BiH

Istraživanje

Koja je stvarna zadaća Draška Milinovića kao direktora RAK-a

03/08/2020

Koja je stvarna zadaća Draška Milinovića kao direktora RAK-a Nakon imenovanja Draška Milinovića za direktora RAK-a, SNSD i Milorad Dodik su sasvim ovladali sektorom emitovanja i telekomunikacija, a vlasnici medija, uz različite argumente, brinu za budućnost zbog mogućeg kažnjavanja, cijene korištenja multipleksa za prenos digitalnog signala, ali i nefer ponašanja kablovskih operatera, prvenstveno onih u vlasništvu Telekoma Srbije.

Pitanje zašto je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik insistirao da Draško Milinović, bivši šef kabineta nekoliko predsjednika i premijera RS i bivši direktor RTRS-a tokom čijeg mandata su ta TV-kuća i on lično kažnjeni sa blizu 300.000 KM, bude direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK-a) ima više odgovora, piše portal Interview.ba.

Prvi je pokušaj da zaustavi kažnjavanje RTRS-a, a drugi da širom otvori vrata kablovskim operaterima okupljenim oko Telekoma Srbije koji je tokom prošle godine za 300 miliona eura kupio nekoliko kablovskih operatera za cijenu koja je značajno iznad njihove vrijednosti. Uz to treba odrediti cijene korištenja dva multipleksa koja su dodijeljeni RTRS-u, a usput otežati pozicije BHRT-a, ugroziti pojedine tv-kuće poput BN gdje su već sigurni da će učiniti sve da ih ugasi ili barem finansijski uništi, te eventualno osnažiti TV HZ HB. Sve ovo možda nije korupcija u klasičnom smislu riječi, ali jeste igra za bolji položaj određenih grupama ili pojedinaca s ciljem uticaja i zarade, a na štetu javnog interesa i prava građana da imaju pristup raznovrsnim izvorima informacija.

Advokat Plamenko Ćustović koji je podnio ostavku u Vijeće RAK-a zbog izbora Draška Milinovića za direktora kaže da imati pod kontrolom institucije koja uređuje polje telekomunikacija sigurno donosi korist.

Plamenko Ćustović

– RAK je tijelo koje uređuje sektor emitiranja i telekomunikacija i ima smisla samo ako je nezavisno od politike jer tako štiti građane od velike moći glavnih igrača na tom tržištu. Kada smo u okviru Vijeća razgovarali o kandidatima – bili smo saglasni oko gospodina Predraga Kovača koji je vrlo korektno radio svoj posao u prošlom mandatu, ali kada smo došli do glasanja – Milinović je dobio većinu. S obzirom da smo mi instituciju na čijem čelu je Milinović bio kažnjavali gotovo redovno, stalno su imali neke probleme i da ga sada dovodimo na čelo regulatora – za mene je to značilo ulazak politike s čim se ja nisam mogao složiti. Za mene je besmislena priča o političkoj podjeli fotelja ako se kandidati biraju putem konkursa jer na taj način politika ili političari uzimaju ovlaštenja i nadležnost organima tih institucija – pojašnjava Ćustović. Ne želi da nagađa šta je Dodikov cilj u RAK-u, ali upozorava da su u sektoru telekomunikacija ubjedljivo najveći i najkomercijalniji poslovi u današnje vrijeme i da je veliki politički dobitak imati RAK na svojoj strani zbog sektora emitovanja, ali i u komercijalnoj sferi djelovanja telekom-operatera.

Koliko su prihodi RAK-a?

Regulatorna agencija za komunikacije ili RAK je nezavisna agencija koja upravlja emitovanjem RTV programa putem frekvencija ili kablovskih mreža i telekomunikacijama na način da uspostavlja pravila i prati njihovu primjenu, dodjeljuje dozvole za rad i za korištenje frekvencija ili multipleksa, odnosno platformi za emitovanje radio-televizijskog programa putem digitalnih platformi, prati provedbu i poštovanje kodeksa za emitovanje čije kršenje kažnjava, dodjeljuje dozvole za rad kablovskim emiterima, telekom-preduzećima… Upravlja sektorom emitovanja i telekomunikacija na način da onemogući dominaciju bilo kog učesnika sa znatnom marketinškom snagom, odnosno da obezbjedi ravnotežu između korisnika i tržišta štiteći interese korisnika na konkurentnom tržištu i podržavajući ulazak novih sudionika. Njihova zadaća je, kako piše na njihovoj web-stranici: „kreiranje i promovisanje pravila u sektorima emitovanja i telekomunikacija, licenciranje operatora u sektorima emitovanja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvaliteta, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole“. Inače u BiH je na kraju 2019. godine djelovalo 146 radio stanica, 61 tv-stanica, više od 40 kablovskih operatera, a u sektoru telefonije, osim tri velika teleom operatera koji imaju dozvole za pružanje usluga fiksne i mobilne telefonije, djeluje 12 preduzeća koja imaju dozvole za pružanje usluga fiksne telefonije i 65 pružatelja usluga pristupa internetu. Evidentirano je više od 3,7 miliona korisnika mobilnih telefona, blizu 800.000 korisnika fiksnih telefona i oko 3,3 miliona korisnika interneta. Prihodi RAK-a su oko 30 miliona KM od čega oko 20 milion KM prikupljenih od dozvola za korištenje radio-frekventnog spektra odlazi u budžet BiH, a oko 10 miliona KM ostaje za potrebe RAK-a.

Mehmed Agović

Ekspert za medije Mehmed Agović, inače jedan od bivših direktora BHT-a (i u jednom mandatu pomoćnik ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH) upozorava da SNSD-ov trojac u vlasti koji sada rukovodi Regulatornom agencijom za komunikacije, Ministarstvom komunikacija i prometa BiH i Vijećem ministara BiH, učiniti bilo šta što bi značilo završetak reforme javnih medija u BiH u skladu s postojećim zakonom i omogućiti im uslove finansijske održivosti i uređivačke nezavisnosti kako bi radili u interesu građana, a ne vlasti. On piše knjigu o svim pritiscima na BHT tokom proteklih godina i vjeruje da je suština Dodikovih nastojanja da ovlada ministarstvom koje je nadležno za medijsku politiku i Regulatorom agencijom za komunikacije uspostava nove medijske stvarnost u BiH u kojoj neće biti nikakve reforme javnih medija koja bi rezultirala jedinstvenim medijskim prostorom u zemlji.

– Za to je razbijen Javni RTV sistem u BiH, a posljedično i BHRT kao javni RTV servis na državnom nivou. Politika opstruiranja javnih medija se vodi od donošenja Zakona o Javnom RTV sistemu BiH i konstituisanja BHRT-a, a u Parlamentarnoj skupštini BiH je prije više od deset godina zagovarano čak i oduzimanje licence tom javnom emiteru s obrazloženjem kako je on nepotreban pored entitetskih javnih servisa. Tako danas imamo javne emitere koji imaju različite uređivačke politike od kojih je RTRS dosegao vrh neprofesionalnosti služeći aktuelnom entitetskom režimu i proizvodnjom i emitovanjem čak i lažnih vijesti. RTRS je po nalogu politike koju podržava čak bojkotirao i proces digitalizacije radiodifuzije u BiH jer nije pristajao da zajednički mrežni operater u Multipleksu-A bude korporacija javnih RTV emitera koja je trebala biti formirana kao poseban pravni subjekt u okviru Javnog sistema – pojašnjava Agović.

Multipleks u rukama RTRS-a

Multipleks-A, a kasnije i Multipleks-B je RAK dodijelio RTRS na upravljanje. To su digitalne platforme za prenos RTV-programa i kada TV-kuće više ne budu mogle koristiti postojeće predajnike i frekvencije (moći će ih koristiti, ali će emitovanje biti tehnički gotovo nemoguće) – od onih koji upravljaju multipleksima će iznajmljivati kanale na multipleksima, a cijenu najma će određivati RTRS u saradnji s RAK-om. RTRS je ranije kažnjena sa 45.000 KM, a Milinović sa 15.000 KM jer nisu ispoštovali nalog RAK-a da priključi Televizije K3 d.o.o. iz Prnjavora na digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleks-u A u digitalnom području Kozara. Tokom ovog postupka RTRS je osporavala zakonitost ovog naloga jer ga je smatrala osporavanjem prava na imovinu RTRS-a, odnosno opreme za digitalno emitovanje. Sada K3 plaća 5.000 KM za prenos signala i to za njih neodgovarajućom trasom, a koliko je u kontekstu javnog interesa važno imati sluha za upravljanje multipleksima pokazuje slučaj Multipleksa-C. On je putem javnog poziva dodijeljen preduzeću Multiplex Service BH d.o.o. čiji su osnivači komercijalne TV-stanice NOVA BH u vlasništvu Telemacha, FACE TV i Kanal O (nekada TV 1) iz Sarajeva i RTV BN iz Bijeljine. Ove tv-stanice sada određuju cijenu korištenja, odnosno distrubucije digitalnog signala, pa je procjena potencijalnih korisnika da će ona biti i do 20.000 KM mjesečno ili oko 240.000 KM godišnje uz šta moraju plaćati i redovne dozvole za emitovanje, ali prije toga i nabaviti opremu za priključak na digitalnu „mrežu“. Kod ovih TV-stanica postoji bojazan da će ih, ukoliko zbog nedostatka novca za zakup digitalnih trasa, izgube mogućnost emitovanja na taj način, kablovski operateri ucjenjivati visokim cijenama uključivanja njihovog programa u svoje ponude i da će zbog toga mnogi biti ugašene. U ovakvoj situaciji će uloga RAK-a biti izuzetno važna u uspostavljanju balansa između potreba „manjih“ TV-stanica i RTRS-a koji će praktično određivati cijenu korištenja dva multipleksa.

Svetlana Cenić

Ekonomistica Svetlana Cenić, ranije članica Nadzornog odbora BH Telecoma kaže da je dugo upozoravala na opasnosti po BH Telecom i Telemac koje bi mogle uslijediti ukoliko Milinović bude imenovan za direktora RAK-a.

– On je čovek koji o tome ne zna ništa i čije su reference u RTRS takve da nije smeo da bude ni u kom slučaju na čelu regulatora, a nije smeo da ostane ni na čelu RTRS-u zbog silnih kazni i užasne uređivačke politike. Sada je dobio priliku da bude politički eksponent i ja sve najbolje želim BH Telecomu i Telemachu jer se bojim da će on kao politički eksponent i te kako otežati život ova dva operatera, a ostalim medijima želim sve najbolje jer ako je onako vodio RTRS – možemo zamisliti kako će se odnositi prema drugim medijskim kućama – kaže Cenić.

Osim što je i lično kažnjen za neprovođenje odluka RAK-a, Milinović bi tokom svog mandata mogao biti u direktnom sukobu interesa jer njegova supruga Željka Milinović (nekada Dragičević) je zaposlena u M:tel-u na poziciji šefa službe za odnose s javnošću, a prema odredbama Etičkog kodeksa RAK-a „članovi Vijeća, generalni direktor i zaposlenici RAK-a u vršenju svojih dužnosti i radnih obaveza ne smiju dozvoliti da njihov privatni inetres dođe u sukob sa javnim interesom“. M:tel kao vlasništvo Telekoma Srbije igra važnu ulogu u aktivnostima kablovskih operatera. Podsjećanja radi, od početka 2020 M:tel-ovi kablovski operatori, preduzeća pod njihovom kontrolom (Blicnet d.o.o, Telrad net d.o.o i Elta – kabel d.o.o.o) i Eronet ne prenose program TV Nove BH. Ovo je uticalo najviše na stanovnike RS-a, ali za bolje razumijevanje treba posmatrati i odluku Telemacha iz marta 2020-te da TV FBiH prebaci na 53. poziciju u rasporedu kanala nakon što je ta tv-kuća potpisala ugovor sa Vip Team United iz Portugala koji je partnerska firma Telekoma Srbija što se desilo gotovo u isto vrijeme kada je Telekom Srbije iz svoje ponude (u Srbiji) brisao N1 koja u ovom trenutku tamo vrijedi za jedinu Tv-kuću koja nije pod kontrolom vlasti. Ukoliko bi se u BiH desilo da kablovski operateri pod kontrolom Telekoma Srbije izbacuju iz svoje ponude programe „politički nepoželjnih“ televizija može se desiti da veliki broj gledalaca izgubi mogućnost pristupa njihovim informacijama jer u BiH postoje naselja u kojima je moguće koristiti usluge samo jednog kablovskog operatera. Osim toga, biće ugrožena i provedba Evropske konvencija o ljudskim pravima koja govori i informacijama.

Agović naglašava da je Dodikov cilj razbiti jedinstven digitalni sistem emitovanja i prenijeti programe na dijelove kojim bi gazdovala dva ili tri etnonacionalna emitera.

– Zato se na drugu fazu digitalizacije čeka više od pet godina, a građani u BiH se jedini u Evropi koji se još uvijek služe analognim signalom. Iluzorno je očekivati da će SNSD-ov trojac u vlasti koji sada rukovodi Regulatornom agencijom za komunikacije, Ministarstvom komunikacija i prometa BiH i Vijećem ministara BiH, učiniti bilo šta što bi značilo završetak reforme javnih medija u BiH u skladu s postojećim zakonom i omogućiti im uslove finansijske održivosti i uređivačke nezavisnosti kako bi radili u interesu građana, a ne vlasti – kaže Agović.

Vlasnici medija u BiH su zabrinuti: u BN TV vjeruju da će biti direktno ugroženi, u Banjaluci se priča o tome da je Milinović dobio zadatak da ugasi FACE TV… Milinović nije dobio podršku političara iz RS osim onih iz SNSD-a, a i SNSD-ovci pričaju da je on rezultat pritisaka Željke Cvijanović na Milorada Dodika koji će on znati iskoristiti. Sam Milinović ne želi da govori o svojim prioritetima i pravcima djelovanja u RAK-u jer, kako je rekao, „još nije zvanično stupio na dužnost i neće ništa komentarisati dok odluka o njegovom imenovanju ne bude objavljena u Službenim novinama BiH“, a nezvanično saznajemo da se navodno kandidovao za direktora BHT-a.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.