američki izaslanik
Palmer: Ukinuti etnički izbor članova Predsjedništva BiH i parlamenta Federacije
Pojasnio je kako bi SAD želele da vide da u BiH postoji izborni sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog sporazuma ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obveze i odgovornosti prema EU
Specijalni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer izjavio je da bi problem izbornog zakona trebalo riješiti “uklanjanjem etničkih prefiksa” kod izbora članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.
– Željeli bismo da vidimo neke ograničene ciljane promene Ustava BiH koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim sprovede reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost, kazao je Palmer u intervjuu za Glas Amerike (VOA) na bosanskom jeziku objavljenom u utorak, prenosi Hina.
Pojasnio je kako bi SAD željele da vide da u BiH postoji izborni sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog sporazuma ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obveze i odgovornosti prema EU.
– To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo s političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama Evropskog suda ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi, kazao je Palmer koji je izbegao da spomene presudu Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”, koja se odnosi na način popunjavanja Doma naroda parlamenta Federacije BiH na čemu posebno insistiraju iz HDZ BiH.
Na pitanje uključuje li ipak pozicija SAD i problem “legitimnog predstavljanja” o čemu govori predsednik HDZ BiH Dragan Čović, Palmer je kazao da to razumije kao zahtjev da se osoba koja zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama bira većinom glasova hrvatskih birača.
– Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo da vjerujemo da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski, kazao je Palmer.
Istakao je da je odgovornost za pronalaženje konkretnih rješenja na politčarima u BiH a međunarodna zajednica, pa tako i SAD, ostaju spremni da pomognu, ali neće nametati nikakva rješenja.
Dodao je da je važno da se rješenja oko kojih se postigne dogovor definišu tako da se izbjegne mogućnost novih sudskih osporavanja njihove sadržine, što znači da se mora izbjeći bilo kakav novi oblik diskriminacije u izbornom procesu.
– Ideja je ukloniti i smanjiti stepen diskriminacije u političkom sistemu u BiH, osigurati da svi imaju priliku ne samo da glasaju, već i priliku da se kandiduju za bilo koju funkciju, kazao je Palmer.
