Pogoršana bezbjednost u saobraćaju: Predlaže se novi zakon, veće kazne i represivne mjere

Podaci MUP-a RS, kako dodaje, pokazuju da „veći broj nezgoda nastaje usljed nepridržavanja potrebnog odstojanja"

Redakcija
4 min čitanja

Broj saobraćajnih nezgoda na putevima u Republici Srpskoj je u porastu. Samo u drugom kvartalu ove godine u saobraćajnim nezgodama je poginulo 36 osoba, što je 50 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, broj saobraćajnih nezgoda je veći za 23,8 posto u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period 2024. Zabilježene su 2.502 saobraćajne nezgode sa 36 poginulih, 983 povrijeđenih, dok je materijalna šteta nastala u 2.758 nezgoda.

Godišnje pogine stotinu ljudi

Trend pogoršanja bezbjednosti u saobraćaju nastavljen je i tokom jula.

Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, za Fenu kaže: „Na drumovima u RS godišnje smrtno strada 100 ljudi, čak i kada broj saobraćajnih nezgoda stagnira.“ On ističe: „Glavni uzrok posljedica saobraćajnih nezgoda, prije svega, možemo tražiti u prekoračenju dozvoljene brzine kretanja i neprilagođenoj brzini uslovima na putu.“

„Prema istraživanjima Auto-moto saveza RS i Agencije za bezbjednost saobraćaja, skoro svaki drugi vozač na putevima u RS prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja. To je ono što bi moralo biti primarni fokus djelovanja institucija u bezbjednosti saobraćaja“, naglašava Ćopić.

On smatra da je „sazrelo vrijeme za novi zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, iz prostog razloga što postojeći zakon u pogledu kaznene politike ne predviđa dovoljno visoke kazne.“

Male kazne

„Mišljenja sam da kazna od oko 30 KM za prekoračenje brzine kretanja od 20 kilometara na sat, ako se plati u predviđenom roku, ne utiče na vozače kada je riječ o promjeni njihovih stavova i ponašanja“, objašnjava Ćopić.

S druge strane, upozorava na ozbiljan problem u broju alkoholisanih učesnika u saobraćaju. Prema podacima MUP-a RS, „taj broj isključenih vozača na putevima u RS iznosi više od 20.000, što je alarmantno.“

„Sigurno je da svi alkoholisani učesnici u saobraćaju nisu kontrolisani, pa je njihov stvarni broj znatno veći od broja onih koji su isključeni“, navodi Ćopić.

Kaže da se jednom problemu ne posvećuje dovoljno pažnje, a to je upotreba sigurnosnog pojasa, koja je „u posljednjih nekoliko godina u padu.“

„Poražavajuće je da svaki treći vozač na našim putevima, uslovno rečeno, zaboravi da veže sigurnosni pojas“, napominje Ćopić.

Podaci policije

Podaci MUP-a RS, kako dodaje, pokazuju da „veći broj nezgoda nastaje usljed nepridržavanja potrebnog odstojanja.“

„Biću slobodan da pretpostavim da je to zbog nedovoljne pažnje, odnosno korištenja mobilnog telefona. Podaci za Banjaluku govore da 12 posto vozača koristi mobilni telefon prilikom vožnje, ali mislim da je taj broj znatno veći“, naglašava Ćopić.

Podsjeća i na još jednu opasnost, a to je da na našim drumovima postoji „nemali broj vozača koji upravljaju vozilima sa nekoliko hiljada KM nagomilanih kazni. Stepen naplate prekršajnih kazni je oko 50 posto i u tom pogledu su potrebne promjene.“

„Mjere koje su dale efekte na vozače koji ponavljaju saobraćajne prekršaje su privremeno oduzimanje vozila kao sredstva izvršenja prekršaja“, ističe Ćopić.

Također, smatra da bi „trebalo uvezati sistem tako da vozači ne mogu preći granicu ako nisu platili kaznu.“

Ćopić zaključuje: „Ako društvo razmišlja o budućnosti, mora uvesti saobraćajno obrazovanje u osnovne škole.“

Podijeli ovaj članak