Kantonalni sud u Sarajevu donio je pravosnažnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.
Presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović Hajdarević, koja je na Facebooku, nakon najave prve bh. Povorke ponosa 2019. godine, objavila status koji je, između ostalog, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba.
PROČITAJTE JOŠ Sud donio prvu presudu za diskriminaciju nad LGBTIQ zajednicom u BiH
“Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE!”
Sud potvrdio da se radi o govoru mržnje
Sarajevski otvoreni centar, kao organizacija koja radi na unapređenju ljudskih prava LGBTI osoba i žena, podnio je tužbu protiv zastupnice, tvrdeći da je svojim javnim istupom diskriminisala LGBTI osobe i poticala na mržnju.
O ovom predmetu je 2022. godine donesena prvostepena presuda na Općinskom sudu u Sarajevu, nakon čega je tužena uložila žalbu, koja je odbačena kao neosnovana.
“Kantonalni sud je ovom presudom u cijelosti potvrdio stav prvostepenog suda te jasno naglasio da izjava koju je tužena dala 01.04.2019. godine predstavlja govor mržnje. U tom smislu Sud navodi da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi termin ‘govor mržnje’, isti ga definiše kroz dva oblika zabranjenog ponašanja: uznemiravanje i podsticanje na diskriminaciju. Ova presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati. Vjerujem da će ohrabriti i druga udruženja i organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba, naročito pripadnika ranjivih i manjinskih grupa”, kazala je advokatica Dženana Hadžiomerović.
Presedan u zaštiti prava LGBTI osoba
Ova presuda predstavlja prelomni trenutak za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Prvi put sud je potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije.
Iako su ovi osnovi uvedeni u Zakon o zabrani diskriminacije još 2009. godine, bilo je potrebno gotovo 17 godina da dođe do prve pravosnažne presude.
Iz Sarajevskog otvorenog centra, koji vodi više strateških parnica pred sudovima u BiH u vezi s ljudskim pravima LGBTI osoba, navode da ovaj slučaj dokazuje da pravna zaštita postoji i da institucije mogu i moraju reagovati.
“Sloboda izražavanja jeste zaštićeno pravo, ali ona ne uključuje pravo na pozivanje na diskriminaciju i segregaciju. Javni govor, posebno govor političara i javnih osoba, nosi sa sobom odgovornost i ne smije služiti za dehumanizaciju i isključivanje bilo koje društvene skupine. Ova presuda potvrđuje značaj postojanja Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini i predstavlja mali, ali važan korak na dugom putu ka punoj primjeni standarda koje taj zakon propisuje”, rekao je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.
