O evropskom putu Bosne i Hercegovine, političkim blokadama, idejama o novim entitetima, odnosima unutar koalicije, neodgovornom ponašanju susjeda, djelovanju različitih lobista te aktuelnim aferama u emisiji Plenum Federalne televizije govorio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Evropski zakoni
Zakoni koji su ključni za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine – Zakon o sudu BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) – naredne sedmice naći će se pred oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
„Ono što je posebno važno jeste da su, od svih ponuđenih rješenja, upravo dokumenti koji su ušli u proceduru u Predstavničkom domu najkvalitetniji. Na njih će se sada djelovati amandmanski, prije sjednice Doma naroda. Govorim o prijedlozima opozicije iz Republike Srpske, koja je pokazala hrabrost i odgovornost. Taj potez je izuzetno važan jer SNSD dovodi u vrlo nezgodnu i gotovo bezizlaznu poziciju. SNSD sada prati ono što radi opozicija, a to su – bolji zakoni. Nadam se da će u Predstavničkom domu biti usvojeni u formi koja ispunjava evropske standarde i preporuke OSC-a“, izjavio je Konaković.
Kritike VSTV-a
Govoreći o primjedbama VSTV-a, ministar je naglasio da je dio njihovih sugestija već ranije uvažen.
„Značajan dio preporuka VSTV-a je prihvaćen. Međutim, kada je riječ o obavezama prijavljivanja imovine, VSTV je ranije bio vrlo glasan i protiv tog koncepta. Danas vidimo koliko ima neodgovornih sudija i tužilaca koji ne prijavljuju imovinu, zbog čega su pokrenuti postupci protiv njih.
Ključno pitanje je integritet – da li se imovina prijavljuje prije ili poslije izbora u VSTV. U tom dijelu smo poslušali sugestije Evropske unije, koje su strožije od onoga što bi VSTV želio“, pojasnio je Konaković.
Dodao je da će institucije učiniti sve kako bi se ispunio „posljednji zadatak na evropskom putu“ prije formalnog otvaranja pregovora.
Izvještaj o BiH i poruke iz Brisela
Na pitanje da li Bosna i Hercegovina, nakon izvještaja prepunog kritika i upozorenja, još ima prostora i vremena za ispunjavanje evropskih obaveza, Konaković je odgovorio optimistično.
„Imam osjećaj da je Evropskoj uniji možda čak i više stalo nego domaćim političarima da BiH postane dio evropske porodice. U regionu imamo pozitivne primjere Albanije i Crne Gore, koje ostvaruju značajan napredak. Vrlo sam optimističan da bi one mogle postati članice i prije 2030. godine ili oko datuma koji je spominjao Charles Michel. Vrata su još otvorena i mi imamo vremena. Zato je važno da se već naredne sedmice, čak i u oba doma, razmatraju i usvoje evropski zakoni“, istakao je ministar.
Pregovarač za Evropsku uniju
Govoreći o izboru glavnog pregovarača za Evropsku uniju, Konaković je poručio da je ključno političko opredjeljenje kandidata.
„Pregovarač treba biti onaj ko više voli Brisel nego Moskvu“, naglasio je.
Prema njegovim riječima, sva tri moguća puta izbora – putem Predsjedništva BiH, Vijeća ministara ili Predstavničkog doma – pravno su legitimna.
„To nije ustavno pitanje, niti je precizno definisano zakonima BiH. Pravna logika kaže da to može uraditi Predstavnički dom. Legalno bi bilo i da to učini Vijeće ministara, ali SNSD insistira na imenu koje bi po mišljenje išlo kod Lavrova, što je za nas neprihvatljivo. Predsjedništvo bi također moglo to uraditi, ali jasno je da se to neće desiti jer bi Željka Cvijanović predložila isto ime. Zato je, po mom mišljenju, jedina funkcionalna opcija da to uradi Predstavnički dom“, zaključio je Konaković.
Učinak Vijeća ministara
Ocjenjujući rad Vijeća ministara BiH, Konaković je bio izuzetno kritičan.
„Ocjena je – nula“, rekao je ministar, uz pojašnjenje.
„Vijeće ministara ima kontinuitet sjednica i postoji nekoliko oblasti u kojima se odluke redovno donose – međunarodni ugovori, odnosi s kreditorima, projekti važni za građane. Nijedan od tih projekata nije stao, što je pohvalno.
Da ne ostane baš nula, tu je i Frontex, koji je bio dobra priča ove godine, kao i budžet koji je, uprkos svim peripetijama, na kraju usvojen u najvećem iznosu do sada. Ipak, ukupna ocjena rada Vijeća ministara je vrlo loša, prvenstveno zbog destruktivne politike SNSD-a, koji često koristi dejtonski mehanizam blokade, čeka upute iz Moskve i nanosi štetu svima nama“, kazao je Konaković.
Stavovi i izjave Željane Zovko
Komentarišući djelovanje europarlamentarke Željane Zovko, Konaković je ocijenio da je njen uticaj danas znatno slabiji nego ranije.
„Ranije je nanosila mnogo veću štetu. Njeno ponašanje je posljedica frustracije i ljutnje zbog jednog predmeta u Hrvatskoj koji nije prošao. Posjedujem dokument koji jasno pokazuje da je Željanu Zovko imenovao Željko Komšić – prvo za ambasadoricu u Parizu, a potom i u Madridu. Tada joj Komšić nije smetao, bio je legitiman i prihvatljiv.
Danas vidimo koliko je to licemjerno i kako djeluje kao jedan od glasnogovornika destruktivne politike prema Bosni i Hercegovini. Sve češće se suočava s kritikama i u samom Evropskom parlamentu, zbog čega je njen kapacitet da nanese ozbiljnu štetu BiH danas znatno manji“, rekao je Konaković.
Lobiranje Dodika i uloga bh. ambasadora
Govoreći o međunarodnom lobiranju Milorada Dodika, ministar vanjskih poslova istakao je da su ti pokušaji doživjeli potpuni neuspjeh.
„Bosna i Hercegovina je u Sjedinjenim Američkim Državama pregazila Dodikove interese. Njegovi stvarni ciljevi – ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda i izmještanje sjedišta suda u Banju Luku – nisu ostvareni. Epilozi oko sankcija su odlični za BiH jer su potpuno razotkrili Dodika i pokazali da je, radi ličnih interesa, morao spaliti dvadesetogodišnju secesionističku politiku“, poručio je Konaković.
Odgovor na narativ o navodnoj islamističkoj prijetnji
Ministar je odbacio tvrdnje o navodnoj islamističkoj prijetnji iz Bosne i Hercegovine, naglašavajući da se protiv takvih narativa bore činjenicama.
„Borimo se istinom i argumentima. Na međunarodnoj sesiji posvećenoj islamofobiji detaljno smo objasnili kako se ta tema zloupotrebljava. Dodik govori o navodnim napadima muslimana na kršćane, a istovremeno slavi ratne zločince koji su ubijali i protjerivali Hrvate i katolike iz Republike Srpske. To su notorne laži i sistematski ćemo ih razbijati“, rekao je Konaković.
Denis Bećirović kao kandidat Trojke
Konaković je potvrdio snažnu podršku kandidaturi Denisa Bećirovića, ističući da on ima jednoglasnu podršku Predsjedništva Naroda i Pravde.
„Vjerujem da će Denis Bećirović biti zajednički kandidat čak i šireg političkog spektra nego ranije i da će uvjerljivo pobijediti. U protekle dvije godine radi izuzetno dobar posao u zaštiti interesa Bosne i Hercegovine, uključujući i važne međunarodne inicijative poput rezolucije o Srebrenici“, naglasio je ministar.
Raspodjela novca Uprave za indirektno oporezivanje
Na kraju, govoreći o raspodjeli sredstava Uprave za indirektno oporezivanje, Konaković je ocijenio da je potez Krnjića bio ispravan.
„Mislim da je postupio korektno, barem u smislu da se ta tema konačno otvori na pravi način, jer to ranije nije bio slučaj. Ona nosi i određene štetne posljedice, ali je dobro što je Vlada Federacije već pokrenula sudsku borbu za naplatu svojih sredstava.
Republika Srpska živi od sredstava koja se generišu u Federaciji. Opštine Ilidža i Novo Sarajevo same generišu više prihoda nego cijela RS. Promet u Federaciji je sedam puta veći i ta razlika će biti još izraženija, što jasno pokazuje ekonomski slom RS-a. To stanje može promijeniti samo sudska odluka“, zaključio je Konaković.
