BiH

pesimistične prognoze

Posljedice korona-krize u BiH: Recesija i sve dublje siromaštvo

24/10/2020
FOTO: Ilustracija

Vlasti u Bosni i Hercegovini spas od finansijskog udara vide u novom aranžmanu sa MMF-om. Rupe u budžetu time će biti kratkotrajno zakrpljene

Nimalo optimistična procjena dolazi iz Svjetske banke – da će Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini zahvatiti najveća recesija u posljednjih 25 godina. Predviđa se i pad društvenog bruto proizvoda od 3,2 odsto, i brojne negativne posljedice prouzrokovane pandemijom koronavirusa, koje će dodatno osiromašiti našu zemlju.

Svjetska banka procjenjuje da će broj siromašnih u Bosni i Hercegovini sa sadašnjih 16 posto, u 2020. godini porasti za 14,6 posto. Tačnije 85.000 građana će postati siromašno. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da se kasnilo sa donesenim mjerama pomoći.

“Tu je napravljena u startu jedna greška jer mi smo se fokusirali na stabilnost budžeta umjesto da smo išli da pomognemo privredi i održimo privrednu stabilnost”, smatra Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

U Fondaciji za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini upozoravaju da sve više ljudi ostaje bez posla, da na crno radi oko 150.000 radnika i da se može očekivati još veće siromaštvo u zemlji.

“Ako se vratimo na stanje prije pandemije gdje smo zaista govorili prema UN statistikama da svaki šesti stanovnik živi od tri do pet maraka dnevno, odnosno 90 do 150 mjesečno i da je to bilo oko 600-700 hiljada, sada neke nezavisne procjene iz nevladinog sektora kažu da je negdje oko 800.000 ljudi siromašno u Bosni i Hercegovini”, kaže Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH.

Sociolog Esad Bajtal je mišljenja da su građani BiH apatični, pa im dodatno siromaštvo dođe kao normalna posljedica pandemije. S druge strane, ističe on, imate 110 multimilionera u ovako maloj zemlji koji su teški 10 milijardi dolara.

“Čim je krenula korona odmah ste imali neke poljske bolnice, neke afere Malina. Za nas je praktično sasvim nevažno šta Svjetska banka kaže kako će se stvari objektivno kretati, jer će sve to koristiti samo njima da se još više obogate, da nas još više potkradaju”, tvrdi Bajtal.

Samo jedna od negativnih posljedica je sve duži red u javnoj kuhinji u Banjaluci. Od početka pandemije broj korisnika je utrostručen.

“Mi na tom nekom dnevnom nivou smo nekad davali od 100 do 150 obroka, sad dajemo 550, tokom vikenda, pošto imamo i dostavu, preko 1.000”, kaže Miroslav Subašić, predsjednik “Mozaika prijateljstva” u Banjoj Luci.

Vlasti u Bosni i Hercegovini spas od finansijskog udara vide u novom aranžmanu sa MMF-om. Rupe u budžetu time će biti kratkotrajno zakrpljene, ali bez dugoročne strategije ekonomskog razvoja teško da se može zaustaviti vrtoglavi rast siromaštva u našoj zemlji, piše BHRT.

Komentari

Autor: BHRT

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.