BiH

Glas Amerike

Nerazjašnjena ubistva primjeri kako je korupcija postala službena politika u BiH

28/02/2020

On navodi i kako su najbolji primjeri toga nerazjašnjeni slučajevi poput ubistava mladića Dženana Memića i Davora Dragičevića

Bosna i Hercegovina je prema listi Indeksa percepcije korupcije (CPI) pala za 12 mjesta i nakon nekoliko godina negativnih rezultata završila na 101. mjestu od 180 država. Da nema pomaka naprijed svjedoči i nedavni Izvještaj nezavisnih pravnih eksperata koji ukazuje na niz nedostataka u oblasti vladavine prava.

Predstavljajući godišnji izvještaj CPI predsjedavajući Upravnog odbora Transparensy International (TI) BiH Srđan Blagovčanin istakao da je BiH u situaciji u kojoj je korupcija postala službena državna, entitetska i kantonalna politika i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija, piše Glas Amerike.

Prema njegovim riječima, uloga Parlamenta je slaba, jer se zastupnici svode na puke glasnogovornike stranačkih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, financiranju političkih stranaka ili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, nađu u situaciji da budu usvojeni.

On navodi i kako su najbolji primjeri toga nerazjašnjeni slučajevi poput ubistava mladića Dženana Memića i Davora Dragičevića.

„Pravosuđe, ne da ništa nije uradilo kako bi otkrilo počinitelje, nego su uradili sve da ih prikriju, pa su pojedinci bili nagrađeni visokim pozicijama, umjesto da budu sankcionisani”, rekao je Blagovčanin.

U TI BIH ističu da je pravosuđe godinama sektor u koji građani BiH imaju najmanje povjerenja. Najčešće im se javljaju ljudi koji su već duboko viktimizirani, iscrpljeni pravnim borbama i kojima je pristup pravdi otežan. Najviše se žale na neefikasan rad sudija, ispolitiziranost tužilaca, a sve češće se interesuju za to kako i kome mogu prijaviti sudije i tužioce.

U slučaju grupe građana „Pravda za Davida“ (PZD) TI BiH je više puta ukazivao na primjere kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda. To se najprije manifestovalo kroz zabrane javnih okupljanja, a sada je već riječ o zabrani kretanja.

„Članovima grupe PZD, u junu prošle godine bilo je ograničeno slobodno kretanja u i oko porte hrama i ovi ljudi zbog toga vode postupak sudske zaštite. Stvar je trenutno na Vrhovnom sudu RS“, kaže za Glas Amerike Uglješa Vuković, istraživač i analitičar u organizaciji TI BiH.

On napominje da su pored toga, mnogi građani povezani sa grupom PZD javno govorili o slučajevima maltretiranja u policijskim prostorijama.

„U više navrata smo podnosili krivične prijave protiv policijskih službenika zbog prekomjerne upotrebe sile, ali još nemamo povratnu informaciju od Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci“, navodi Vuković, ističući da se odsustvo vladavine prava i pravne izvjesnosti odražava kako na građane, tako i na privredu.

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka smatra da se u slučaju grupe PZD ne radi samo o ugroženosti prava na javno okupljanje i javno izražavanje mišljenja, nego se radi o diskriminaciji, pošto su zabrane usmjerene samo na ovu grupu.

„U reakcijama MUP RS i Tužilaštva RS vidimo zloupotrebe službenog položaja, prekoračenje ovlaštenja, kršenje i jednostrano tumačenje pojedinih zakonskih akata, koji su protivni Ustavu RS i BiH i Evropskoj konvenciji za ljudska prava, koja je iznad ustava svake države potisnice, pa tako i BiH“, kaže Žolja.

On ističe da se na ovaj način ne stvaraju građani, nego podanici i da je ovo jedan od razloga zašto kažemo da ne živimo u demokratskoj zemlji i da sve više težimo diktaturi.

„Kazne za remećenje javnog reda, privođenja, prijetnje i legitimisanja ovdje nisu u cilju poštovanja zakona, nego isključivo u svrhu zastrašivanja građana, koji javno traže, da se podsjetimo, da se riješi ubistvo Davida Dragičevića, odnosno da institucije rade svoj posao“, ističe Žolja, koji smatra da je ovo jedan od razloga zašto ljudi bježe iz ove zemlje.

„Čini mi se da su nepravda i nejednakost prvi i pravi uzroci odlaska ljudi. Svakako su prije onih ekonomskih“, kaže on.

Niz sudskih procesa zbog narušavanja javnog reda i mira vodi se protiv građana koji su pružili podršku porodici Dragičević. Osnovni sud u Banjaluci oslobodio je sve ljude kojima se do sada sudilo, a sudski procesi se nastavljaju.

Pažnju javnosti nedavno je izazvala i tužba Grada Banja Luka teška 180 000 KM protiv troje mladih ljudi, organizatora protesta 30. decembra 2018. godine, zbog kojih su, kako je navedeno, otkazani planirani novogodišnji koncerti, a čime je prema riječima gradonačelnika Igora Radojičića načinjena milionska šteta.

Na ovu i slične tužbe ukazali su i narodni poslanici Draško Stanivuković i Nebojša Vukanović, koji su organizovali izložbu tužbi i kazni na Trgu Krajine u Banjaluci, ističući da su samo tužbe protiv njih dvojice teške preko 100.000 KM.

„Takve tužbe nemaju kriminalci, lopovi, ubice, ratni profiteri i oni koji su ovu zemlju opustošili i ojadili, imaju ih samo ljudi koji se bore za ovu zemlju. Aktivisti i narodni poslanici u kaznama imaju preko pola miliona KM. To je ekonomsko ropstvo u koje žele da nas uvedu“, istakao je Stanivuković.

Na ovom skupu poručeno je da su u Republici Srpskoj svi oni koji ukazuju na društvene probleme sistemski progonjeni.

Uglješa Vuković ističe da postoji bojazan da je to eskalacija trenda koji postoji unazad nekoliko godina u RS, a njega prate i sporni zakonski prijedlozi čiji je jedini cilj sužavanje građanskih sloboda.

TI BiH je svaki put reagovao na ovakve prijedloge, kaže Vuković, od prijedloga, koji je povučen, da se uspostavi poseban administrativni nadzor nad organizacijama koje se finansiraju izvana, do namjere da se istim ograniči djelovanje u određenim oblastima, pa sve do posljednjih prijedloga da se uvede novi prekršaj u vidu neovlašćenog fotografisanja ovlašćenih službenih lica ili da se omogući da prikriveni istražilac bude bilo koje lice.

„Sve su to opasne namjere sužavanja demokratskih sloboda i pravne izvjesnosti. Bojim se da su mnogi ljudi ovdje kasno shvatili koliko je opasan jednom uspostavljen trend gušenja demokratskih sloboda. Tu prije svega mislim na opozicione političare i akademsku zajednicu, na čiji snažniji glas još čekamo“, objašnjava Vuković.

Izvještaj nezavisnih viših eksperata o pitanjima vladavine prave u BiH, koji je Evropskoj komisiji, državama članicama EU i vlastima BiH predstavio nezavisni pravni ekspert EU Reinhard Priebe pokazao je da u BiH postoji niz zabrinjavajućih nedostataka u ovoj oblasti.

„Tome sigurno doprinosi nedostatak tzv. velikih slučajeva korupcije, dugotrajni sudski postupci, ali i preovlađujući utisak da se pravosuđe pokaže efikasnim samo kada treba procesuirati one koji su spremni da kritikuju vlast“, kaže Vuković.

On ističe da je TI BiH sa većom grupom organizacija civilnog društva, uoči završetka Pribeovog izvještaja, podnio svoj prijedlog o uspostavljanju vetting mehanizma u pravosuđu ili sveobuhvatne provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija, po ugledu na primjer u Albaniji. Prema njegovim riječima, tijelo koje bi vršilo provjeru i ocjenu sudija i tužilaca, sa pravom da ih razriješi s dužnosti, moralo bi biti sastavljeno od nezavisnih pravnih stručnjaka koji duži niz godina nisu radili u pravosuđu i koji uz to uživaju širu javnu podršku.

„Hoće li izvještaj i zahtjevi koji su uslijedili uticati na promjene? To je, prije svega, političko pitanje. I pitanje političke procjene. Dosadašnja iskustva nam ne daju pravo da očekujemo promjene, ali, s druge strane, kako stvar postaje neizdrživa rapidnim gubitkom povjerenja u pravosuđe, to otvara prostor i za promjene koje postaju nužnost“, smatra Vuković.

Komentari

Autor: Glas Amerike

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.