Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

U izdanju Mediacentra

Promovisana knjiga o novinarima svjedocima u Hagu

LRG_DSC06858

Promocija knjige održala se trideset godina nakon donošenja Rezolucije 808 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u New Yorku kojom je potvrđeno formiranje Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije

U Sarajevu je sinoć promovisana knjiga “Prvi nacrt historije: Novinari – svjedoci pred Haškim tribunalom” u izdanju Mediacentra.

Knjiga je nastala iz potrebe da se razumije i prenese iskustvo novinara i novinarki koji su svjedočili pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te istraži uloga medijskih dokaza u procesuiranju ratnih zločina.

“Postojala je ogromna dilema da li novinari treba da svjedoče pred Haškim tribunalom. Meni je u vezi s ovom knjigom veoma zanimljivo pitanje distinkcije između objektivnosti i neutralnosti. U tom smislu ključni stav dao je Ed Vulliamy, novinar Guardiana koji je prvi izvještavao o koncentracionim logorima u ratu u BiH. On je govorio da je za njega objektivnost najvažnija, jer se tu radi o činjenicama. A neutralnost bi bila kao da date isti prostor ženi koja je silovana i zvijeri koja je to počinila, govorio je”, rekao je na promociji Boro Kontić, jedan od autora knjige.

“Treba reći da nisu svi novinari bili za to da se oni koji su izvještavali iz rata u bivšoj Jugoslaviji pojavljuju kao svjedoci pred sudom. Ali većina je ovo doživjela kao svoju dužnost i tužilaštvu ustupila svije bilježnice i svjedočenja”, naglasio je Kontić.

Promocija knjige održala se trideset godina nakon donošenja Rezolucije 808 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u New Yorku kojom je potvrđeno formiranje Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Ova knjiga je rezultat jednog dugogodišnjeg rada Mediacentar Sarajevo, uposlenika i njihovih saradnika, kako iz BiH i regije, tako i iz Velike Britanije, Francuske itd. Knjiga uobličuje glavne nalaze iz baze sudskih spisa Haškog tribunala iz različitih perspektive i tematski ih, u sedam poglavlja, prenosi čitateljima i čitateljicama”, kazala je za N1 Selma Zulić Šiljak.

Pred Haškim tribunalom svjedočili su novinari i novinarke, a medijski materijali korišteni su kao dokazi.

“Ovo je jedna teška i kompleksna tema koja pomjera i propituje i neke osnovne postulate novinske profesije i izvještavanje u kriznim situacijama, ali takođe i one momente koji su značajni za samu sudsku praksu međunarodnih krivičnih sudova, kao što je i odluka da li novinari treba da budu obavezni da svjedoče ili ne”, rekla je urednica knjige.

Istraživački tim Mediacentra Sarajevo prikupio je i analizirao 2.760 medijskih dokaza iz baze sudskih spisa Haškog tribunala. Analize, diskusije i dileme uobličili su u dvojezičnu knjigu “Prvi nacrt historije: Novinari – svjedoci pred Haškim tribunalom”.

“Važno je za novinare da imaju knjigu da nam bude podsjetnik, između ostalog, šta arhiv može i koliko nam je značajan u radu, ali i da nas podsjeti koliko su ljudi istraživali da bi došli do ovoga. Knjiga je odlična sa etičkog aspekta. Bilo je novinara koji nisu željeli svjedočiti. Knjiga propituje i to koliko su dokazi koje novinari donesu, značajni”, kazala je Marija Arnautović.

Kao najinteresantniji dio knjige za čitaoce, navodi se poglavlje “Iskustva iz sudnice” u kojima se opisuje unakrsno ispitivanje novinara svjedoka.

“Pregledom transkripta i razgovorom sa novinarima shvatili smo da je jedno od osnovnih htijenja i želja pravnog tima odbrane, bilo da diskredituje novinara kao profesionalnog radnika”, izjavila je Selma Zulić Šiljak.

Knjiga “Prvi nacrt historije: Novinari – svjedoci pred Haškim tribunalom” nastala je s namjerom da se istraživanje o medijskim dokazima u bazi Haškog tribunala predstavi tematski i učini dostupnim različitim generacijama i profesijama.