BiH

intervju

Milanko Kajganić: Desetak optužnica za ratne zločine do kraja godine

30/10/2021

Nakon samo dvije optužnice za ratne zločine u prvih šest mjeseci ove godine, novi vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić najavljuje deset takvih optužnica do kraja godine. U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine govori o imenovanju nove šefice Odjela za ratne zločine nakon kompromitirajućeg snimka, propustima u radu i želji da poveća transparentnost koju još uvijek ne smije obećati

Milanko Kajganić imenovan je na čelo Tužilaštva Bosne i Hercegovine uprkos kratkom tužilačkom iskustvu u odnosu na druge zamjenike tužioca i sa vrlo malo rukovodnog iskustva. Dok vjeruje da ima snage da zajedno sa saradnicima odgovori zadatku, njegovo poimanje tog zadatka čini se donekle drugačije od četvero njegovih prethodnika koji nisu dočekali krajeve svojih mandata, piše Detektor.

Kajganić Tužilaštvo BiH vidi kao jedno od tužilaštava ravnopravno sa entitetskim tužilaštvima.

“Mi nismo ni na kakav način nadređeni bilo kom tužilaštvu u BiH”, kaže Kajganić, stavljajući Tužilaštvo BiH koje ima proširene nadležnosti i radi najsloženije slučajeve ratnih zločina, korupcije i zaštite ustavnog poretka u istu ravan sa Republičkim javnim tužilaštvom Republike Srpske, Federalnim tužilaštvom i Tužilaštvom u Brčko distriktu.

Drugačije shvatanje Tužilaštva BiH on vidi kao razlogom krive percepcije javnosti “o tome da je za sve negativno u BiH isključivo odgovorno Tužilaštvo BiH”.

“Jedna institucija ne može biti odgovorna, jedna institucija ne može da popravi stanje u državi, pa ta institucija bila i Tužilaštvo BiH. Rad Tužilaštva BiH mislim da je, da se tako izrazim, adekvatan situaciji i stanju u BiH”, kaže Kajganić i dodaje kako policijske agencije moraju preuzeti dio odgovornosti.

Dok pokušava smanjiti pritisak i očekivanja građana i međunarodne zajednice u BiH na Tužilaštvo da nakon godina loših rezultata pokrene istrage i podigne optužnice za visoku korupciju te osigura vladavinu prava za političare koji ugrožavaju ustavni poredak, njegov pristup mogao bi u većem dijelu odrediti kako će tokom svog privremenog mandata rukovoditi sa skoro 60 državnih tužilaca.

Kajganić je brzo napredovao u svojoj tužilačkoj karijeri. Ranije je radio kao policajac i inspektor u entitetskoj policiji a iz Specijalnog tužilaštva Republike Srpske je bez prethodnog tužilačkog iskustva imenovan za državnog tužioca 2014. godine. Pet godina od dolaska u Tužilaštvo, 2019. godine je imenovan za zamjenika glavne tužiteljice. On objašnjava da je posao zamjenika da mijenja glavnog tužioca kada je odsutan ili spriječen da radi svoj posao. Zbog toga iskustva on kaže da je upoznat sa obavezama i pravima koje donosi pozicija glavnog tužioca i da je zbog toga prihvatio funkciju u trenutku kada se BiH suočava sa izazovima da zaštiti ustavni poredak i osigura vladavinu prava.

“Situacija u BiH jeste teška, ali mi se ne osvrćemo na to. Situacija u BiH nikada nije bila relaksirana, bar u ovom periodu koliko pamti moja generacija i mlađe generacije”, kaže Kajganić, koji nije mogao reći kada se mogu očekivati prve tužilačke odluke o oko 30 prijava koje je Tužilaštvo primilo za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Prije nego što je imenovan za vršioca dužnosti, nakon smjene Gordane Tadić, Kajganić je kao tužilac prethodnih godina radio na predmetima ratnih zločina koje smatra složenima.

“Imao sam uspjeha u većini tih predmeta na način da su optužnice završavane, odnosno glavni pretresi završavani osuđujućom presudom”, kaže on.

Upitna optužnica

U jednoj od posljednjih odluka Suda Bosne i Hercegovine po optužnici koju je podigao Kajganić, sutkinja je zaključila da ta optužnica nikada nije trebala ni biti podignuta niti je Sud trebao potvrditi.

Prvostepenom presudom protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin u Zvorniku, Vijeće je zaključilo da nisu ispunjeni uslovi za vođenje krivičnog postupka protiv Kostjerevca jer tokom istrage on nije ispitan u skladu s propisima. Kajganić je za BIRN BiH potvrdio da je Apelaciono odjeljenje uvažilo njegovu žalbu i ukinulo odbijajuću presudu te naložilo održavanja glavnog pretresa pa će se postupak nastaviti dalje.

Osvrćući se na broj podignutih optužnica za ratne zločine prethodnih godina, kaže kako je bez obzira na pad broja optužnica, broj optuženih osoba ostao približno isti.

“To pokazuje (…) da mi podižemo optužnice u složenijim predmetima u kojima je obuhvaćen veći broj lica”, pojašnjava Kajganić, dodajući kako je u ovom tužilaštvu trenutno 355 neriješenih predmeta koji su ujedno i najsloženiji.

“Ti najsloženiji predmeti obuhvataju i komandnu odgovornost i veći broj izvršilaca, sve su to okolnosti koje otežavaju istrage i koje naravno otežavaju održavanje glavnog pretresa. Ali smo fokusirani da izbjegnemo one stvari koje su nam se prigovarale duži vremenski period da mi cjepkamo optužnice ili da podižemo optužnice u jednostavnim predmetima, a da su ti predmeti mogli biti procesuirani na entitetskim nivoima. To sada više nije slučaj”, kaže Kajganić.

Odgovarajući na pitanje da li će uvažiti savjet sutkinje Joanne Korner da se resursi ne troše na podizanje optužnica protiv nedostupnih ili osoba koje već izdržavaju kaznu za ratne zločine, kako bi se otpužnicama obuhvatili oni počinioci koji nikako nisu procesuirani, Kajganić navodi da tužioci donose takve odluke samostalno i da ne mogu iz optužnice isključiti osobu ako su utvrdili odgovornost u predmetima sa većim brojem lica.

“Naravno da ćemo optužiti lica koja nam nisu dostupna, ali ćemo ih ispitati po zamolnicama. Međutim, nećemo nikad dopustiti bilo kom tužiocu, odnosno svakog tužioca ćemo poslati na disciplinsku odgovornost ako zloupotrijebi činjenicu da obezbijedi sebi normiranje time što će optužiti nekoga samo radi norme, a da nije radio na najsloženijem predmetu i u predmetu u kojem su prijavljena lica koja su mu dostupna”, kaže Kajganić.

Državni tužioci su prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina već dužni da rade najsloženije predmete a glavni tužioci u obavezi da pokrenu sankcionisanje tužilaca koji podignu optužnicu koja nije u skladu sa Strategijom. Kajganić govori da do sada nijedan državni tužilac nije sankcionisan zbog toga ali da će na kraju ove godine raditi detaljnu analizu da li su optužnice u skladu sa Revidiranom strategijom.

Tužilaštvo BiH je tokom 2020. godine podiglo 16 optužnica protiv 45 osoba.

“Do kraja godine će vjerovatno rezultati biti slični onima od prošle godine”, kaže Kajganić.

Sa sadašnjim brojem podignutih optužnica to znači da će Tužilaštvo BiH u naredna dva mjeseca morati podići najmanje deset novih optužnica za ratne zločine. Kajganić objašnjava da će to biti najsloženiji predmeti protiv većeg broja optuženih u odnosu na prošlu godinu.

“Rezultati će doći”, uvjeren je Kajganić ali priznaje da javnost više ne može očekivati veliki broj optužnica kao što se to dešavao prije šest ili sedam godina “jer smo tada imali dosta [predmeta] u kojima su postojali dokazi”.

“Sada, tih dokaza [nema], sve ono što je postojalo je isprocesuirano, tako da je ostalo ono najteže da bi se dokazalo”, kaže on.

Kraj mandata ranije glavne tužiteljice Tadić obilježila je i objava audiosnimka u kojem se navodi da ona izbjegava odobriti privođenje Milomira Savčića, nekadašnjeg komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske koji je kasnije optužen za pomaganje u genocidu u Srebrenici. U tekstu portala Istraga koji je objavljivao snimak i detalje o razgovorima o privođenju Savčića, navodi se da je Kajganić bio upoznat sa odlukom za privođenje.

Kajganić je u vrijeme donošenja odluka bio zamjenik Tadić i radio na predmetima ratnih zločina i objašnjava da je prisustvovao sastancima u ovom predmetu po svojoj funkciji, ali kaže kako mu postupanja bivše glavne tužiteljice u ovom predmetu nisu poznata. Na pitanje da li je bila potpisana odluka o Savčićevom hapšenju, Kajganić navodi da mu to nije poznato.

“Ja zaista ne znam i nemam saznanja o bilo čemu vezano za taj predmet”, tvrdi Kajganić.

Odgovarajući na pitanje šta je Tužilaštvo BiH još moglo uraditi da se spriječi bijeg Savčića nakon što mu je izrečena osuđujuća kazna, Kajganić kaže da je Tužilaštvo uradilo sve što je moglo i da nema odgovornosti za bijeg. Ali, govori on, ako postoji disciplinska odgovornost njega ili tužilaca, disciplinski tužilac bi je trebao ispitati.

Za rezultate Tužilaštva odgovorni rukovodioci odjela

Osim predmeta ratnih zločina, Kajganić tvrdi kako će u fokusu Državnog tužilaštva biti i predmeti visoke korupcije, najavivši podizanje optužnica u ovim predmetima do kraja godine.

On kaže kako je smanjen “priliv kvalitetnih informacija za eventualna krivična djela koja se odnose na visoku korupciju”.

Ali Državno tužilaštvo istragu po prijavi Emira Mešića, zaštićenog prijavitelja korupcije protiv Uprave za indirektno oporezivanje za desetine miliona maraka za parking kamiona na carinskim terminalima koje odlaze privatnim kompanijama, nakon skoro tri godine nije završilo.

Kajganić kaže da mu konkretan predmet još nije poznat jer je na funkciji tek nekoliko dana ali da svakako želi provjeriti o čemu se radi. Za ovaj predmet je naveo objašnjenje koje je ponavljao više puta tokom razgovora – postupajući tužilac odgovara za predmet i vršilac dužnosti glavnog tužioca nema pravo sugerisati tužiocu da uspori ili ubrza istragu ili donese drugačiju odluku od one koju namjerava.

On nije mogao reći da li će Tužilaštvo preuzeti predmet nabavke pokretne bolnice u Republici Srpskoj, niti u kojoj je fazi istraga u predmetu “Ikona”, o tome kako je ikona iz Ukrajine dospjela u ruke Milorada Dodika koji je poklonio ministru vanjskih poslova Rusije.

“S obzirom na potrebu međunarodne pravne pomoći (…) za koju znamo da iziskuje duže vrijeme, moguće da je i to jedan od razloga zašto do danas nije donesena odluka”, kaže Kajganić dok ponavlja da samo postupajući tužilac ima sve informacije i donosi odluke.

Kada govori o tome šta može unaprijediti u radu Tužilaštva, Kajganić pojašnjava da poziciju glavnog tužioca doživljava sa ograničenim mogućnostima i obavezom da osigura uslove za rad i odlučuje o prigovorima na tužilačke odluke. Najveću odgovornost za kvalitet rada vidi u samim tužiocima ali i rukovodiocima odsjeka.

Prva stvar koju je uradio nakon što je imenovan bile su promjene rukovodilaca odjela, kaže on.

On je na poziciju rukovodioca Posebnog odjela za organizirani kriminal umjesto Ozrenke Nešković imenovao Dianu Kajmaković.

“Radi se o kolegici koja ima vjerovatno najviše iskustva na poslovima borbe protiv organizovanog kriminala, kako u BiH tako u regiji, a isto tako, da ne kažem, na svjetskom nivou”, naveo je Kajganić, naglašavajući koliku samostalnost daje rukovodiocima.

“Ako kolegica [Diana Kajmaković] ne bude zadovoljna rezultatima i ako smatra da rezultati nisu dobri zbog nekakvih kadrovskih rješenja ili ako smatra da treba više tužilaca u odsjeku za korupciju, ja ću donijeti te odluke u skladu sa njenim sugestijama”, kaže on.

Za Nešković je kazao kako je ona tokom ranijeg rada u Odjelu za ratne zločine ostvarila uspješne rezultate radeći na složenim predmetima pa je sada imenovana za rukovodioca ovog Odjela. Nešković je od marta 2017. godine bila rukovoditeljica Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

U još jednom objavljenom audiosnimku kojeg su prenijeli mediji može se čuti Nešković. U snimku sastanka između bivše glavne državne tužiteljice Tadić i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, za koji se prema izjavama pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine dok se protiv Mehmedagića vodila istraga, govorilo se o nastojanjima da se utječe na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Kajganić navodi kako je Ured disciplinskog tužioca upoznat sa snimkom i treba donijeti odluku.

“Neozbiljno je da ja sada pričam o insinuacijama ili da karikiramo na način da li će nešto biti ili neće biti. Jednostavno nemam dovoljno detalja o tom slučaju”, odgovorio je Kajganić.

Na dodatno pitanje da li je ispravno da državni tužilac razgovara sa osobom protiv koje se vodi istraga o predmetu, Kajganić odgovara da su pravila jasna.

“Naravno da nije ispravno, ako je to tako”, kaže on.

Tokom razgovora novi vršilac dužnosti najslobodnije je govorio o predmetima ratnih zločina. Govoreći o procesuiranju korupcije, terorizma i drugih predmeta, Kajganić je davao uopštenije odgovore.

Odgovarajući na pitanja o različitom procesuiranju povratnika sa sirijskog ratišta, gdje su procesuirani svi koji su se vratili nakon što je to zakonom zabranjeno, i povratnika sa ukrajinskog ratiša gdje je do sada podignuta samo jedna optužnica koja je završila oslobađajućom presudom, Kajganić je rekao da procesuiranje mora biti jednako za sve.

Upitan za procesuiranje krajnje desničarskih organizacija u BiH, on je kazao da će ih biti, te da od predmeta koji se trenutno vodi protiv pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta ovisi kako će se svi naredni predmeti procesuirati.

“To je otprilike jedan testni predmet koji će nam pokazati u kom smjeru treba da idemo i da li idemo u pravom smjeru”, zaključuje Kajganić.

Kajganić kaže da također želi povećati transparentnost Tužilaštva. Obećao je promijeniti praksu neodgovaranja na upite novinara i da će se odgovoriti na svaki upit Tužilaštvu. On želi promijeniti i praksu neobjavljivanja optužnica.

“Moj stav lično je da nema razloga, da nema smetnje, da se objavi dispozitiv optužnice na način da se zaštite lični podaci optuženog i eventualnih svjedoka”, govori Kajganić.

Ali on nije želio dati jasan odgovor da će se optužnice u budućnosti objavljivati, navodeći da će to predložiti ali da mora provjeriti da li za nešto takvo postoje mogućnosti u Tužilaštvu.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Tadić branila tužiocima da istupaju u javnost. Kajganić kaže da ne vidi razlog da ta zabrana ostane. On sam ne planira puno da se pojavljuje u televizijskim emisijama.

“Nisam pristalica da se u javnosti pojavljujem”, kaže on.

Komentari

Autor: Semir Mujkić i Nermina Kuloglija (BIRN)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.