divljanje cijena zaštitne opreme

“Ne znam ko nas dere, ali dabogda bili bolji i zdraviji, a mi što prije crkli”

maske rukavice cijene (1)

I u sarajevskoj privatnoj apoteci kažu da su hirurške maske i rukavice poskupjele u odnosu na period prije pandemije korona virusa

Cijene zaštitnih maski i rukavica od početka izbijanja pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini uvećane su nekoliko puta.

“Prije sam plaćao 100 komada rukavica 11 konvertibilnih marka – KM (5,5 eura). Prije nekoliko dana kada sam kupovao, pogledam, a te iste rukavice, one plave, sada su 23 KM (11,5 eura). One koje imaju puder unutra, one su tri marke jeftinije. Ne znam ko nas dere, ali dabogda bili bolji i zdraviji, a mi što prije crkli”, kaže Milan, penzioner iz Banjaluke.

Vesna Pavlović, farmaceutkinja, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su prije pojave virusa korona cijene zaštitnih hirurških maski i rukavica bile niže nego trenutno.

“Prije izbijanja pandemije, početkom marta ove godine, cijene maske po komadu su bile 26 feninga (13 eurocenti), a rukavica 22 feninga (11 eurocenti) po paru. Od početka pandemije cijene su vrlo varijabilne i različite od apoteke do apoteke, od dobavljača do dobavljača”, kaže Pavlović.

Trenutne cijene maski su, navodi, od 99 feninga (50 eurocenti) pa do 5 maraka (2,5 eura), zavisno od apoteke, odnosno dobavljača i vrste maske.

“Što se tiče rukavica trenutno ih je teško nabaviti u apotekama i više ih ima u tržnim centrima”, kaže Pavlović.

Problema s nabavkom zaštitnih maski imaju i zdravstveni radnici, rekao nam je direktor UKC Tuzla Vahid Jusufović.

“Trenutno imamo dovoljno medicinske zaštitne opreme, međutim hronično imamo problema sa zaštitnim rukavicama. Njih trenutno nema ni na tržištu, poprilično je teško dobiti, a veoma se brzo, i u velikim količinama troše. Rješavamo ovo skoro pa na dnevnoj osnovi. Snalazimo se kako znamo i umijemo”, kazao je Jusufović.

I u sarajevskoj privatnoj apoteci kažu da su hirurške maske i rukavice poskupjele u odnosu na period prije pandemije korona virusa.

„Prije pandemije maske su bile 20 ili 30 feninga (10-15 eurocenti), a sadu su došle do 80 feninga ili marku, marku i deset (40 eurocenti i više)“, rekla je vlasnica apoteke.

Kako je objasnila ranije su na tržištu bile maske proizvedene u Kini, a sada se prodaju mnogo kvalitetnije maske, proizvedene u Bosni i Hercegovini ili uvezene iz Srbije.

Ona napominje da su proizvođači formirali cijene, te da su najskuplje maske bile jednu marku i trideset feninga (66 eurocenti).

Hiruške rukavice su odmah poskupjele, jer su uvozne. Međutim, napominje vlasnica privatne apoteke, sada i nije velika potražnja za rukavicama.

„Jedan komad je ranije koštao deset feninga, a sada petnaest“, objašnjava ona.

Po lijekove u Srbiju

Dobrivoje Vujičić, penzioner iz Banjaluke, smatra da su neki pandemiju iskoristili kako bi povećali cijene, kako zaštitne opreme tako i lijekova. Zbog toga, kaže, sve više kupuje potrebne lijekove u Srbiji gdje su jeftiniji nekoliko puta. Ističe da s prosječnom penzijom od 374 marke (187 evra) koja je isplaćeno u junu 2020. u Republici Srpskoj teško može nabaviti sve potrebne lijekove.

“Pratim malo te svoje troškove i samo u jednoj apoteci gdje redovnoj kupujem prošle godine sam imao 1000 maraka (500 eura). Koliko su apoteke sad podigle cijene nisam u to ulazio. Znam da moram uzeti lijek i ne pitam, a i ovo što se snabdijevam u Srbiji sad je i to malo otežano”, priča Vujičić.

On dodaje i da građani nisu mnogo upoznati sa svojim pravima ili ne vjeruju previše u rad nadležnih institucija.

“Nema se ovdje kome žaliti. Danas neće niko ni da vas sasluša kada ga zovnete telefonom. O tome bi se trebala brinuti država a ne mi pojedinci. Ko štiti danas običnog građanina ja nemam odgovor na to”, kaže Vujičić.

Šta kažu nadležni?

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao nam je da su primali žalbe građana na više cijene zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava i da se nekoliko puta reagovalo prema Ombudsmanu za zaštitu potrošača BiH ali i prema kriznim štabovima. Zasad, bez rezultata.

“Mi kao udruženje potrošača ne možemo tu mnogo uticati. Mi samo možemo apelovati na smanjenje marži. Mi smo u ime svih udruženja preko Saveza Republici Srpskoj to, ali znate kod nas postoji slobodno formiranje cijena, sada je to stvara inspekcija. Mi smo sugerisali inspekcijama koliko oni stigli mi nemamo povratnih informacijama, ali u vrijeme korone nemamo previše kontakata”, kaže Vasilić.

Vlada Republike Srpske u mjesecu aprilu donijela je Uredbu o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena kojima je marža na određene grupe proizvoda, tačnije na 45 vrsta proizvoda, bila ograničena na iznos marže od 5. marta, a sve u cilju zaštite ekonomskih interesa potrošača, kako bi se cijene stavile pod kontrolu u onom početnom periodu zbog pojave virusa korona.

“Dok je ta Uredba bila na snazi, inspekcije su vršile redovne kontrole primjene marže koja je bila definisana na dan 5. marta, a ista je važila i za zaštitnu opremu odnosno hirurške zaštitne maske i maske za lice FFP2 i FFP3 i ostale higijenske proizvode”, kazala je za RSE glasnogovornica Inspektorata Republike Srpske Dušanka Makivić.

Kako je navela, u tom periodu izvršeno je preko 1 000 kontrola pravnih subjekata i izrekla je kazne u vrijednosti od 108.000 KM (55.219 eura) trgovcima koji su neosnovano povećavali cijene.

Bez osnova za kontrolu

Međutim, Vlada Republike Srpske stavila je van snage ovu Uredbu sredinom juna. Kako Uredba više nije na snazi, inspekcija i nema osnova da kontroliše cijene ovih proizvoda u tom smislu da li je došlo do povećanja ili ne.

Na snazi je i dalje Uredba koja postoji još od 2009. godine kojom je ograničena marža, ali samo na osnovne životne namirnice u smislu brašna, hljeba, ulja, soli, mlijeka i šećera, dok drugi proizvodi i njihovo formiranje cijena nije ograničeno.

S ciljem kontrole cijena, i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici, održanoj 9. aprila 2020. godine, donijela je odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena. Međutim, ova odluka, koja se odnosila i na kontrolu cijena maski, sredstava za dezinfekciju kao i rukavica, prestala je važiti 25. juna.

Tada je Vlada mjeru, koja je imala je za cilj zaštitu ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH, suzbijanje nerealnog utvrđivanja cijena i sprečavanja eventualnog nepoštenog i neodgovornog ponašanja sudionika u lancu snabdijevanja, ukinula, jer je ranije 29. maja ukinuto stanje prirodne nesreće.

“Na tržištu Federacije BiH, odnosi ponude i potražnje, kao i kretanja cijena proizvoda tretiranih Odlukom o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena, stabilizirani su cijene i snabdijevanje tržišta, te su se tako stekli uvjeti za stavljanje van snage ove odluke”, saopćeno je iz Vlade u junu.

Za kontrolu cijena u FBiH nadležan je tržišni inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove iz kojeg su ranije naveli da vrše pojačani nadzor nad formiranjem i kretanjem cijena zaštitne medicinske opreme – maski, rukavica, sredstava za dezinfekciju i drugih sredstava i opreme, kao i osnovnih životnih namirnica.

Predsjednik komore farmaceuta Kantona Sarajevo Mirsad Šabaredžović za Radio Slobodna Evropa kaže da za formiranje cijene postoji metodologija koja se poštuje.

“Cijena koju kupac plati u apoteci definirana je zakonom. Ona najviše ovisi o nabavnoj cijeni, na koju prema zakonu apoteka, odnosno maloprodaja može da doda maržu u iznosu do 25 posto. Dakle, proizvođač odredi svoju cijenu, veleprodaja može da doda maržu od 8 posto, a na kraju apoteka 25 posto. U Sarajevu je to, recimo uglavnom, 20 posto, plus PDV koji je obavezan, a koji iznosi 17 posto“, objasnio je Šabaredžović.

On naglašava da inspekcijski organi najčešće kontroliraju apoteke, a manje veleprodajne kupce ili proizvođače, što je, smatra, pogrešno.

U Bosni i Hercegovini je na snazi slobodno formiranje cijena koje je regulisano entitetskim zakonom o kontroli cijena. Pri entitetskim ministarstvima trgovine postoje službe odnosno savjeti za praćenje i kontrolu cijena koje poduzimaju mjere radi sprečavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu, odgovorili su za RSE iz Kancelarije ombudsmena za zaštitu potrošača BiH.

U odgovoru ističu da je prestankom važenja odluka entitetskih vlada o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena došlo do uvećanja cijena određenih proizvoda, ali da Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH saglasno državnom Zakonu o zaštiti potrošača nema administrativne nadležnosti u smislu cijena.

Građanima poručuju da u slučaju enormnog podizanja cijena neophodnih prehrambenih i higijenskih proizvoda i takve poslovne prakse trgovaca, građani mogu da se zaštite samo praćenjem cijena i pružanjem povjerenja onim trgovcima koji ne zloupotrebljavaju postojeću situaciju oštećenjem ekonomskih interesa potrošača.