništva zapaljen je i jedan od najbitnijih depoa Arhiva Bosne i Hercegovine, a riječ je o depou broj 1. U tom depou bila je pohranjena najvrijednija arhivska dokumentacija iz perioda osmanske vladavine, austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije, te dokumentacija iz novijeg perioda bh. historije.

“U ovom zastrašujućem i najtužnijem trenutku Arhiva Bosne i Hercegovine, kada smo bili svjedoci kako gori naša historija i u našoj nemoći da bilo šta učinimo, izgorjele su 1.771 arhivska kutija odnosno cca 909.000 arhivskih dokumenata. Ukoliko bi to istražavali procentualno, stradalo je oko 2% arhivske građe.

Dodala je da ova brojka djeluje mala, ali za arhivsku struku i historiju BiH riječ je o ogromnoj količini uništene građe. Posljedice kulturnog i obrazovnog naslijeđa trajnim uništavanjem ove građe snosit će budući naraštaji.

“Zamislite tu količinu dokumenata poredanih jedan do drugog. Dobit ćete nepreglednu rijeku naše civilizacijske tekovine. Ovdje je gorjela naša jedinstvena i nezamjenjiva baština, koja se prenosila s pokoljenja na pokoljenje. Gorio je pouzdan izvor informacija za jednu odgovornu i transparentnu vlast, pa samim time i nešto što se zove demokratija”, kazala je Serhatlić-Agarević za Fokus.ba.

U Arhivu Bosne i Hercegovine se čuva 12 kilometara arhivskog materijala, za što su potrebni adekvatni uslovi čuvanja. Da bi se to obezbijedilo neophodno je prije svega postojanje adekvante arhivske zgrade.

“Kako to trenutno nije moguće, a arhivska građa se čuva u depoima, onda je potrebno u postojećoj zgradi obezbijediti adekvatne prostore za deponovanje arhivske građe tj. depoe koji bi bili opremljeni po arhivskim standardima, a koji se odnose na temperaturu, vlažnost vazduha, svjetlost, mikroklimu, kao i zaštitu od elementarnih nepogoda, te oštećenja izazvanih ljudskim faktororom”, naglasila je Serhatlić-Agarević.

Arhiv Bosne i Hercegovine nakon požara 2014. godine zahvaljujući TIKA-i (Turskoj agenciji za razvoj) dobio jedan takav depo, odnosno renoviran je depo koji je zapaljen i uništen tokom protesta.

“Riječ je o 150 metara kvatratnih prostora u kojem su urađeni veliki građevinski radovi, a sam depo prilagođen je najvišim svjetskim arhivskim standardima. Da bi se i ostali arhivski depoi u Arhivu Bosne i Hercegovine opremili na isti način, potrebna su velika finansijska sredstva, koja Arhiv BiH ne posjeduje. Tako s jedne strane imamo nedovoljno finansijskih sredstava da obezbijedimo adekvatne uslove za pohranu arhivske građe, a s druge strane zahtjeve kulturnog i obrazovnog naslijeđa, koji vjerovatno još uvijek nisu dovoljno uvedeni u našu svijest, a kamoli u praksu”, zaključila je Serhatlić-Agarević.