Globus

Institut Robert Koch

Njemački plan za borbu protiv korone u sljedećim mjesecima

16/10/2020

Odluke se ne donose preko noći, uspostavljeni su jasni brojčani parametri za različite epidemiološke mjere, unaprijed su definirani scenariji kada se što primjenjuje te se pazi i na pravnu utemeljenost prijedloga

Institut Robert Koch (RKI) glavna je naučna institucija Njemačke u borbi protiv pandemije koronavirusa, na čiji se rad i uvide oslanjaju njemačke vlasti. Njemačka se ovih dana, kao i naš region, suočava s velikim povećanjem broja zaraženih koronavirusom – rekordnih 6638 novozaraženih u četvrtak pa novi rekord od 7334 u petak – zbog čega su tamošnje vlasti uvele i neke nove mjere, piše Index.hr.

Merkel: Nalazimo se na prekretnici

Neki dan je zato čak osam sati trajalo savjetovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i premijera saveznih pokrajina o novim mjerama protiv širenja koronavirusa.

“Mi se nalazimo u fazi pandemije koja je vrlo ozbiljna”, rekla je kancelarka nakon sastanka. Njemačka se, prema njenim riječima, već nalazi u tzv. eksponencijalnoj fazi, fazi naglog povećanja broja novozaraženih.

“Nalazimo se na prekretnici. Pitanje je jesu li mjere dostatne ili ne”, zaključila je kancelarka. Ona je apelirala na građane da se u ovoj “odlučujućoj i kritičnoj fazi” u što većem broju pridržavaju pravila.

Institut Robert Koch o ciljevima, težištima i instrumentima zaštite od zaraze

Ukratko, situacija se pogoršava pa ne čudi što je ove sedmice RKI objavio nadopunu svojeg strateškog plana za borbu protiv pandemije.

“Die Pandemie in Deutschland in den nächsten Monaten – Ziele, Schwerpunktthemen und Instrumente für den Infektionsschutz” (“Pandemija u Njemačkoj u sljedećim mjesecima: ciljevi, težišta i instrumenti zaštite od zaraze”), naslov je ovog dokumenta podijeljenog u pet poglavlja.

RKI ističe da pandemija “pred naše društvo postavlja golem izazov”. “Cilj je u sljedećim mjesecima obuzdati zarazu i pritom uz sve poznate opasnosti infekcije sva područja društva i ekonomije u najvećoj mogućoj mjeri održati otvorenima”, navodi RKI jasno ističući kako je glavni cilj spriječiti novi lockdown. “To ovisi o ponašanju svakog pojedinca”, podvlači se u strateškom dokumentu RKI-ja.

RKI ističe da je moguće održati funkcionalan društveni i ekonomski život unatoč pandemiji, i to kombinacijom ciljanih mjera za konkretne epidemiološke situacije, uz ključnu napomenu kako se svi trebaju pridržavati mjera razmaka i higijene koje sprečavaju širenje zaraze koronavirusom.

Žuti, narandžasti i crveni scenarij

Institut je razradio tri osnovna scenarija za pandemiju, koje je označio žutom, narandžastom i crvenom bojom.

Žuti scenarij se odnosi na pojedinačne slučajeve zaraze koji su prostorno i vremenski ograničeni, narančasti scenarij pokriva situaciju izbijanja zaraze u ograničenim lokacijama poput staračkih domova, škola i tvornica, a crveni se odnosi na višestruka žarišta ili situacije u kojima zaraza pokriva velika područja. Svaki od tih scenarija podrazumijeva upotrebu određenog seta mjera.

Ciljeve RKI definira u tri grupe: prvi su opći ciljevi poput ograničenja širenja pandemije, drugi su strateški ciljevi koji se odnose na zdravstveni sistem, a treći strateški ciljevi izgradnje zdravstva otpornog na krize. Vrlo je važno ne dozvoliti da zdravstveni sistem postane previše opterećen, što se najbolje postiže ograničavanjem brzine širenja virusa, naglašava se u dokumentu RKI-ja.

Razlika između pristupa

Kada je pak riječ o epidemiološkim mjerama, RKI definira kakve one trebaju biti: specifično osmišljene za rizično područje, regionalno i vremenski ograničene i takve da ograničenja koja proizvode budu pravno usklađena te praktično primjenjiva.

Tu vidimo jasnu razliku između toga kako se pandemiji pristupa u Njemačkoj i Hrvatskoj, piše Index.hr. Naime, HZJZ često donosi mjere koje su praktično neprevodive, a upitno je i koliko su ustavno-pravno prihvatljive odluke Štaba civilne zaštite RH, dok se u Njemačkoj mjere moraju unaprijed smisliti kao konformne važećim zakonima, a ne naknadno mijenjati zakone, kao u Hrvatskoj, da bi se retroaktivno pokrilo djelovanje Štaba.

RKI navodi da su mjere donesene u martu imale “velik učinak u društvenom i ekonomskom životu” te da je Njemačka u evropskom kontekstu imala dobre rezultate u borbi sa zarazom.

Cjepivo neće odmah zaustaviti pandemiju

Kada je riječ o cjepivu, RKI poručuje da u sljedećim mjesecima ne očekuje mogućnost široke primjenjivosti cjepiva na stanovništvo te da cjepivo, ako bude otkriveno, prvo treba dati pripadnicima rizičnih grupa. U ovoj fazi pandemije cjepivo neće odjednom riješiti stvari, upozoravaju iz RKI-ja, jer će trebati vremena da se postigne odgovarajuća procijepljenost. Zbog toga je važno poštovati mjere, među kojima je i nošenje maske, kao i stalno provjetravanje zatvorenih prostora u kojima se nalazimo.

Najvažnije je da “većina stanovništva poznaje epidemiološke mjere za umanjivanje širenja virusa te ih se pridržava u različitim područjima života”. Pored toga, potrebno je stalno uzimati u obzir nova naučna saznanja i u skladu s njima osmišljavati sve mjere te uspješno krizno komuniciranje.

Ključno je komuniciranje s javnošću

RKI je u ovom strateškom dokumentu javnosti transparentno ponudio opis svojeg načina rada, nudeći predvidljivost mjera koje će se proglašavati u konkretnim situacijama. Značajan prostor dobiva i nacionalna strategija testiranja, u vezi s kojom je glavni zaključak da je dobro testirati što više. Ističe se i da ove jeseni i zime treba postići što veću procijepljenost protiv gripe i pneumokoka jer će to pomoći da se izbjegne preopterećenost zdravstvenog sistema.

Strateški dokument RKI-ja zapravo nije predug i javnosti nerazumljiv izvještaj, nego je sažet i pisan razgovornim jezikom uz neizbježno korištenje nekih stručnih izraza.

Odluke se ne donose preko noći, uspostavljeni su jasni brojčani parametri za različite epidemiološke mjere, unaprijed su definirani scenariji kada se što primjenjuje te se pazi i na pravnu utemeljenost prijedloga.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.