BiH

Izazvao podjele u gradu

Međunarodni dan mira u Srebrenici: Spomenik mira ili “stub srama”

21/09/2020

Novoizgrađeni “Spomenik mira” u centru Srebrenice, koji će simbolično biti “otvoren” na Međunarodni dan mira, ponovo je izazvao podjele između srpskog i bošnjačkog stanovništva u ovom gradu, na one koji ga smatraju dobrom idejom i one koji ga vide kao licemjeran potez koji nije zasnovan na priznanju genocida počinjenog 1995. godine

Novoizgrađeni “Spomenik mira” u centru Srebrenice, koji će simbolično biti “otvoren” na Međunarodni dan mira, ponovo je izazvao podjele između srpskog i bošnjačkog stanovništva u ovom gradu, na one koji ga smatraju dobrom idejom i one koji ga vide kao licemjeran potez koji nije zasnovan na priznanju genocida počinjenog 1995. godine, piše Detektor.ba.

Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori da je ideja o “Spomeniku mira” usvojena u martu prošle godine na općinskoj skupštini, kada su delegati većinski izglasali “podizanje spomenika koji će biti univerzalan i bez direktne veze za žrtvama posljednjeg rata”.

“‘Spomenik mira’, tako je nazvan, koji neće uopšte asocirati na rat, koji neće služiti za polaganje vijenaca, za obilježavanja bilo čega u tom smislu, nego će služiti kao jedna poruka mira, suživota, gledanja u budućnost za mlade ljude koji dolaze”, rekao je načelnik.

Grujičić kaže kako se unazad nekoliko godina razgovaralo o ideji da Srbi i Bošnjaci u Srebrenici izgrade “nešto zajedničko u pogledu stradanja”, ali dogovor nikada nije postignut. Ideja o neutralnom spomeniku je nastala sasvim spontano, kaže, a realizovana je po uzoru na likovni rad jednog srebreničkog učenika.

“Sve to krenulo je od dječijeg rada koji je pobijedio – dvije ruke drže globus, na tom globusu se nalaze dječak i djevojčica, sjede i gledaju u Srebrenicu, u daljinu – i ja sam to vidio kao jednu dobru ideju. Prvo mi se rad svidio, a onda i evo, kada smo vidjeli kako bi to izgledalo u tri dimenzije, onda smo shvatili da je to prava stvar koja asocira na djecu, na svijet, na mir u svijetu, i evo došli smo do tog konačnog rješenja”, kazao je Gujičić.

S druge strane, iz Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” izražavaju negodovanje zbog spomenika.

“Nekad razmišljam kako on uopšte može stati pred bošnjački narod ili uopšte nešto da kaže pored tog negiranja koje on ima (…) negiranja genocida, minimiziranja žrtava, upravo od strane njega, i on, molim te, koje licemjerstvo radi, u Srebrenici radi spomen mira”, rekla je Šahida Abdurahmanović, članica ovog udruženja, smatrajući da ukoliko se ne prizna genocid, ovakav potez nije dobronamjeran i iskren.

Abdurahmanović navodi kako je za Udruženje sama lokacija u centru Srebrenice, na kružnom toku, sporna “jer se veže za obraćanje Ratka Mladića 1995. godine”.

“On je tu trebao da napravi stub srama pa da bude častan čovjek, da bude čovjek, pa da bude predstavnik svih naroda i da gradi mir za buduća pokoljenja”, kazala je Abdurahmanović.

Grujičić kaže kako spomenik nikada neće imati nikakvo obilježje niti natpis na sebi, te da neće ukazivati samo na jedan od naroda i smatra da on kao takav nikoga ne može vrijeđati. Rekao je i da je ranije imao ideju da zajedno s predstavnicima drugih naroda obilazi sva stratišta u Srebrenici, što nije naišlo na prihvatanje.

“Ne vidim zašto bi nekoga povrijedio spomenik miru, kad je sad mir”, kazao je načelnik Mladen Grujičić.

Na pitanje da li čin gradnje spomenika i ideja u vezi s obilaskom stratišta znači da priznaje da se desio genocid, Grujičić je odgovorio da ne znači i da to “nije tema ovog razgovora”.

Pred sudovima u regionu i Haagu do sada je za zločine počinjene nad Bošnjacima u Srebrenici osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora. Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici samo u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Građani Srebrenice s kojima su razgovorali novinari BIRN-a BiH imaju podijeljena mišljenja u vezi sa spomenikom, ali većina ih nije htjela javno govoriti. Mirnes Zahirović kaže da je ovaj spomenik “unio dodatni nemir u već podijeljen narod”.

“Podizadnje spomenika miru u gradu u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima u ovo vrijeme i na ovom mjestu nije ništa drugo nego guranje prsta u oči žrtvama rata i povratnicima ovdje u Srebrenici”, rekao je Mirnes Zahirović.

Povratnik Muhamed Akagić kaže da ovaj spomenik nije “zamišljen da bude u kontekstu mira”.

“Mislim da nije bila prilika i vrijeme da se to radi sada. Ako iskreno želite mir, onda to pokazujete i na ulici i u objektu gdje se srećete s ljudima”, kazao je Akagić.

Osim građana koji su izražavali nezadovoljstvo zbog podizanja i simbolike spomenika, dio njih je svoju zamjerku uputilo na njegov izgled. Ipak, za Jelu Mušić spomenik je izuzetno lijep i, kako kaže, raduje se što se nešto dešava u njenom gradu.

“Nek se bilo šta desi u našoj Srebrenici. Ja sam starosjedilac ovdje i što god se desi, dobro je”, rekla je ona.

Međunarodni dan mira obilježava se svakog 21. septembra.

Komentari

Autor: Azra Husarić (BIRN)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.