Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kojović za Fokus.ba: Želimo da BiH ide naprijed, a HDZ hoće da je vrati u prošlost

kojovic

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Predrag Kojović (Naša stranka) izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da očekuje da će Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH sutra biti usvojen u ovom domu, te dodao da Naša stranka želi da BiH ide naprijed, dok HDZ svojim politikama želi da je vrati u prošlost.

U razgovoru za naš portal Kojović je govorio o nacionalnim strankama i njihovim neuspjesima u protekle 23 godine, osudio je nove izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika o mogućnostima novog rata u BiH, te komentarisao sve češće raspirivanje mržnje u javnom prostoru u BiH.

Osvrnuvši se na ponašanje pojedinih zvaničnika u BiH, Kojović je kazao i da doživljava kao poniženje i izdaju svaku sugestiju da se “o našim pitanjima pa i problemima pita Srbiju, Hrvatsku, Rusiju ili Tursku”.

Na Domu naroda Parlamenta FBiH u četvrtak će se naći Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH po hitnom postupku. Osim vas, predlagači su klubovi zastupnika SDA, SBB-a, DF-a i SDP-a. Kakva su vaša očekivanja?  

Očekujem da će biti usvojen i da će nakon što sud razmotri zahtjev HDZ-a o eventualnom ugrožavanju vitalnog etničkog interesa biti i implementiran.

Vrlo je važno, po meni, potcrtati sljedeće. Ja razumijem pravne i političke argumente  HDZ-a, koje je Ljubić u svojoj apelaciji precizno prezentirao i zato znam zašto smo protiv njihovog prijedloga i zašto smo predlagači Zakona o izbornim jedinicima. Mi hoćemo da BiH ide naprijed, a oni hoće da je vrate u prošlost.

HDZ, ali i sve druge nacionalne stranke misle manje-više isto, da se razumijemo, vidi BiH kao konfederaciju tri etničke države koje na konfederalnom nivou predstavljaju legitimni etnički predstavnici. Mi u Našoj stranci imamo potpuno drugačiju viziju Bosne i Hercegovine, mi želimo građansku državu koja poštuje specifično pobrojana kolektivna prava etnija, ali je politički sistem u kojem ćemo većinu odluka i u životu i u politici razmatrati prije svega kao građani BiH, a ne kao isključivo ili primarno pripadnici etničkih grupa u našim ustavima pompezno i za ustavnupravnu terminologiju nepostojećim pridjevom konstitutivni.

Mi, najjednostavnije rečeno, uprkos svemu što je iza nas, vjerujemo da su naše različitosti snaga i prednost za ostvarivanje progresa, a ne hendikep koji nas osuđuje na beskonačno vrćenje u ponorima mržnje. Mi smo potpuno uvjereni da svi građani BiH, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Jevreji i svi ostali moraju biti ravnopravni i da tek onda zajedno možemo prevazići ogromno breme koje su nam nacionalističke političke elite ostavile u nasljeđe i napokon početi graditi normalnu zemlju iz koje mladi neće odlaziti i u koju će se oni koji su otišli, ojačani stečenim znanjima i radnom etikom, vraćati, jer će BiH biti divna zemlja za dobre ljude.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je danas kako ne isključuje mogućnost sukoba između Srba i Bošnjaka u BiH te da RS ima mogućnost da se odbrani. Kako gledate na ove izjave s obzirom da na terenu ne postoje nikakve realne prijetnje RS-u, te da građanima BiH ni na kraj pameti nije novo ratovanje?   

Oni koji na vlasti opstaju manipulirajući ratnom traumom građana BiH, ratnohuškačkom retorikom i predizbornom proizvodnjom straha nemaju drugog izbora nego pričati to što priča Dodik. Ja sam u nekim intervjuima od prije par mjeseci govorio o tome da će nacionalisti učiniti sve da u augustu i septembru imamo osjećaj da je zemlja na rubu rata i da jedino glasajući za njih možemo spasiti žive glave. I to se upravo i događa. Oni koji glasaju za njih iz straha zapravo požar gase kerozinom. Neće biti rata, ali će biti Bosne i Hercegovine. I to zauvijek. Međutim, odgovornost nije samo na političarima.

Ja sam svjestan da u svijetu u kojem živimo broj klikova na određenu vijest zapravo vodi uređivačku politiku velikog broja medija i da prijetnje ratom i promocija mržnje to postižu lakše od vijesti koje promovišu pomirenje, zajedništvo i promoviraju progres. U takvoj atmosferi, političari s jedne, a mediji s druge strane, građanima je jako teško donijeti razumnu odluku o tome kome da daju svoj glas. Ja se nadam da će ovaj put skupiti hrabrosti i mudrosti i reći: dosta je bilo, nećemo više mržnje hoćemo zajedništvo, nećemo da nas više pljačkate u ime navodnih etničkihih interesa, hoćemo bolji standard i evropsku budućnost za našu djecu.

Vjerujem svim srcem da će tako biti ovaj put. Već smo previše grešaka napravili. BiH to ne može više da izdrži, nijedna država ne bi.

Primjetno je u javnom prostoru sve češće veličanje nekadašnjih fašizoidnih struktura i ratnih zločinaca, kao i raspirivanje mržnje. Šta su dugoročni ciljevi takvih političkih konstrukcija u vremenu kada region i ostatak Evrope idu ka još većem ekonomskom progresu, a BiH stagnira?  

Dugo je liberalni svijet mislio da je fašizam pobijeđen 1945., ali vaše pitanje, pa i globalna politička događanja ukazuju da nije i da je to borba koja se vodi svaki dan i koja i u ovom aktuelnom trenutku ima samo dva moguća ishoda – ili mi, antifašisti, ili oni. Ili će Busuladžić biti heroj i po njemu će se nazivati škole ili se po njemu ništa neće zvati a slavićemo ljude kao što je recimo jedan Selman Selmanagić ili Derviš Korkut koji je spasio Hagadu.

Nacionalizam polazi od pretpostavke da vaša etnička pripadnost određuje vaš svjetonazor pa i političko opredjeljenje i zato u namjeri da od svojih etničkih grupa naprave politički monolitne glasače koje je lakše manipulirati brišu sve podjele unutar svoje etničke grupe pa i onu koja razdvaja fašiste i antifašiste. O tome kakva je vlast od rata naovomo svako od nas može imati ovo ili ono mišljenje ali činjenice su nepobitne – 23 godina nakon rata BiH nije dostigla ni 50 posto predratnog BDP-a. I to uprkos činjenici da je BiH u periodu od kraja rata do negdje 2008. dobila, po glavi stanovnika, najveću finansijsku pomoć ikad. Veću nego što su Njemačka i Japan dobili u okviru tzv. Maršalovog plana.

Kako je onda moguće da skoro trećina stanovnika živi u oficijelnom siromaštvu? Odgovor možda treba potražiti na parkinzima ispred naših institucija, pred vilama etničkih lidera i bankovnim računima švajcarskih banaka.

U međuvremenu smo postali evropski i svjetski prvaci u svim negativnim socijalnoekonomskim parametrima i oni će nas ako ostanu na vlasti i dalje voditi u tom nazadnom pravcu, sve do kamenog doba ako treba. Oni se ne liječe u našem javnom zdravstvenom sistemu, njihova djeca se ne obrazuju u našem javnom obrazovnom sistemu i oni, sasvim sigurno, neće zavisiti od penzija PIO-MIO fonda. S druge strane, privilegije na koju su navikli lako je zadržati ako su glasači gladni, neobrazovani i apatični.

Naša stranka je nedavno burno reagovala na događaje u znak sjećanja na propali pokušaj vojnog udara u Turskoj, jer su najviši zvaničnici BiH iz reda SDA te Islamske zajednice događaju pokušali dati državni legitimitet prisustvujući mu u ime države. Kako gledate na taj slučaj i očekujete li da u narednom periodu pojedine stranke zloupotrijebe i institucije i određene funckije u predizborne svrhe što je bio slučaj u prethodnim mandatima?

Ja sam građanin BIH, dakle, Bosanac i Hercegovac, po etničkoj pripadnosti Srbin i ovo je moja jedina i najdraža domovina i svaku sugestiju da se o našim pitanjima pa i problemima pita Srbiju, Hrvatsku, Rusiju ili Tursku doživljavam kao poniženje i izdaju. Ja želim BiH koja sa ovim državama koje su nam ili istorijski i geografski važne ili su moćne i velike vodi dijalog na ravnopravnoj osnovi o ekonomskim i drugim odnosima i koja diplomatski vješto koristi našu etničku i vjersku različitost, koju sam ranije spomenuo kao našu najveću snagu, da postigne sporazume koji su najbolji za nas, za BiH.

Ako građani daju podršku politici otvorene ruke koju mi promoviramo onda će vidjeti ekonomske i druge rezultate onoga što mi kao stranka zagovaramo, a to je da smo najjači kad radimo zajedno.