Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kobno za put u EU

Kakve su posljedice za BiH ako se usvoji zakon o stranim agentima?

dodik nsrs
Foto: Fena/ Arhiva

Za razliku od Gruzije, gdje je vladajuća stranka bezuslovno povukla nacrt inspirisan ruskim zakonom, gotovo identičan je predložen u RS-u, a vladajući SNSD ga još nije povukao

Vladajuća stranka odbacila je zakon o “stranim agentima” nakon dvije noći nasilnih protesta koji su uslijedili zbog kritika da je nacrt inspirisan ruskim zakonom i predstavlja autoritarnu promjenu.

Ova vijest nije iz Bosne i Hercegovine odnosno s područja entiteta RS, već iz Gruzije. Bilo je to u martu prošle godine, slučajno ili ne, baš u periodu kada je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavljivao usvajanje upravo ovakvog zakona u Narodnoj skupštini RS-a, kojim bi se, ukoliko se usvoji, zasigurno usporio put BiH ka članstvu u EU.

Retrogradno rješenje

Njegov zvanični naziv je Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS. Pod neprofitnim organizacijama koje bi se prema ovom aktu trebale upisivati u novi registar podrazumijevaju se udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u RS-u, a koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Za razliku od Gruzije, gdje je vladajuća stranka Gruzijski san s ciljem smanjenja konfrontacije u društvu bezuslovno povukla gotovo identičan zakon koji je predložen i u RS-u, vladajući SNSD u ovom entitetu ga još nije povukao. Štaviše, usvojen je u formi nacrta u Skupštini RS-a

No, od tada se u NSRS-u po ovom pitanju ništa nije dogodilo. Sagovornici Fokusa, advokati koji prate dešavanja u vezi s ovim zakonom, kazali su nam kako nemaju informacije o tome da li će i kada biti razmatran u formi prijedloga.

– Trenutno ne postoje zvanične informacije o tome i ne znamo koji je status ovog nacrta – kazao je za Fokus advokat Aleksandar Jokić, dok Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava ističe kako prema njegovim saznanjima, nakon održane javne rasprave krajem oktobra, još nije došlo do izrade prijedloga. 

Oba ova sagovornika su za Fokus pojasnila o kakvom je retrogradnom zakonskom rješenju riječ.

Aleksandar Jokić
Aleksandar-Jokic
Aleksandar Jokić

– Ovaj nacrt zakona je sporan po mnogim osnovama, a kada bih morao da grupišem i u kratkim crtama istaknem ključne zamjerke, to bi bilo: nepotrebna dodatna finansijska kontrola subjekata, formiranje posebnog registra i obaveza subjekata da sve svoje publikacije označe kao “strani agenti”, mogućnost brisanja subjekata odlukom nadležnog ministra bez mogućnosti žalbe, prekršajne sankcije za nepoštivanje nejasnih i prekomplikovanih zahtjeva zakona – kazao je Jokić za naš portal.

Ministar postaje „dželat“

Prema Nacrtu zakona, neprofitna organizacija bila bi obavezna da Ministarstvu pravde dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj s naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava. Ministarstvo bi dostavljalo Poreskoj upravi RS finansijski izvještaj radi kontrole finansijskog poslovanja.

– Ovako nešto navodi na zaključak da se ide ka otežavanju rada i dodatnim obavezama za organizacije. Naime, udruženja su prema trenutnim zakonskim propisima već dužna da podnose različite izvještaje institucijama RS. I na postojeću regulativu i nepotrebnost dodatnih obaveza su već ukazivale brojne organizacije civilnog društva. Nova izvještavanja i dostavljanja različitih dokumenata na više strana samo je bespotrebno birokratizovanje procedura, nametanje novih obaveza za koje ne postoji nikakvo uporište, kako u standardima u vezi s praktikovanjem slobode udruživanja tako ni u praksi, i suvišno opterećivanje rada udruženja i fondacija – ističe Lučka.

Dejan Lučka
Dejan Lučka

Kada je riječ o kaznenim odredbama, kako ističe Lučka, ministar pravde u RS-u dobija mogućnost da bude „dželat” neprofitnih organizacija. Tako će on, dodaje Lučka, moći podnijeti zahtjev nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada, u slučaju da neprofitna organizacija djeluje suprotno odredbama iz Nacrta zakona.

Naglašava da je veoma kontroverzan član u Nacrtu zakona kojim se propisuje da neprofitnim organizacijama neće biti dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti jer je dio koji zabranjuje neprofitnim organizacijama provođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnijenja radi postizanja političkih ciljeva potpuno nejasan. 

– Politička aktivnost iz Nacrta tako označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS-a ili predstavnicima RS-a u institucijama BiH u smislu formulisanjausvajanja ili izmjene propisa i politike RS-a ili u smislu političkog i javnog interesa. Time se direktno udara na slobode izražavanja i udruživanja, kao i na demokratske forme poboljšavanja propisa i prakse u RS-u – zaključuje Lučka.

Misija OSCE-a i EU

Iz Misije OSCE-a u BiH su za Fokus kazali da, jednako kao i Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Komisija Vijeća Evrope za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija), smatraju da ovaj nacrt zakona predstavlja još jedan u nizu ozbiljnih i regresivnih pomaka koji nas udaljavaju od punog uživanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. 

Ponovo pozivaju nadležne organe da razmisle o daljnjim koracima u postupku usvajanja ovog nacrta zakona, zbog njegovih ozbiljnih manjkavosti, kao i zbog činjenice da je navedeni zakon u suprotnosti s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i slobode udruživanja i izražavanja. 

– Nacrtom zakona bi se nevladine organizacije čiji se rad finansira sredstvima iz inostranstva stavile pod neopravdano rigoroznu kontrolu institucija vlasti. Zakonom se, također, uvodi složen proces registracije i izvještavanja, opasno etiketiranje – u svrhu stigmatizacije neprofitnih organizacija kao „agenata stranog utjecaja“, te pojačan inspekcijski nadzor. Naročito zabrinjava i činjenica da pri izradi Nacrta zakona nije urađena odgovarajuća procjena rizika, kojom bi se ocijenile moguće posljedice njegove primjene – istaknuli su iz OSCE-a.

Napomenuli su da, kao što je šef Misije OSCE-a istakao u svom otvorenom pismu poslanicima u Narodnoj skupštini RS-a, Misija izražava spremnost na daljnje pružanje podrške u radu organizacijama građanskog društva, zaštitnicima ljudskih prava i nezavisnim medijima, koji su meta kontinuiranih napada zbog ovog i drugih sličnih propisa. 

Treba podsjetiti da je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler na konferenciji „Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom“, održanoj 22. novembra 2023, jasno poručio vlastima u RS-u da povuku ovo zakonsko rješenje.

– Nacrt zakona o tzv. stranim agentima približio bi RS standardima autoritarnih režima umjesto standardima Evropske unije. Nacrt zakona o stranim agentima je korak unazad za osnovne slobode, kao i evropski put, te ga stoga treba povući – poručio je ambasador Sattler.