Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kako druge zemlje kažnjavaju vozače ubice, a kako dodatno štite pješake

BiH

nesreca-sarajevo-studentice

Stravični slučaj pogibije dvije studentice u Sarajevu koje je svojim vozilom usmrtio Sanjin Sefić, uznemirio je bh. javnost i bacio svjetlo na brojne probleme u saobraćaju sa kojima se suočava BiH. Milionski nenaplaćeni saobraćajni prekršaji, blage zatvorske kazne za vozače ubice te pasivnost policije, samo su neki od problema koji su prije dvije noći potaknuli građane Sarajeva i na proteste.

Pojedine zemlje, kako bi smanjile broj smrtnih slučajeva, poduzele su mnogobrojne mjere te stoga portal Fokus.ba donosi pregled nekih od poteza i programa drugih zemalja na boljoj sigurnosti saobraćaja, uključujući oštru kaznenu politiku, tehnološke inovacije i ograničenja u saobraćaju.

Dok u BiH pojedini vozači dobiju zatvorsku kaznu od svega nekoliko godina za ubistvo pješaka, Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju jednu od najoštrijih kaznenih politika u svijetu, a visoke zatvorske kazne izrečene su u proteklim godinama za vozače ubice.

1300

Početkom ove godine dvadesetšestogodišnji Austin Arndt dobio je maksimalnih 25 godina zatvora zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i ubistva pješaka u Iowi. U SAD-u je čak izrečena i doživotna zatvorska kazna za ubistvo pješaka, i to u Californiji 2014. godine. Larry Lee Halverson je upravljao vozilom u alkoholiziranom stanju, usmrtio pješaka, a zatim pobjegao. U obrazloženju presude navedeno je da je doživotna kazna izrečena i iz razloga što je Halverson ranije pravio teške saobraćajne prekršaje.

U odnosu na SAD, blaže zatvorske kazne izricane su u proteklim godinama vozačima ubicama u Evropi. Dvadesetrogodišnji Tawanda Marau dobio je prošle godine sedmogodišnju kaznu zatvora zbog ubistva pješaka i bijega sa mjesta nesreće u Londonu.

Budući da je pooštrena kaznena politika često nedovoljna da bi se smanjio broj smrtnih slučajeva na cestama, pojedine zemlje poduzimaju brojne druge mjere na zaštiti pješaka.

Lokalne vlasti u njemačkom Augsburgu odlučile su se na dodatne načine zaštite pješaka i to kroz tehnološke inovacije. Tako su na cestama ovom gradu po prvi put u svijetu instalirani svijetleći pješački prelazi. Jedan od ciljeva jeste da pješaci koji gledaju u svoje telefone dok hodaju budu na vrijeme upozoreni da se približavaju prelazu.

Američki Washington u potpunosti je obnovio gradsku rasvjetu, a na cestama ovog grada instalirana su LED svjetla kako bi se poboljšala vidljivost.

1315

Pojedini gradovi kao što je Seattle fokusirali su se na ugradnju velikog broja kamera na ulicama te takozvanih “sigurnosnih ruta“ za učenike, odnosno dodatnih markiranih područja za pješake.

Švedska je jedna od zemalja sa najsigurnijim cestama u svijetu. To je postignuto dugoročnim planiranjem i usvajanjem potrebne zakonske regulative. Ceste su pravljene tako da je sigurnost bila na prvom mjestu, uvedena su dodatna ograničenja brzine u gradovima, a pješačke i biziklističke zone odvojene su od cesta dodatnim barijerama. Statistike pokazuju da je postavljanje velikog broja ležećih policajaca kao i dodatne svjetlosne signalizacije na pješačkim prelazima prepolovilo broj smrtnih slučajeva pješaka u ovoj zemlji.