BiH

BiH

Mentalno zdravlje građana trpi posljedice pandemije, povećan i broj samoubistava

11/04/2021

Osjećaj straha i anksioznosti te osjećaj bezperspektivnosti i bezizlaznosti sve su češći. Pojačana je briga za sebe i porodicu i to nas dodatno crpi

Pandemija COVID-19 u potpunosti je uticala na život svakog pojedinca u svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini (BiH). Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sistem pandemija je ostavila i značajne posljedice na mentalno zdravlje mnogih ljudi.

S više od 7.000 preminulih od posljedica zaraze koronavirusom BiH je među deset zemalja u svijetu po smrtnosti na milion stanovnika, prema podacima stranice “worldmeters.info“, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.

Iz JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo (KS) za Anadolu Agency (AA) su izjavili da je pandemija stvorila okruženje koje je štetno ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje ljudi, jer se ogleda prije svega u strahu od zaraze, zatim izolacijama koje su vremenom dovele i do socijalnih udaljavanja.

“Danas, kada je prisutan treći val, javlja se strah od smrti, bojazan za sebe i članove porodice te strah od gubitka kontrole nad situacijom. Često se stanovništvo javlja zbog anksioznih tegoba kao i napada panike. Javljaju se i zbog sniženog raspoloženja, osjećaja bezvoljnosti i gubitka interesovanja za svakodnevne obaveze”, istakla je za AA psihologinja Irma Džambo, koordinator kvaliteta Organizacione jedinice Vogošća.

Olakšavajuća okolnost za građanstvo je što je u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo formiran call centar za psihološko savjetovanje. U funkciju su stavljene telefonske linije koje su dostupne od 7.30 do 20 sati svaki dan te jedna telefonska linija nedjeljom.

“Na samom početku pandemije kod stanovništva javio se strah od novog i nepoznatog te osjećaj anksioznosti i panike. COVID-19 pandemija nova je i do sada nepoznata opasnost, te je pojava straha potpuno prirodna i očekivana pojava u ovakvim situacijama. Strah je u funkciji podizanja stupnja budnosti i pažnje kako bi se na adekvatan način suočili s opasnošću i preživjeli”, istakla je Džambo.

Trenutna pandemija COVID-19 stvorila je okruženje koje je štetno za mentalno zdravlje. Međutim, osim što donosi opasnost od do sada nepoznatog virusa, izolaciju s mjesecima dugim socijalnim udaljavanjem i silni stres, pandemija je i posljedično rezultirala padom ekonomije.

Kako je ranije objavio Zavod za javno zdravstvo FBiH, nezaposlenost se smatra glavnim faktorom rizika za samoubistvo, a prethodna istraživanja sugerišu da je porast nezaposlenosti za jedan procenat povezan sa porastom stope samoubistava od 0,99 posto.

Prema podacima do kojih je Anadolu Agency (AA) došla iz entitetskih institucija, u 2020. povećan je broj izvršenih samoubistava u odnosu na godinu ranije.

U Bosni i Hercegovini je u 2020. godini samoubistvo izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u entitetu Republika Srpska (RS).

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 posto više u odnosu na 2019. godinu. Prema polnoj strukturi izvršilaca, 170 je muškog i 48 je ženskog pola. Čak 62 posto izvršilaca su lica starija od 60 godina, naveli su iz MUP-a RS.

Prema podacima Federalne uprave policije u prošloj godini su u entitetu FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistva. Broj izvršenja ovog čina je za 2,6 posto veći u odnosu na 2019. godinu.

U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubistvo, od čega 31 u RS-u, a 34 u FBiH.

Psihologinja Džambo ističe da se gubitak posla i nezaposlenost smatraju glavnim faktorom rizika za samoubistvo, a toga je u okruženju sve više.

“Svaka osoba koja primjeti da je sniženog raspoloženja, osjeća se bezvoljno, ne želi kontaktirati sa ostalima i više vremena provodi sama i pri tome joj se nameću suicidalne misli, bilo bi poželjno da se javi na jedan od telefona za psihološko savjetovanje, ili bar član porodice. Svaki profesionalac će zatim obaviti razgovor i osobu uputiti u nadležni Centar za mentalno zdravlje gdje rade multidisciplinarni timovi koji imaju intersektoralnu saradnju za dalju procjenu i tretman. Kod nas je trenutno problem i velika stopa nezaposlenosti što ljude dodano uznemiri”, istakla je Džambo.

Na pitanje da li su primijetili određene zabrinjavajuće trendove kada je u pitanju mentalno zdravlje građana, posebno u ovom posljednjem valu pandemije, Džambo je istakla da je situacija u Kantonu Sarajevo veoma teška.

“Među osobama koje traže psihološku pomoć sve je više onih koje su već preboljele COVID-19, a koje se, zbog novih valova epidemije i novih, opasnijih varijanti, plaše ponavljanja iskustva na još teži način. Osjećaj straha i anksioznosti te osjećaj bezperspektivnosti i bezizlaznosti sve su češći. Pojačana je briga za sebe i porodicu i to nas dodatno crpi”, naglasila je Džambo.

Na kraju je poručila da svaka kriza donosi promjenu koja, kako je istakla, ne mora nužno biti loša.

“Ona donosi i pozitivne koncepte jer se kao društvo razvijamo i rastemo”, kazala je psihologinja u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

JU Dom zdravlja KS je prema naredbi štaba Civilne zaštite FBiH formirao psihološko savjetovalište sa otvorenim telefonskim linijama 033 704 824 i 033 704 826, a građani se takođe mogu obratiti i u jedan od osam centara za mentalno zdravlje.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.