Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier kazao je da “nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment, zbog kojeg je i Evropska unija ponovno stavila na dnevni red proširenje, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu”.
“To treba sada iskoristiti. Zemlje zapadnog Balkana imaju sada priliku. Neke zemlje su to jako dobro iskoristile”, rekao je Stier novinarima iz BiH u Briselu.
Primjer Albanije i poruka regionu
Pohvalio je Albaniju koja je, kako je kazao, napravila ogroman napredak te otvorila posljednji klaster pregovaračkih poglavlja.
“U vrlo kratkom roku je pokazala da se može ići prilično brzo i na taj način i svojim građanima poslati poruku ‘isplati se’. Treba se, naravno, puno raditi ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć. Očito je moguć”, izjavio je Stier.
Izrazio je želju da sve zemlje zapadnog Balkana iskoriste ovu šansu, “a konkretno najviše bi želio to kao šef Delegacije za BiH, da to učini Bosna i Hercegovina”.
Uloga glavnog pregovarača sa EU
Stier je govorio i o ulozi glavnog pregovarača ističući da je to osoba “sa kojom će Evropska unija, odnosno Evropska komisija uime cijele EU, pregovarati sa BiH”.
Naglasio je da glavni pregovarač mora biti u stalnoj koordinaciji sa institucijama:
“Razumije se, po prirodi stvari, da mora biti u vrlo uskoj suradnji sa izvršnom vlasti… Ali isto tako, te reforme u jednom trenutku će se morati pretvoriti u zakone. Stoga mora imati i većinu, odnosno potporu i u Parlamentarnoj skupštini BiH”.
Kazao je da je bitno da glavni pregovarač bude stručna osoba “koja zna o materiji, koja može dobro predstavljati zemlju, koja može dobro artikulirati stajališta”.
“Ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača, a koji ne bi komunicirao sa Vijećem ministara. Jednostavno, to ne bi funkcioniralo… mora postojati i ta većina onda u PSBiH da se to pretvori u zakone”, dodao je.
Dejtonski sporazum, ustavne promjene i evropske reforme
Govorio je i o Dejtonskom mirovnom sporazumu, podsjetivši da je on zaustavio rat i uspostavio arhitekturu ravnoteža u BiH.
“Promjena Izbornoga zakona, ali ne samo to… Način na koji se to čini mora biti u skladu sa Ustavom, dakle u skladu sa Dejtonom, jer Dejton je donio taj Ustav”, naveo je Stier.
Dodao je kako to ne znači da se ništa ne može mijenjati:
“Nije to fiksirano zauvjek, ali način na koji se te reforme čine, mora biti u skladu sa postojećim ustavnim odredbama i sa idejom Dejtona o unutarnjim balansima u BiH”.
Konsenzus građana o evropskom putu
Stier je naglasio važnost šire političke saglasnosti:
“Nije dovoljno samo da se za Evropsku uniju zalaže određeni čimbenik, ako ne postoji jedan širi konsenzus. Međutim, taj konsenzus postoji”.
Istakao je da istraživanja pokazuju da među svim narodima i građanima BiH postoji jasna većinska podrška evropskom putu:
“Ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u EU”, rekao je.
Zaključio je porukom:
“Političke institucije trebaju to prepoznati, artikulirati i ubrzati taj put prema EU”.
