BiH

udar na ustav bih

Nemoguća misija Milorada Dodika: Ko njegove prijetnje još shvata ozbiljno?

30/09/2021
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Iz Ureda Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH (OHR), za Radio Slobodna Evropa kažu da potvrđuju neupitnu opredijeljenost Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira za očuvanje teritorijalnog integriteta i temeljne strukture države BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (BiH) entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Ovo su za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavili članovi Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda, Željko Komšić i Šefik Džaferović, na najavu trećeg člana te institucije iz RS, Milorada Dodika, – da će taj entitet povući davno date saglasnosti o formiranju Oružanih snaga BiH i državnog regulatora pravosuđa.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da „Republika Srpska nema nadležnosti koje bi joj omogućile obaranje Zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH po osnovu kojih su formirani Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) i Oružane snage BiH“

“Osim toga, to je krivično djelo pobune”, kazao je Komšić za RSE.

Milorad Dodik je 27. septembra najavio da će Republika Srpska povući saglasnost iz sporazuma o formiranju Oružanih snaga BiH i VSTV.

Identičnog mišljenja je i član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

“Jednom prenesene nadležnosti na državu BiH u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom ostaju trajne nadležnosti države BiH i nije ih moguće vraćati na entitetski nivo“, kaže Džaferović za RSE.

On dodaje da bi o ovim pitanjima, teoretski gledano, odluku morala donijeti „Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i oba entitetska parlamenta, a to se nikada neće desiti”.

Iz Ureda Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH (OHR), za Radio Slobodna Evropa kažu da potvrđuju neupitnu opredijeljenost Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira za očuvanje teritorijalnog integriteta i temeljne strukture države BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

“Visoki predstavnik, Christian Schmidt, naglašava da ni pod kojim okolnostima neće dozvoliti prekrajanje granica Bosne i Hercegovine, čiji je teritorijalni integritet zajamčen Općim okvirnim sporazumom za mir i međunarodnim pravom“, navode iz OHR.

Također podsjećaju da, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, „entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države Bosne i Hercegovine, nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni postoje samo na osnovu Ustava BiH”.

Istovremeno, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH su saopštili kako su teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom, a niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.

Na upit RSE o najavama Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, da će povući saglasnosti RS na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH i VSTV, iz Ambasade odgovaraju da “odgovorno liderstvo zahtijeva sudjelovanje u vlasti i usvajanje ključnih ekonomskih reformi i reformi za transparentnost kako bi se poboljšao život građana”.

Iz Ambasade ističu da retrogradni pozivi nude samo gubitak bilo kakvih šansi u budućnosti.

Entiteti postoje na osnovu Ustava BiH

Republika Srpska kao bosanskohercegovački entitet ne može samostalno vraćati nadležnosti sa državnog nivoa na entitetski i osporavati državne zakone, kaže za RSE profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić.

Istakao je i da postoji želja da se predloži da se “rušenjem” Zakona o odbrani BiH u roku od nekoliko mjeseci formira vojska RS.

“Svaki dokument koji bi donijela Narodna skupština Republike Srpske mora biti u skladu sa Zakonom Bosne i Hercegovine. I zakoni entiteta moraju biti u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine ‘’, kaže Nurko Pobrić.

On objašnjava da su Oružane snage BiH i VSTV formirani na osnovu zakona koje je donijela Parlamentarna skupštine BiH, a temeljem Ustava BiH.

‘’Prema tome ovi se zakoni mogu jedino mijenjati u Parlamentarnoj skupštini BiH i umjesto njih, eventualno, donijeti neki novi zakoni”, navodi Pobrić.

Zakon o odbrani BiH

Narodna skupština RS je nadležnost u oblasti odbrane prenijela na nivo BiH 1. septembra 2005. godine usvajanjem reforme odbrane.

Odluka, kojom je praktično prihvaćeno ukidanje Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske RS, te podržana njena transformacija u Oružane snage BiH od 1. januara 2006. godine, usvojena je dvotrećinskom većinom. Istu je odluku u septembru donio i Parlament Federacije BiH.

Zakon o odbrani BiH je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem septembra 2005. godine, “na osnovu člana III. 5. a) i člana IV.4. a) Ustava BiH”, a za ovaj zakon su glas dali i poslanici Dodikovog SNSD-a.

Član III Zakona o odbrani koji uređuje nadležnosti i odnose između institucija BiH i dva entiteta, RS i Federacije BiH (FBiH), u tački 5. a) “Dodatne nadležnosti”, nalaže da će BiH preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta, stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama BiH.

Osim toga, Poglavlje II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakona o odbrani BiH, u odjeljku “Nadležnosti BiH”, kaže da “BiH organizuje, razvija i održava vojni kapacitet i spremnost Oružanih snaga radi: osiguranja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, unapređenja ciljeva vanjske politike BiH, ispunjenja međunarodnih obaveza BiH i zaštite državljana BiH”.

Država također osigurava civilnu kontrolu i komandovanje.

U ostatku Poglavlja II, “Prava i dužnosti institucija BiH”, Zakon o odbrani BiH navodi nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva odbrane BiH, Zajedničkog štaba Oružanih snaga itd., dok nadležnosti entiteta u bilo kojem smislu ne postoje.

Entitetima je članom 82 “Stavljanje zakonskih propisa van snage”, naloženo da “entitetski parlamenti donesu zakone kojima će se 1. januara 2006. godine staviti van snage Zakon o odbrani RS, Zakon o vojsci RS, Zakon o odbrani FBiH i Zakon o službi u Vojsci FBiH”.

U Zakonu o odbrani se navodi da će se drugi državni i entitetski zakoni i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti odbrane uskladiti s odredbama ovog zakona.

„U slučaju da je bilo koji entitetski zakon ili podzakonski akt u suprotnosti s odredbama ovog Zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona ili podzakonskog akta neće biti pravosnažne ni važeće. Entitetski zakoni i podzakonski akti bit će usklađeni s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona“, navodi se u Zakonu.

Oružane snage BiH broje oko 10.000 profesionalnih vojnika, a u osnovi su im tri pukovnije koje baštine tradicije Armije BiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

Ovo nije prvi put da Milorad Dodik daje slične izjave. U maju ove godine izjavio je da je “vrlo brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku Republike Srpske”, a prošle godine je kazao da je odluka o ukidanju Vojske RS bila greška napravljena pod “pod pritiskom međunarodnog faktora“.

Nurko Pobrić kaže da ovakve izjave, kojima praktično poziva na otcjepljenje Republike Srpske od BiH, nisu u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovni sporazumom, niti međunarodnim normama.

„Te njegove prijetnje dosada nisu imale praktičnu realizaciju, međutim to ne znači da ovo što čini u posljednje vrijeme, ne treba shvatiti ozbiljno, pogotovo što na te prijetnje nema adekvatne reakcije međunarodnih faktora“, kaže Pobrić.

Kako je nastao VSTV?

VSTV BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine. Osnovni mandat mu je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudija i tužilaca i njihovo sankcioniranje.

Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kako bi ojačao efikasnost ove institucije kojoj je zadatak da da sudstvo bude oslobođeno od političkog uplitanja u njegov rad.

Međutim, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, nakon niza skandala koji su bacili sjenu na rad i integritet VSTV, kojim je donedavno rukovodio Dodikov sadašnji savjetnik Milan Tegeltija, upozorili su da pravosuđe i sektor za provedbu zakona kontrolišu političke sile koje žele obogatiti svoje saveznike i sebe, umjesto da služe građanima.

Zbog navoda o korupciji zbog kojih je Tegeltija dao ostavku, Milorad Dodik je u više navrata kazao da je „VSTV neustavna kategorija i tijelo koje je služilo za obračun sa RS-om”.

Institucije entiteta RS nemaju mogućnost da ospore ni zakone, ali ni djelovanje Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH, ali i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, tvrdi Nurko Pobrić.

„Prema tome nema nikakvog zakona u BiH kojim bi se ovaj zakon mijenjao ili stavljao van snage“, kaže Pobrić.

Koliko je nadležnosti s entitetskog nivoa preneseno na državni?
Milorad Dodik je 27. septembra rekao da se u suštini moraju odbaciti svi sporazumi koji su štetni po interese RS.

“Ovih dana popisujemo sve ono što je urađeno od strane visokih predstavnika ili kroz naše sporazume i davanja saglasnosti. To znači da će se RS povući iz Sporazuma o Oružanim snagama, da će povući saglasnost na formiranje indirektnih poreza, odbaciti rad suda i tužilaštva, kao i rad SIPA-e (Državne agencije za istragu i zaštitu) na svojoj teritoriji i dovesti u pitanje sve nadležnosti koje su prenesene na nivo države“, kazao je Dodik.

Dodik je u više navrata tokom posljednjih nekoliko godina ustvrdio da će zadužiti Vladu Republike Srpske i druge stručne institucije da započnu proces vraćanja oko osamdesetak nadležnosti koje su sa nivoa ovog bosanskohercegovačkog entiteta prenesene na državu, te da će parlament ući u proces osporavanja svih nametnutih rješenja, ali ne i izvornog Dejtonskog sporazuma.

Predstavnici Republike Srpske blokiraju rad državnih institucija od kraja jula, kada je bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.