BiH

USAID-ov program IMEP

Otkrivanje korupcije i pritisak na političare: Zašto su potrebni nezavisni mediji

07/04/2022
FOTO: D. B./Fokus.ba

Putem CPCD-a za pet godina podijeljeno 174 granta za osnaživanje medije. Peter Cronin: Građanima treba alternativni pristup informacijama

Petogodišnji USAID-ov Program osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), obilježen je danas u Sarajevu završnom, ali ne tako običnom, konferencijom koja nosi naziv “Pusti priču da živi”.

Piše: A. DUČIĆ

U osvrtu na posljednjih pet godina, istaknuto je kako je u okviru projekta podijeljeno 174 granta u vrijednosti od tri miliona dolara, od čega je, najviše, 2,1 milion dolara otišlo za medijske produkcije.

Donacije za više od 40 medija FOTO: D. B.

Više od 40 medija je dobilo donacije, a više od 3.500 medijskih sadržaja je proizvedeno, što je podržao IMEP. Više od 52 posto tih sadržaja se ticalo politike i korupcije, po osam posto odnosilo se na ženska prava, pitanje mladih, ekologiju, manjine.

Bilo je više od 277 korisnika 800 medijskih sadržaja, uglavnom studenata koji su željeli da uče o radu u medijima. Kada je riječ o pravnoj podršci, podržana su 33 aplikanta – odnosno medija koji su tuženi za klevetu od čega je 11 već okončano pravomoćnim presudama u korist medija.

Udovičić: razmišljanje koje nije uslovljeno etničkim i političkim stvarima FOTO: D. B.

Radenko Udovičić, projektni menadžer Centra za promociju civilnog društva (CPCD) naveo je da su pravna podrška, grant shema, kampanje bili usmjereni kao osnaživanju kapaciteta medija.

– To je bio cilj. Da ojačamo medije i kretativne pojedinice kako bi građani dobili tačne i pouzdane informacije, da ih potaknemo na razmišljanje koje nije uslovljeno etničkim i političkim stvarima – kazao je Udovičić.

Konferencija ponudila odgovore na pitanja kako podržati nezavisne medije u BiH FOTO: D. B.

No, ono što je današnja konferencija ponudila, a što je možda važnije za perspektivu medija u BiH u cjelini jesu odgovori na pitanja kako podržati medije u BiH, pogotovo one nezavisne, odnosno šta je potrebno u tom pravcu uraditi.

Peter Cronin, šef ureda za demokratski razvoj USAID Misije u BiH, izjavio je da Vlada SAD pomaže nezavisne medije kroz direktnu podršku za visokovkalitetno novinarstvo, ali da je odgovornost na ključnim institucijama, zatim samim medijima kao i na građnima da pokreću inicijative usmjerene ka slobodi medija.

Cronin: Prisutna su polarizacija, verbalni napadi i napadi na slobodu medija FOTO: D. B.

– Prepoznajemo izazove s kojima se novinari i mediji suočavaju u BiH. Reporteri bez granica stavili su BiH na 58 od 180 mjesta u svijetu po pitanju slobode medija. Prisutna su polarizacija, verbalni napadi i napadi na slobodu medija. Freedom House naziva BiH djelimično slobodnom, zbog stalne ugroženosti slobode medija, nedostatka transparentnosti medija, napada na novinare i problematike vezane za tri javna servisa – rekao je Cronin.

On je naglasio da se novinari širom BiH suočavaju sa rastućim problemima, cenzurom, neadekvetnom zaštitom. Politički i finansijski pritisci, kako je rekao on, utječu na sposobnosti novinara da se bave kvalitetnim istraživanjem.

– Neki mediji odašilju i nacionalističku retoriku, čime se povećava govor mržnje i smanjuju etički standardi. Nezavisni mediji pomažu u otkrivanju korupcije i traže odgovornost od onih koji obnašaju javne funkcije, ali ne mogu bez angažovanog građanstva. Građani BiH trebaju pristup i alternativnim izvorima informacija, a bh. institucije moraju podržati rad novinara kojima treba sigurniji ambijent za rad. Ovo je društveno pitanje, a ne samo pitanje medija – poručio je Cronin.

Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) kazala je da su nezavisni mediji najaktivniji i najhrabriji dio društva.

Daguda: Danas ponovo strepimo, možda kao prije 30 godina FOTO: D. B.

– Zamislite tu snagu, ujedinjenje nezavisnih medija koji zastupaju promjene u društvu. Ovaj projekat je doprinio približavanju ova dva kolosijeka. Mi moram sarađivati da bismo promijenili stvari nabolje. Svjesni smo trenutne situacije u BiH i u regionu. Danas ponovo strepimo, možda kao prije 30 godina, Ali mi sada imamo puno jače civilno društvo, jako puno medija i nevladinih organizacija u odnosnu na prije 30 godina. Apelujem da svi još jače radimo na očuvanju mira i razvoju demokratije te na očuvanju BiH – kazala je Daguda.

Udovičić je u osvrtu na IMEP-ove projekte podrške medijima rekao je kako rezultati istraživanja pokazuju da se mlade generacije najviše informišu putem Facebooka, što je, kako kaže, problematično, ali to je jedna činjenica.

Na panelu o načinu podrške medijima u BiH pod nazivom – Šta je potrebno uraditi – Udovičić je rekao da s novinari u principu fakultetsko obrazovani ljudi.

Ako je prosječna plaća u BiH 1.100 KM, postoje podaci da je novinarska plaća ispod 1000 KM FOTO: D. B.

– Ali ogroman dio novinara radi honorarno. Mediji nemaju mogućnost da ih zaposle. Oni koji su zaposleni, njihove plaće su ispodprosječne. Ako je prosječna plaća u BiH 1.100 KM, postoje podaci da je novinarska plaća ispod 1000 KM. Onaj ko je ispodprosječno plaćen on je podložniji tome da upadne u sistem korupcije, da prihvati određene uslove koje ne bi trebao da prihvati – rekao je Udovičić.

Admir Salihović, direktor produkcije i glavni urednik Face TV, rekao je na ovom panelu da novinarima u BiH treba beneficirani radni staž, jer rade pod konstantim pritiscima. Ako ste sposobni, napominje on, ne možete biti podobni.

Albina Vicković, direktorica službe marketinga i promocije RTV Slon Tuzla, istaknula je da ne želi političku podršku za rad „jer bi tako s druge strane dozvolili i i političko miješanje u njihov rad“.

Vicković: Želimo raditi kao i u EU FOTO: D. B.

– Ja želim zakonski okvir da bi slobodno radili kao što to rade i naše kolege u Evropskoj uniji – naglasila je Vicković.

Govoreći o udruženjima medija, Vicković je kazala, kako se može primjetiti da se okupljaju od povoda do povoda. Problem je, kaže u tome, da medije praksa dijeli, da se suočavaju s različitim izazovima, te da to ne mogu međusobno iskomunicirati.

Srđan Puhalo, urednik i novinar portala Frontal.ba, rekao je da danas imamo preko 600 portala u BiH.

Puhalo: Trebamo razgraničiti šta je to dobar, kvalitetan i pošten medij, a šta nije FOTO: D. B.

– Postavlja se pitanje da li je to previše medija za jednu ovakvu BiH. To postaje opasnost jer bojim se da kvalitet opada i dolazi do inflacije kvalitetnog novinarstva. Postavlja se pitanje koja je svrha svih tih portala. Trebamo razgraničiti šta je to dobar, kvalitetan i pošten medij, a šta nije. Preko 200 ih uopće nema ni impresuma. Hajde da budemo pošteni, imamo i drugačijih medija od nezavisnih i hrabrih. Vi imate portala na kojima su dva-tri čovjeka koji rade copy-paste posao. To nije novinarstvo. Zato je važno da to razgraničimo – poručio je Puhalo.

Tokom današnje konferencije prikazan je i novi medijski portal www.objavi.ba kao Hub za građane novinare i građanke novinarke, ali i kao jedan od ključnih nasljeđa Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) koji će služiti kao pionir i osnova za podršku razvoja i promociju građanskog novinarstva u Bosni i Hercegovini. On je danas pušten u rad.

www.objavi.ba kao Hub za građane novinare i građanke novinarke FOTO: D. B.

Vuk Vučetić, doktor komunikoloških nauka, predstavio je rezultate istraživanja u ovom kontekstu.

– Pokušali smo teorijski utemeljiti pojam građanskog novinarstva. Neka naša definicija je da to podrazumijeva prikupljanje i objavljivanje različitog sadržaja od amatera i da su te informacije u javnom interesu. Prva grupa tih novinara su tzv. slučajni građani novinari, koji te sadržaje šalju medijima. Druga grupa su oni koji komentarišu neke sadržaje i tako usmjeravaju debatu u javnom prostoru. Treća grupa su oni koji se prepoznaju kao blogeri – rekao je Vučetić.

Amel Petrović iz CPCD-a upitao je da li su te grupe neka opasnost za tradicionalno novinarstvo, jer se takvo pitanje sve češće u javnosti spominje.

Petrović: Građansko novinarstvo može obogatiti medijsku scenu FOTO: A. D.

– Građansko novinarstvo ne može da ugrozi tradicionalno iz prostog razloga što polazimo od toga da je taj građanin novinar u istoj misiji kao i svaki drugi medij. To građansko novinarstvo ne može da ugrožava bilo koga. Ono može da bude svojevrsna dopuna tradicionalnim novinarima i medijima, što može obogatiti medijsku scenu – odgovorio je Vučetić.

Razvoj novih tehnologija stvorio je preduslove da svako može slobodno komunicirati, naveo je Vučetić, dodajući da u toj slobodi svakako da ima i zlouporeba. Naglasio je da su nove tehnologije osigurale da se čuje i glas običnih ljudi.
Predstavljeni su i „novi glasovi“ tzv. građani novinare koji su proizveli više od 1.000 medijskih sadržaja i time dostigli milionski reach.

Tokom panela „Nove medijske forme – budućnost zemlje“, Ivan Ramadan, filmski režiser i pisac, rekao je teme kojima se bavimo proizilaze iz onoga što nas okružuje.

– Kod nas ima jako mnogo stvari koje nisu dovoljno ni prikazane niti istražene. Svaka tema mog filma je ono što mene zanima u određenom momentu i što ja želim da kažem. Uložiosam čitav svoj život na pravljenju animacija. Sve što napravim jeste nešto na čemu sam počeo raditi davno – rekao je Ramadan.

Admir Čular, član popularne grupe Helem Nejse, naveo je da je počeo na talasima jednog tradicionalnog medija, na radiju.

– U okviru IMEP-ovog programa napravili smo prvi podcast u BiH. Imas nas na Youtube-u i drugim platformama. Nama su neki nastupi na javnim servisima jednostavno zanimljivi i mi od toga pravimo skečeve. Nije nam jasno kako humorističkog sadržaja ovog tipa nema na javnim servisima – kazoa je Čular.

Svi mi snosimo odgovornost za ono gdje se nalazimo u ovom trenutku

On je ispričao jednu zanimljivu situaciju u kojoj ih je kontaktirala jedna majka autistične djece koja je izjavila da su njena djeca progovorila nakon što su počeli gledati video animacije grupe Helem Nejse, zbog čega je izrazila želju da ih upozna. To je opisao kao najveću pobjedu onoga što rade i čime se bave.

Zoran Ćatić, freelance novinar, kazao je da na radionicama često čuje mišljenja o tome da tradicionalni mediji ne valjaju, da rade za one ili ove…

– Ali mi i kao invidualci na društvenim mrežama pokušavamo da se dodvorimo određenoj publici. Smatram da smo mi kao društvo pali u tu zamku i ne možemo se iz nje tek tako osloboditi. Svi mi snosimo odgovornost za ono gdje se nalazimo u ovom trenutku – rekao je Ćatić.

U našem društvu, kaže on, snažno se radi na „ubijanju individualnosti“, pa tako i u medijima.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.