Na sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, koja će biti održana u srijedu 29. aprila trebao bi se razmatrati Regulacioni plan Kvadrant C- Marijin Dvor.
Inače, bura u javnosti oko ovog regulacionog plana podigla se zbog straha da bi ovaj plan mogao trajno promijeniti izgled i funkciju jednog od najvažnijih urbanih prostora u gradu. A sve se događa uz smanjenje javnog interesa u korist intenzivne gradnje.
Protok vremena i kritika na račun Benjamine Karić
O tome je prije dvije godine pisao i Fokus.
Upravo su ovaj protok vremena danas prokomentarisali iz Eko akcije. Oni su podsjetili na poteze načelnice Općine Novo Sarajevo Benjamine Karić.
“Čekala je da prođu lokalni izbori i da sa skoro četiri godine kašnjenja organizuje javnu raspravu o Regulacionom planu Kvadrant C – Marijin Dvor. Nakon građanske pobune na javnoj raspravi, kreira se nepotpisani izvještaj o javnoj raspravi i dostavlja gradskim vijećnicima. Tamo su odbijene skoro sve primjedbe građana i njihovih udruženja, Senata Univerziteta u Sarajevu, PMF-a i Mašinskog fakulteta te strukovnih udruženja”, navode iz Eko akcije.
Kažu da je usvojeno tek nekoliko kozmetičkih izmjena i ispravljeno par tehničkih grešaka.
Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini uputila je opsežne primjedbe na prijedlog ovog regulacionog plana. Upozorili su da predložena rješenja mogu imati dugoročne negativne posljedice po urbani razvoj Sarajeva i kvalitet javnog prostora.
Sve se odvija bez Urbanističkog plana
U svojim primjedbama arhitekti navode da je postupak donošenja plana problematičan, jer se odvija bez usvojenog Urbanističkog plana Kantona Sarajevo. A on bi trebao predstavljati osnovu za sve niže planske dokumente. Zbog toga traže da se procedura donošenja ovog i sličnih planova privremeno zaustavi dok se ne usvoji strateški urbanistički okvir.
Ključne zamjerke odnose se na smanjenje javnih i zelenih površina, što arhitekti smatraju negativnim trendom prisutnim u novijim regulacionim planovima.
Posebno upozoravaju na planirane intervencije u centralnom dijelu Kvadranta C, koji bi trebao predstavljati važnu prostornu vezu između univerzitetskog kampusa i Vilsonovog šetališta, jednog od najznačajnijih javnih prostora u Sarajevu.
U zaključku, arhitekti pozivaju nadležne institucije da preispitaju predloženi plan, unaprijede njegov sadržaj i osiguraju usklađenost s dugoročnim urbanističkim dokumentima i principima održivog razvoja.
A sve kako bi se, poručuju, spriječile trajne negativne posljedice po urbani identitet Sarajeva.
