Najavljeni protesti bivših uposlenika, NATO Štab Sarajevo traži najbolje rješenje

Avdo Salihbegović, jedan od advokata koji zastupaju građane BiH, bivše uposlenike IFOR-a, SFOR-a i nacionalnih kontigenata koji su učestvovali u misiji, najavio je da će se oni uskoro okupiti na protestima, ukoliko se ne počnu rješavati njihovi zahtjevi za naknadu iz radno-pravnih odnosa, koje su dostavili kancelariji pri Štabu NATO-a u Sarajevu.

Riječ je o postupcima iz radno-pravnog odnosa u kojima bivši uposlenici NATO-a potražuju naknade kao što su doprinosi, topli obrok, regres, naknade za prevoz i otpremnine.

“Kao advokati involvirani smo od 2013. godine, kada smo na poziv bivših uposlenika iz Mostara koji su radili za francuski kontigent stekli uvid u ugovore u radu za koje smo smatrali i tada, a i sada, da su pravno ništavni i po zakonu u BiH i po međunarodnopravnim konvencijama“, kaže Salihbegović.

Prema riječima Salihbegovića, koji zajedno sa kolegom Hajrudinom Kapetanovićem zastupa više od 1.000 bivših uposlenika NATO-a, najveći problem leži u činjenici da u BiH sud nije nadležan za bilo kakav postupak vezan za NATO. Aneksom Daytonskog sporazuma je ugovoren dvostepeni postupak, koji je pandan sudskom postupku, u kome se pred komisijama u dokaznom postupku dokazuju određena potraživanja, odnosno osnovanost zahtjeva. Prvostepena komisija koja donosi odluku po zahtjevima formirana je od dva predstavnika sudova iz BiH i NATO-a, ali da bi odluka bila primjenjiva mora biti donesena jednoglasno. U drugostepenoj komisiji trebali bi biti po jedan predstavnik bh. sudstva, NATO-a i neutralni član iz OSCE-a.

Avdo Salihbegović

“Postoji mogućnost ulaganja žalbe drugostepenom, odnosno Arbitražnom sudu koji donosi konačnu odluku u BiH, a poslije toga imate instancu Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Iznenađeni smo na koji se način vode ovi postupci, s obzirom da se radi o najvećoj vojnoj sili na svijetu. I naši klijenti i mi smo u apsolutno neravnopravnom položaju. Od 2010. godine, od kada su počeli postupci u koje trebaju biti involvirani bivši uposlenici koji su predali zahtjeve, do sada niti jedan postupak nije pravomoćno okončan. Tačnije niti jedna drugostepena odluka nije donesena u smislu da ja meritorno odlučeno o predmetima“, priča advokat za Anadolu Agency (AA) i nastavlja:

“Što se tiče prvostepenih postupaka NATO ima apsolutnu kontrolu nad odlukama, tako da u ovom trenutku znamo unaprijed da niti jedan naš zahtjev neće proći. Pravni je nonsens da od nekoliko hiljada postupaka nijedan nije riješen na prvom stepenu, što je nemoguće. S pravne strane gledano takva situacija je nemoguća. U nekom predmetu može nedostajati dokumentacija ili nije dobro zadokumentovan ili nije dobro postavljen zahtjev, ali je nemoguće da svi predmeti koji dođu na prvostepenu komisiju budu odbijeni. Povod naših javnih obraćanja jeste da niko od institucija BiH ne reaguje na mnogobrojne pozive svih punomoćnika i ne želi da zaštiti građane ove države od ovoga što im se čini. U ovakvim postupcima nemamo mogućnost da u postupku dokažemo da su naše stranke u pravu.“

Kako Salihbegović tvrdi, posebno loša situacija po pitanju rješavanja zahtjeva bivših uposlenika NATO-a vlada od 2016. godine.

“Tada je došao kolega Austrijanac Gerhard Schauer koji je ‘naopako okrenuo’ sve postupke i procesne radnje, tako da smatramo da će se u narednom periodu ‘preko koljena’ prelomit svi predmeti i negativno odlučiti. Nije ovo mali broj ljudi, samo kolega Kapetanović i ja zastupamo preko 1.000 bivših zaposlenika, a ima još kolega koji širom BiH zastupaju ostale, a 15.000 do 20.000 ljudi je radilo za NATO od decembra 1995. godine, kada su mirovne stabilizacijske snage došle“, kazao je Salihbegović.

Turski kontingent isplatio bivše uposlenike

Advokat je istakao da postoje primjeri koji im daju nadu da će se ovi postupci pozitivno riješiti za sve njihove klijente. Kako kaže, postoji niz primjera koji će otvoriti oči javnosti, jer je primjera radi, turski kontingent koji je bio stacioniran u Zenici, se vansudski nagodio sa bivšim uposlenicima i isplatio im određene novčane iznose vezane za njihova prava iz radno-pravnog odnosa. Salihbegović naglašava da su u posjedu odluke španskog suda, prema kojoj je Vlada Španije obavezna da bivšim uposlenicima njihovog kontingenta, koji su ih tužili na tamošnjem sudu, isplati na osnovu ugovora o radu određene vidove naknade.

“Jako je puno primjera vezanih za osnovanost naših zahtjeva. S obzirom da druga strana odbija zahtjeve bez ikakvog obrazloženja, onda je jasno da se ne možemo nadati ničem pozitivnom. Upravo zbog toga se bivši uposlenici samostalno grupišu, a mi ćemo pozvati i svoje klijente da se priključe velikom protestu koji će se desiti jako brzo, vjerovatno u naredne dvije sedmice“, poručio je Salihbegović.

Jasmin Tanović je samo jedan od bivših uposlenika NATO-a, kaže da njihove procjene govore da je desetak hiljada civila bilo uključeno u mirovne misije.

“Ljudi su pretežno radili po kampovima u BiH, kojih je bilo sedamdesetak. Moram naglasiti da je nama, odmah iza rata, bio imperativ raditi za strance i to u mirovnoj misiji. Imali smo snažan dojam da doprinosimo miru u zemlji. Druga stvar u poslijeratnoj BiH raditi za strance i imati solidnu i stabilnu platu bilo je dobro. Vrlo teško se moglo probiti i dobiti mjesto u takvoj organizaciji, pa kada ste dobili posao bili ste sretni i ne postavljate pitanja. Mislim da je to srž cijelog problema. Oni su nam rekli da ne uplaćuju ništa i da to sami sebi radimo, a 99 posto civila nisu znali ništa o zakonu. Pokazalo se da to niko nije radio“, priča Tanović i nastavlja:

Jasmin Tanović

“U dva navrata sam radio skoro 15 godina. Osim toga što mi nije priznato osam i po godina radnog staža, nisu mi uplaćivali ni topli obrok, naknadu za prevoz, sve što su po zakonu bili dužni. Prošlo je više od pet godina kako sam dobio otkaz, jer se misija smanjivala i u dva navrata su otpustili veliki broj civila. Skoro pet godina sam bio zahvalan što sam imao priliku da radim u multinacionalnom ambijentu, doprinesem miru i unaprijedim neke svoje sposobnosti. Međutim, tada sam čuo da je mnogo ljudi tužilo firmu.“

Tanović je stupio u kontakt sa advokatom Salihbegovićem, koji mu je pojasnio na koji su način svi bivši uposlenici NATO-a oštećeni po osnovu radno-pravnih odnosa.

“Oni nisu samo oštetili nas kao radnike, nego i državu, odnosno entitete, jer su trebali plaćati naše doprinose. Što se mene konkretno tiče NATO mi duguje iznos od oko 100.000 konvertibilnih maraka. Kada se to pomnoži sa svim civilima koji su tamo radili, zamislite o kojem se iznosu radi. Imali smo dosta sastanaka u NATO-u, niti jednim svojim gestom nisu rekli da to nije do njih i da nisu krivi. Dugo su izbjegavali da se uopšte sastanu s nama, a onda smo zajedno sa advokatima odlučili da im se blokiraju kampovi u dva navrata. Ta opcija nažalost je još otvorena i bojim se da će doći do nove blokade kampova, jer izbjegavaju sastanke sa nama. Zadnji put nam je obećano da će se za par mjeseci sve to riješiti“, kazao je Tanović.

Prema njegovom mišljenju, suštinski problem je u tome da njihovi slučajevi moraju završiti na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ali da prije toga moraju proći dva stepena komisija.

“U tim komisijama NATO ima kontrolu i ne žele da održavaju te komisije. Očekivali smo da će naši predmeti biti negativno riješeni i to se desilo. Nemamo iluziju da će oni to pozitivno riješiti, nego želimo da prođemo taj proces kako bi mogli da idemo na Sud za ljudska prava. Međutim, oni koče taj proces i ne žele da provedu sve predmete. Ugrožavaju se naša prava, ljudi se razbolijevaju, stare, loše se osjećate. Ostavite mladost u nekoj firmi, pošteno radite i na kraju shvatite da vas je neko brutalno prevario, a u svojim zemljama poštuju sve zakone“, naglašava bivši uposlenik SFOR-a.

Dodao je da svi bivši uposlenici mirovnih misija podržavaju ono što oni rade u BiH, te da im je jako žao što moraju pribjegavati krajnjim solucijama, kao što su blokade kampova, kako bi im dali do znanja da su i dalje živi. Očekuje da će protesti u budućnosti, ukoliko se nešto ne promijeni, biti masovniji, jer su dolazak najavili ljudi iz svih krajeva BiH.

Na upit Anadolu Agency (AA) o tome kakav je zvaničan stav Štaba NATO-a u Sarajevu od Lejle Hadžihasanović iz Odjeljenja za političko-vojno savjetovanje dobili smo sljedeći odgovor:

“NATO Štab Sarajevo želi iznaći najbolje moguće rješenje za ovo važno pitanje. Da bismo to i postigli, uspješno smo ispregovarali sa PIO/MIO FBiH i PIO RS metode i procedure za retroaktivno plaćanje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje za naše bivše i sadašnje uposlenike za period januar 1996. godine – april 2006. Pored toga, od ljeta prošle godine ovi se zahtjevi obrađuju u skladu sa Aneksom za odštetne zahtjeve Tehničkog sporazuma između NATO-a (IFOR, SFOR, NATO Štab Sarajevo) i Bosne i Hercegovine.“

Hadžihasanović je kazala da su svi odštetni zahtjevi prvobitno odbijeni i da su odbijenice poslane njihovim podnosiocima.

“Većina podnositelja zahtjeva se žalila Komisiji za odštetne zahtjeve. Ova Komisija je prvostepeno žalbeno tijelo u skladu sa postupcima za odštetne zahtjeve koji su dogovoreni sa BiH i njenim entitetima. Već su zakazane sjednice Komisije za odštetne zahtjeve u 81 predmetu koje bi se trebale održati krajem ovog mjeseca. Važeće procedure u skladu sa Aneksom za odštetne zahtjeve Tehničkog sporazuma i dodatni protokoli predstavljaju pravni okvir za obradu odštetnih zahtjeva građana BiH. Ovi postupci podrazumijevaju proces u kojem postoji prvostepena odluka, i eventualno dva dodatna žalbena nivoa – Komisija za odštetne zahtjeve i Arbitražni tribunal. Ove procedure su jako zahtjevne i dugotrajne i stoga je teško predvidjeti kada će biti završene u svim predmetima. Međutim, u toku je rješavanje, a prve konačne i obavezujuće odluke Arbitražnog tribunala očekuju se u narednih nekoliko mjeseci“, navode iz Štaba NATO-a u Sarajevu.

Prema riječima Hadžihasanović, pripreme i zakazivanje zasjedanja na dva žalbena nivoa su jako zahtjevna.

“Članovi Komisije za odštetne zahtjeve i Arbitražnog tribunala koje imenuju entitetske vlade rade taj dodatni posao pored svog redovnog posla. U većini slučajeva to su sudije vrhovnih sudova ili visokorangirani zvaničnici Ministarstava pravde, koji imaju ograničeno raspoloživo vrijeme za dodatne dužnosti. Svaki zahtjev prolazi kroz proces prvostepenog odlučivanja koji može završiti sporazumom između podnositelja zahtjeva i njegovog poslodavca, NATO Štaba Sarajevo ili TCN, i u tom slučaju nema potrebe za dodatnim postupcima. U ovom trenutku sva 164 odštetna zahtjeva koje su podnijeli bivši uposlenici su odbijeni, a za 81 predmet zakazana su zasjedanja u periodu od 20. do 28. februara 2017. godine. Zasjedanja u preostalim predmetima bi trebala biti zakazana u narednih nekoliko mjeseci. Od ukupno 4.286 odštetnih zahtjeva bivših uposlenika kontingenata zemalja učesnica u misiji, u toku 2017. godine, zasjedanja za 418 predmeta su provizorno zakazana pred Komisijom za odštetne zahtjeve i 222 predmeta pred Arbitražnim tribunalom“, ističe Hadžihasanović i dodaje da u skladu sa sadašnjom praksom dva žalbena nivoa, realno je očekivati da će se svi predmeti riješiti u narednim godinama.

Iz NATO Štaba Sarajevo naglašavaju da postoji razlika između bivših uposlenika NATO Štaba Sarajevo (GK IFOR-a, GK SFOR-a) i bivših uposlenika kontingenata zemalja učesnica u misiji (TCN). Do sada su primili 164 odštetna zahtjeva bivših uposlenika GK IFOR-a, GK SFOR-a i NATO Štaba Sarajevo i 4.286 odštetna zahtjeva bivših uposlenika zemalja učesnica u misiji.