BiH

SJEDNICA VSTV-a

Ranko Debevec prezentirao izvještaj o radu Suda BiH za 2018. godinu

19/06/2019

U odnosu na predmete Odjela II za organizovani kriminal, privredni kriminal, korupciju i terorizam skraćeno je vrijeme trajanja krivičnih postupaka, te je smanjen broj neriješenih predmeta

Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine prezentirao izvještaj o radu Suda BiH za 2018. godinu, gdje se osvrnuo na najznačajnije stavke iz izvještaja kao i na najaktualnija pitanja važna za rad Suda BiH.

Kada je u pitanju rad na predmetima za 2018. godinu uložen je značajan napor da se održi efikasnost rada na predmetima, kao na i povećanju same efikasnost rada Suda BiH. Kolektivna norma Suda za prošlu godinu iznosi 169,73 posto. Ukupan kvalitet sudskih odluka na nivou cijelog Suda iznosi 95,35 posto, što predstavlja porast od 3,86 posto u odnosu na 2017. godinu.

Procenat riješenih predmeta ratnih zločina Odjela I porastao je za 17,39 posto, a neriješenih smanjen za 7,29 posto u odnosu na raniji izvještajni period. Od 53 neriješena predmeta u fazi optuženja, 32 predmeta označena su kao nerješiva, osam više nego u prethodnoj godini (zbog nedostupnosti optuženih lica ili njihovog lošeg zdravstvenog stanja, kao i izdavanja naredbi za raspisivanje potjernica). Pred Sudom se u fazi optužbe i glavnog pretresa nalazi oko 50 otvorenih predmeta u kojima su osobe nedostupne, što je otežavajuća okolnost za efikasan rad, a direktna posljedica podnesenih optužnica.

U odnosu na predmete Odjela II za organizovani kriminal, privredni kriminal, korupciju i terorizam skraćeno je vrijeme trajanja krivičnih postupaka, te je smanjen broj neriješenih predmeta. Od 67 neriješenih predmeta, 35 predmeta zaprimljeno je krajem godine, usljed čega ih Sud nije ni mogao okončati do kraja izvještajnog perioda, imajući u vidu zakonske procedure koje je potrebno ispoštovati za ovu fazu krivičnog postupka, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Procenat riješenih predmeta na Upravnom odjeljenju u 2018. godini je veći i iznosi 61,35 posto, u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 59,27 posto, dok je procenat neriješenih predmeta manji i iznosi 38,65 posto, u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 40,73 posto.

Tokom 2018., predsjednik Suda je donio Plan i program mjera za rješavanje predmeta na Upravnom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine. Navedenim Planom predviđen je program kratkoročnih mjera u cilju smanjenja broja neriješenih predmeta na Parničnom i Upravnom referatu. Prije ove odluke, sudije Parničnog referata su bili u obavezi završavati 9 parničnih predmeta mjesečno. Za Upravni referat je norma završenih predmeta sa dosadašnjih 15, povećana na 19 predmeta mjesečno. Ova odluka je uslijedila nakon dostavljanja polugodišnjeg izvještaja o radu sudova i tužilaštava 2018. godine od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Mjere su i dalje na snazi i daju očekivane rezultate, te će se uskoro razmotriti njihovo ukidanje.

Sud je i u 2018. godini nastavio rad na provođenju obaveza iz Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Provedeni su i Akcioni plan za borbu protiv korupcije za 2018. godinu, Plan integriteta, kao i Komunikacijska strategija.

Nastavljena je saradnja sa AIRE centrom iz Londona, u okviru koje se konstantno radilo na unapređenju primjene standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama u predmetima koji se vode pred Sudom BiH. S Pravnim fakultetom UNSA potpisan je Memorandum kojim je definisana naučna, obrazovna i stručna saradnja, s ciljem uspostavljanja intenzivnije saradnje usmjerene na unaprijeđenje edukacije i naučnog istraživanja.

U toku 2018. godine konstantno se radilo na obogaćivanju sadržaja službene internet-stranice Suda u smislu pružanja korisnih informacija građanima, kao i podacima o predmetima jer je Sud Bosne i Hercegovine opredijeljen za otvoren pristup prema javnosti.

Predsjednik je iskoristio priliku da članovima VSTV-a skrene pažnju na prijedlog Suda za korekciju norme na predmetima ratnog zločina, na šta Sud još od 2016. godine ukazuje i obrazlaže VSTV-u.

Suština se odnosi na to da je godišnja norma tužioca 4 odluke, u koje pored optužnica ulaze i obustave istrage i neprovođenje postupka, a godišnja norma sudije 5 presuda. Ostvarenje sudijske norme direktno je uslovljeno brojem optužnica koje podigne Tužilaštvo, pa je i pravni i logički nonsens obavezivati sudiju s 5 presuda kad je tužilačka obaveza 4 odluke, sve pod uslovom da tužilac podigne 4 optužnice, jer po važećem propisu tužilac ne mora podići nijednu optužnicu, a ostvarit će normu. Stoga je neophodna korekcija sudijske norme, koja će biti adekvatna u odnosu na tužilačku, sve kako bi se efikasnije ostvarivali rezultati rada. Predsjednik Suda je apostrofirao nerazumijevanje regulatornog tijela za pravosuđe, koje do danas ovo pitanje nije razmatralo na sjednici, jer Komisija za efikasnost pravosuđa to do sada nije predložila Vijeću, iako su se Sud i predsjednik Suda u više navrata pismeno obraćali i tražili usklađivanje, obrazloženo ukazujući na ovaj nonsens, saopćeno je iz Suda BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.