BiH

Novi izvještaj Transparency International

Korupcije u BiH je sve više, tužilaštva je sve manje procesuiraju: Ovo su podaci za 2020.

25/08/2021

U Federaciji BiH broj podignutih optužnica za korupcijska krivična djela manji za čak 52,8%. Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica u predmetu Respiratori

Ako je suditi prema radu tužilaštava u Bosni i Hercegovini korupcije u našoj državi je sve manje, iako praksa i medijski izvještaji govore suprotno. Naime, tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30%, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije.

Piše: A. DUČIĆ

Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije.

Ukoliko gledamo po tužilačkim sistemima, alarmantno je da je u tužilačkom sistemu Federacije BiH zabilježeno smanjenje broja podignutih optužnica za korupcijska krivična djela za čak 52,8%, tužilaštvu Brčko Distrikta 40%, dok je u tužilačkom sistemu RS ovaj broj manji za 33,3%.

Kada je riječ o otvorenim istragama u toku 2020. godine, nakon blagog povećanja ovog broja u toku 2019. godine, 2020. godine je zabilježen pad broja otvorenih istraga za korupcijska krivična djela za čak 17,8% u odnosu na 2019. godinu. Najniži udio otvorenih istraga za korupcijska krivična djela u ukupnom broju otvorenih istraga je zabilježen u tužilačkom sistemu RS i u toku 2019. godine iznosi tek 1,9%.

Tokom 2020. godine je u Bosni i Hercegovini je zabilježeno smanjenje broja osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela za 29,9% u odnosu na 2019. godinu, odnosno smanjenje sa 224 osuđujuće presude u toku 2019. godine na 157 osuđujućih presuda u toku 2020. godine.

Tokom 2020. godine zabilježeno je smanjenje od 54,8% oslobađajućih presuda u odnosu na 2019. godinu.

Međutim, zabrinjava podatak da je procenat zatvorskih kazni u ukupnom broju donesenih osuđujućih presuda tek 33,7%. S druge strane, čak 62,3% osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela su presude sa uslovnom osudom, što nije nimalo odvraćujuće za eventualne počinioce ovih krivičnih djela, posebno uzevši u obzir težinu korupcijskih djela, kao i štetu koju korupcija proizvodi prema društvu u cjelini.

U 2020. tužilaštva su podigla 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravosnažne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na GP Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora.

Posebno odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica.

Kantonalna tužilaštva smanjila su broj podignutih optužnica za preko 50 posto a po onome što su saopštavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru. Od ukupno dvije podignute optužnice Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije.

Bankarski službenici bili su u dva navrata optuženi i od strane Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije.

Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih saradnika u slučaju Respiratori a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko sanskog Kantona Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem.

Zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih krivičnih prijava. S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage, a taj procenat povećan je prošle godine na 60,1%, što je najviše u posljednje četiri godine.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o nesprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužilaštava.

Treba istaći i da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.