BiH

Sarajevo

Manjak političke podrške za sprovođenje reformi pravosuđa u BiH

11/11/2020

avodeći primjer disciplinskih postupaka, on kaže da javnost može prisustvovati postupku, ali nema pravo uvida u prvostepenu, ni u drugostepenu odluku

Hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), unapređenje postupka izbora nosilaca pravosudnih funkcija, onemogućavanje sukoba interesa, veća transparentnost disciplinskih postupaka te uspostavljanje Apelacionog suda Bosne i Hercegovine samo su neke od preporuka prezentovanih danas u Sarajevu na osnovu “Izvještaja organizacija civilnog društva o praćenju i provođenju Strategije za reformu sektora pravde i Revidiranog akcionog plana za 2019. i 2020. godinu”.

Iz Udruženja “Vaša prava BiH” navode da je izvještaj koncipiran na nacrtu Revidiranog akcionog plana 2019.–2020., odnosno na onome što su nadležne institucije trebale provesti.

Od ukupno 23 programa iz oblasti pravosuđa, u periodu trajanja nacrta Revidiranog akcionog plana ispunjeno je u cijelosti samo šest strateških programa, 11 djelimično, dok je šest programa ostalo neprovedeno.

Većina aktivnosti iz oblasti pravde se radi uz pomoć donatorskih sredstava i nevladinog sektora, nadležni urade ono što je u okviru njihovih svakodnevnih aktivnosti, koordinacija je loša te nema strateškog okvira u BiH koji je na snazi za reformu pravosuđa, navedeno je u izvještaju.

U izvještaju se preporučuje što hitnije izrađivanje uputa za izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH kojima bi se utvrdila ravnoteža između njegove nezavisnosti i odgovornosti, te dodatno unaprijedio postupak izbora nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, uključujući pravo na žalbu i sudsku zaštitu koja bi trebala biti zagarantovana u ovom postupku.

U izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u bilo bi potrebno dodatno regulisati i pitanja koja se odnose na “prevenciju i suzbijanje sukoba interesa nosilaca pravosudne funkcije u BiH i njihovu disciplinsku odgovornost – disciplinske postupke u pravosuđu BiH, rad Ureda disciplinskog tužioca VSTV-a, uključujući ovlaštenja i ulogu disciplinskog tužioca, lične finansijske izvještaje i edukaciju”.

Konstatovano je da do sada nisu stvoreni preduslovi za reformu žalbenog sistema i uspostavljanja Apelacionog suda BiH, da za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH nije stvoren preduslov političke izvodivosti, te da postoji rizik da će strateški program za donošenje izmjena i dopuna Zakona o Tužilaštvu ostati neproveden do kraja 2020. godine. Proces izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) djelimično je implementiran, navodi se u izvještaju, a odnosi se na implementaciju Odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa trajanjem posebnih istražnih radnji.

U strateškoj podoblasti “Otvorenost u radu pravosudnih institucija” navodi se kako su sjednice VSTV-a u najvećem dijelu otvorene za javnost, osim u dijelovima gdje je Poslovnikom VSTV-a predviđeno da javnost bude isključena, kao što je slučaj sa odlučivanjem po žalbama na disciplinske odluke.

“Može se zaključiti da se ovaj strateški program provodi djelimično uspješno, s tim da određene informacije od interesa za javnost ostaju nedostupne, kao odluke donesene u disciplinskim postupcima, a što uveliko podriva povjerenje javnosti u pravosuđe”, zaključeno je, kao i da se nakon sjednica VSTV-a novinarima obraćaju članovi po vlastitom nahođenju, a nerijetko javnost ostane uskraćena za informacije o onome o čemu se raspravljalo.

Peđa Đurasović iz organizacije “Vaša prava” kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da do danas nije usvojena Strategija “Odnos pravosuđa prema javnosti”, već je to selektivno prepušteno VSTV-u “pa se vertikalno spustilo na tužilaštva i postupajuće sudije, gdje se može samo dobrom voljom tužioca ili sudije doći do određenih podataka koji bi trebali biti dostupni građanima”.

Navodeći primjer disciplinskih postupaka, on kaže da javnost može prisustvovati postupku, ali nema pravo uvida u prvostepenu, ni u drugostepenu odluku.

“Plaćamo rad nosilaca pravosudnih funkcija protiv kojih se vodi postupak, a nemamo pravo da znamo, što je apsolutno u suprotnosti Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Međunarodni standardi jasno kažu da niko nema pravo na zaštitu ličnih podataka ukoliko je javni službenik i ukoliko se zahtjev za pristup informacijama tiče njegovog nezakonitog rada. Kao građani imamo pravo da znamo kako radi neko koga plaćamo”, kaže Đurasović.

U preporukama se navodi i da je potrebno dovršiti proces usklađivanja Zakona o platama i naknadama nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, dovršiti postupak unapređenja sprečavanja sukoba interesa u pravosuđu, te donijeti izmjene i dopune propisa u cilju smanjenja broja neriješenih predmeta.

“Generalni zaključak koji se može izvući jeste da se, zbog očiglednog manjka političke podrške, reforme isključivo provode na profesionalno-operativno-tehničkom nivou”, stoji u izvještaju, dok Đurasović napominje da danas ne postoji nijedan dokument na snazi koji se tiče reforme pravosuđa u BiH.

Vijeće ministara BiH je na svojoj zadnjoj sjednici, održanoj 29. oktobra 2020., na prijedlog Ministarstva pravde, usvojilo Revidirani akcioni plan Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini od 2019. do 2020., i to u drugom krugu glasanja.

Osim organizacije “Vaša prava”, u kreiranju izvještaja, koji obuhvata period do juna 2020. godine, učestvovali su Asocijacija za demokratske inicijative (ADI), Helsinški odbor za ljudska prava, Forum građana Tuzle te Transparency International (TI) BiH, s ciljem da se podsjete nosioci aktivnosti da moraju nastaviti procese reformi.

Izvještaj organizacija civilnog društva o praćenju i provođenju Strategije za reformu sektora pravde i Revidiranog akcionog plana prezentovan je 11. novembra u Sarajevu na konferenciji na kojoj su prisustvovali ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH Reinout Vos, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, predstavnici Udruženja “Vaša prava” i Ministarstva pravde BiH, a na panel diskusiji sa članovima VSTV-a učestvovali su predstavnici Transparency International u BiH, te izvršni direktori Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i BIRN-a BiH Lejla Bičakčić i Denis Džidić.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.