BiH

BIRN BiH

Prijedlog zakona o sukobu interesa: Sporni amandmani za gori zakon od postojećeg

16/10/2020

Ustavnopravna komisija usvojila je izvjestan broj amandmana na Nacrt zakona, ističu iz OSCE-a, od kojih se šest smatraju problematičnim u smislu međunarodnih standarda

Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovini upozorio je Parlamentarnu skupštinu da je unapređenje državnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa jedan od glavnih prioriteta na putu ka Evropskoj uniji, te kako bi usvajanje amandmana na prijedlog ovog zakona pogoršalo postojeći dokument.

Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, koji je bio na dnevnom redu Predstavničkog doma u srijedu, 14. oktobra, prema TI-u, nije u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama GRECO-a [Grupe država protiv korupcije], jer su mehanizmi predviđeni u prvobitnom prijedlogu usvojenom u prvom čitanju “obesmišljeni usvajanjem amandmana koji praktično legalizuju sukob interesa”.

“Amandmani koje je na prijedlog SNSD-a usvojila Ustavnopravna komisija, a koji javnim funkcionerima omogućava da obavljaju druge nespojive funkcije na drugim nivoima vlasti i da budu članovi upravnih i nadzornih odbora, potpuno derogira tekst zakona i uspostavlja niže standarde nego što čak nudi i Zakon koji je sada na snazi”, saopšteno je iz TI-a.

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu BiH (BIRN BiH) Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI-a BiH, kaže da najsporniji amandmani koje je usvojila Ustavnopravna komisija, a koji dolaze iz HDZ-a i SNSD-a, odnose se zapravo na ograničenje nespojivosti funkcija za nosioce javnih funkcija na nivou BiH. Kako je pojasnila, nespojivost se propisuje samo u odnosu na institucije na nivou BiH.

“Čak i po sada postojećem zakonu imate nespojivosti koje se odnose na druge nivoe vlasti, na javna preduzeća i slično, a sada se to još dodatno ograničava samo na nivo BiH, iako su sva upozorenja, i kada je GRECO radio evaluaciju i od strane svih međunarodnih organizacija i institucija, bila da se čak moraju proširiti ta ograničenja vezano za nespojivosti i da se mora proširiti obim lica na koje se primjenjuje zakon”, naglašava ona.

Korajlić pojašnjava da je u nacrtu koji je prethodno usvojen na Predstavničkom domu u prvom čitanju bilo predloženo jasnije definisanje na koga se sve zakon odnosi i ograničenja na obavljanje samo jedne funkcije i posebno ograničenja na dodatne angažmane u upravnim i nadzornim odborima koji se odnose i na javna preduzeća, pa čak i na javne ustanove kao i ona koja se odnose na privatne subjekte, te privatne firme.

“Očigledno je da nema spremnosti. SNSD to pravda nadležnostima i separacijom nadležnosti po nivoima vlasti, ali apsolutno se gubi svaki smisao ako vi ne propišete nespojivosti u odnosu na funkcije i na drugim nivoima”, smatra Korajlić.

Niži standardi od postojećeg zakona

Zastupnica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać za BIRN BiH kaže kako SNSD smatra neophodnim da se donese novi zakon o sukobu interesa i to na svim nivoima.

“Što se tiče konkretno tog našeg amandmana i našeg pristupa ovom zakonu, mi smo stava da svaki nivo treba da uredi učešće, odnosno neučešće nosilaca političkih funkcija shodno nadležnostima”, kaže ona, dodajući da je namjera SNSD-a bila da nadležnosti smjeste tamo gdje jesu i da se to reguliše zakonima koji pripadaju tom nivou.

Novaković-Bursać također kaže i da najznačajnija “falinka” koja je pokušana ispraviti amandmanom SNSD-a, koji nije prošao, se tiče procedura u samoj Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa.

“Harmonizacija je za mene ključna riječ u ovoj priči, jer mi imamo goru situaciju na entitetima. I u sadašnjim zakonskim rješenjima… Onda se postavlja pitanje jesmo li mi koji smo se prihvatili posla na nivou BiH neka posebna skupina ljudi koja zaslužuje neka posebna pravila. Ja se zalažem za hamonizaciju pa da uredimo cjelokupnu oblast”, smatra ona.

TI je istakao i da usvajanje amandmana HDZ-a omogućava nosiocima funkcija da budu na čelu fondacija i udruženja koje dobijaju novac iz entitetskih i kantonalnih budžeta, što također uvodi niže standarde od postojećeg zakona.

Upravo je zbog ove situacije sukoba interesa slučaj Dragana Čovića pred Komisijom za odlučivanje o sukobu interesa još od 2017. godine, te je rad ove Komisije blokiran zbog ovog predmeta, naveli su iz TI-a.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Azhar Kalamujić za BIRN BiH objašnjava da je to slučaj o kojem je CIN izvještavao i otkrio da je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim Čović rukovodi, primalo budžetski novac.

Nakon tog otkrića, pojašnjava Kalamujić, pokrenuta je procedura u Komisiji za sukob interesa.

“Budući da je u to vrijeme već bilo komentara o tome da je to vijeće zapravo formirano od političkih predstavnika, desilo se to da oni do završetka svog mandata nisu uspjeli organizirati sjednicu na kojoj bi uopšte bilo stavljeno na dnevni red rasprava o tom slučaju”, kaže Kalamujić.

Isprva je, kako pojašnjava, bio problem što se na sjednicama nisu pojavljivali predstavnici HDZ-a, a kasnije je ostavku podnio predstavnik SNS-a.

“Prema onome što sam ja otkrio radilo se nedvojbeno o sukobu interesa, po svim članovima. Dakle, gospodin Čović je bio odgovorna osoba u toj političkoj nevladinoj organizaciji, a donacije su dobijali iz budžeta tri kantona. (…) Očigledno da se tu radilo o političkom dogovoru, da se nikad ne dođe na dnevni red, kako gospodin Čović ne bi odgovarao”, navodi Kalamujić.

Duple funkcije na različitim nivoima

Damir Arnaut, zastupnik u Predstavničkom domu, za BIRN BiH je kazao kako je sporno ukupno šest amandmana – tri amandmana SNSD-a i tri amandmana HDZ-a.

Prema njegovom mišljenju, ukoliko bi zakon prošao s ovim amandmanima, dobio bi se gori zakon o sukobu interesa nego što sada postoji.

“To je možda donekle nezamislivo jer je ovaj sadašnji toliko loš da nam je njegovu izmjenu EU naložila kao jedan od 14 prioriteta, ali to govori o namjeri predlagača amandmana – oni ne samo da ne žele bolju borbu protiv sukoba interesa, već žele da stvari na tom polju budu još lošije”, kaže on.

Arnaut pojašnjava da ako ti amandmani ostanu, sukob interesa bi bio ograničen samo na porodične srodnike, a ne bi se odnosio na druge očito sporne situacije poput kumova, predsjednika stranaka, bliskih poslovnih partnera i slično.

“Amandmani također dozvoljavaju obavljanje duplih funkcija na različitim nivoima vlasti. To ni sadašnjim zakonom nije dozvoljeno – ne može neko istovremeno biti državni ministar i direktor BH Telecoma, ali bi ovi amandmani to dozvolili. Istovjetno, amandmanima se uvodi mogućnost – koja sada nije dozvoljena – da državni zvaničnici budu na čelu fondacija koje dobivaju budžetska sredstva sa nižih nivoa vlasti”, objašnjava on.

Konačno, kako kaže, amandmanima se otklanja odredba iz zakona koja zabranjuje članovima Komisije za odlučivanje o sukobu interesa članstvo u političkim strankama u prethodnih deset godina, odnosno obavljanje političke funkcije pet godina prije izbora u Komisiju.

Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto kazala je tokom rasprave kako smatra da Arnaut nije u pravu kada govori o radu Komisije za sprečavanje sukoba interesa, pogotovo u Čovićevom slučaju. Ona je objasnila zašto je HDZ uložio amandmane.

“Slobodno oprostite na izrazu, mogu reći da je to jedan sklepan zakon. Mi kao netko ko je zainteresiran uistinu da u ovoj zemlji donese Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji bi trebao da uistinu bude prema svima jednak, da sprječava sukob interesa u javnim i privatnim djelovanjima, nije ono što danas imamo”, smatra Krišto.

U odgovoru na BIRN-ov upit iz Misije OSCE-a su rekli da postojeći sistem nije u skladu s međunarodnim standardima i jednostavno ne može djelotvorno postupati kod sukoba interesa javnih zvaničnika.

Ustavnopravna komisija usvojila je izvjestan broj amandmana na Nacrt zakona, ističu iz OSCE-a, od kojih se šest smatraju problematičnim u smislu međunarodnih standarda.

“Posebno nas zabrinjavaju oni amandmani koji ograničavaju obim djelovanja zakona, sužavaju nespojivosti kada je u pitanju angažman u javnim i privatnim poduzećima, isključuju ‘povezane osobe’ iz obima djelovanja zakona, te ne uvode potrebne garancije nezavisnosti za članove komisije za provedbu zakona o sukobu interesa”, kažu iz OSCE-a.

Također su dodali da su predlagači Zakona uputili prigovor na ovih šest amandmana na plenarnoj sjednici Predstavničkog doma tokom drugog čitanja Zakona, a većina je glasala za poništenje šest problematičnih amandmana.

“Međutim, nije obavljeno konačno glasanje kada su u pitanju amandmani ili sam zakon jer nije bilo entitetske većine. To znači da će se Zakon morati ponovo razmatrati u budućnosti”, navode iz Misije.

Aranut kaže da ukoliko, zajedno sa zastupnicima Sašom Magazinovićem i Jasminom Emrićem, uspije u “odstranjivanju” ovih šest amandmana dobit će se mogućnost da se usvoji dobar zakon koji će predstavnici Međunarodne zajednice pozdraviti. Ako ostanu ovi amandmani, Arnaut dodaje da će oni glasati protiv takvog zakona.

TI je u svom saopštenju naglasio i da usvojeni amandmani ne osiguravaju potreban nivo nezavisnosti tijela koje bi trebalo provoditi Zakon, a što je jedan od osnovnih preduslova navedenih u međunarodnim standardima.

Korajlić naglašava da je TI apelovao da se usvoji prijedlog zakona u onom tekstu kakav je usvojen u prvom čitanju u Predstavničkom domu ili barem da se ne usvoji ovih nekoliko spornih amandmana koji su prihvaćeni na Ustavnopravnoj komisiji.

“Bilo je tu i amandmana koji nisu toliko bili sporni, a ove koje sam sada spomenula, u potpunosti obesmišljavaju sam zakon i spuštaju standarde u odnosu na ono što imamo sada propisano, a lijepo nam je rečeno i od strane GRECO preporuke, kao i u mišljenju Evropske komisije i sada u posljednjem izvještaju, da on mora ići u pravcu unapređenja”, zaključuje Korajlić.

Komentari

Autor: Lamija Grebo (BIRN)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.