Region u 2015. godini: BiH obilježila 20 godina Daytona i genocida u Srebrenici

Poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO i otvaranje prvih poglavlja Srbije za pristupanje Evropskoj uniji zasigurno su dva najznačajnija događaja koja su obilježila 2015. godinu na prostoru jugoistočne Evrope, odnosno Zapadnog Balkana.

Ministri vanjskih poslova 28 država članica Alijanse na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu početkom decembra jednoglasno su donijeli odluku da Crnoj Gori bude upućen poziv za članstvo u NATO.

Sredinom decembra na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu odlučeno je da budu otvorena poglavlja 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom i 32 o finansijskoj kontroli, a dvije strane, Srbija i EU, razmijenile su pregovaračke pozicije.

I dok su vlasti u Crnoj Gori pozivnicu za NATO, kao i vlasti u Srbiji otvaranje prvih poglavlja za članstvo u EU ocijenili istorijskim poduhvatima za dvije države koji ih “vraćaju u sistem evropskih vrijednosti”, te tim povodom organizirali spektakularne proslave i prijeme, opozicija u obje države izrazila je rezervu.

U Crnoj Gori još od 27. septembra povremeno se održavaju protesti dijela opozicije okupljene oko Demokratskog fronta, koji traže uspostavu prelazne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Opozicija je čak mjesec dana šatorima blokirala prometovanje glavnom ulicom u Podgorici gdje su smještene zgrade Skupštine Crne Gore, ali u ured predsjednika te u neposrednoj blizini i Vlade Crne Gore. Još od početka protesta dijela opozicije u Crnoj Gori navodi se kako oni imaju isključivu vezu sa ulaskom te države u NATO, odnosno pokušajima opozicionih partija koje su još 2006. godine bile protiv referenduma i osamostaljivanja Crne Gore da to sada učine i kada je u pitanju NATO.

Za razliku od Crne Gore, u Srbiji nije bilo protesta zbog otvaranja prvih poglavlja u pregovorima sa EU, ali je jedan dio opozicije predvođene nekadašnjom jednom od vladajućih partija Demokratskom strankom Srbije bivšeg lidera Vojislava Koštunice pozvao na raspisivanje referenduma o tom pitanju.

BiH i dalje na evropskom začelju

Brojni događaji zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini u 2015. godini. Iako je na snagu nakon osam godina, 1. jula, stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te uprkos činjenici da je izvještaj o napretku BiH na evropskom putu za 2015. nešto pozitivniji u odnosu na ranije godine, prvenstveno zbog reformskih procesa koji su poduzeti u skopu predsjedničke izjave kojom su se vlasti BiH obavezale na njihovo sprovođenje, Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji koja ne samo da nema kandidatski status nego nije podnijela ni aplikaciju za članstvo u EU.

Pred Bosnom i Hercegovinom su za čin aplikacije koji je najavljen za prve mjesece 2016. godine još uvijek puno obaveza, a prvenstveno postizanje dogovora oko adaptacije, odnosno aneksa na SSP u smislu rješavanja pitanja tradicionalne trgovine nakon ulaska Hrvatske u EU, te dogovor oko efikasnog mehanizma koordinacije – jedan glas iz Bosne i Hercegovine ka Bruxellesu.

Krajem augusta u Beču na Samitu lidera Zapadnog Balkana potpisan je sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, nakon niza sporenja, prvenstveno oko pitanja Sutorine, što je postao prvi sporazum o državnoj granici između zemalja bivše Jugoslavije.

U Bosni i Hercegovini je obilježena 20. godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica. U Memorijalnom centru Potočari ukopano je 136 žrtava genocida u Srebrenici čime je dosad ukopani broj žrtava povećan na 6.377.

Tokom ukopa žrtava u Srebrenici desio se i napad na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji je zbog toga evakuisan iz Potočara, što je u dijelu bacilo sjenu na sam događaj obilježavanja 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima, 11. jula 2015. godine.

Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i dan kada se obavlja ukop srebreničkih žrtava, 11. juli bio je proglašen kao Dan žalosti na nivou Bosne i Hercegovine odlukom koju je na donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i to nakon što prethodnih nekoliko godina to nije bio slučaj.

Nakon genocida u Srebrenici, koji se desio 11. jula 1995. godine, traga se za 8.372 žrtve, ali ni taj broj se ne smatra konačnim. Krajem godine počelo je otkopavanje masovne grobnice u Kozluku, u blizini Zvornika, na mjestu gdje je, sumnja se, zatrpano blizu 1.000 tijela Bošnjaka stradalih u genocidu u Srebrenici.

Sredinom novembra održana je regionalna investicijsko-razvojna konferencija u Srebrenici koja ima za cilj da promovira tu regiju s ciljem njenog ekonomskog razvoja.

Iznenađenja u Hrvatskoj

Ove godine obilježena je još jedna 20. godišnjica i to od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je krajem 1995. godine zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Iako su godinama trajali maratonski pregovori za reformu Ustava u Bosni i Hercegovini, ona nikada nije uslijedila u punom kapacitetu. Za 20 godina usvojen je samo amandman i na Ustav BiH kojim je riješeno pitanje statusa Brčko distrikta.

Hrvatska je zajedno sa Slovenijom u okviru procesa Brdo – Brijuni u Zagrebu krajem godine bila domaćin susreta predsjednika Zapadnog Balkana uz učešće potpredsjednika SAD-a Joea Bidena i austrijskog predsjednika Heinza Fischera, kako bi se region ohrabrio na brže reformske procese s ciljem ulaska u NATO i EU.

Ova godina u Hrvatskoj će ostati upamćena i po izboru Kolinde Grabar – Kitarović kao prve žene predsjednice od osamostaljenja Hrvatske i to u iznenađujućem drugom krugu, s obzirom na to da je u prvom blagu prednost imao njen protukandidat Ivo Josipović.

I parlamentarni izbori u Hrvatskoj donijeli su promjenu stanja s obzirom na to da vlast po prvi put nakon izbora nisu mogli formirati blokovi stranaka okupljenih oko SDP-a, ali ni HDZ-a Hrvatske. U Hrvatskoj se po prvi put desilo da je Nezavisna lista Most kao treća opcija postala faktor koja odlučuje o sudbini sastava nove hrvatske vlade.

Najaktualnije pitanje u Sloveniji tokom 2015. godine bilo je da li će na snagu stupiti izmjene i dopune Zakona o braku i Zakona o porodičnim odnosima koje je usvojio Državni zbor (parlament). Ustavni sud Slovenije odlučio je da raspiše referendum na kojem su Slovenci krajem godine odbacili zakonska rješenja koja istospolnim parovima omogućuje sklapanje braka i usvajanje djece.

U Beogradu 44 ministra vanjskih poslova

Osim teškog ekonomskog stanja Makedoniju, Kosovo, ali i Albaniju cijele godine, a Crnu Goru u drugom dijelu potresali su antivladini protesti, U više navrata opozicija u Albaniji na ulicama je tražila odlazak premijera Edija Rame, dok na Kosovu opozicija mjesecima onemogućava normalan rad Skupštine Kosova tražeći da se povuku potpisi sa sporazuma o uspostavi zajednice srpskih opština na sjeveru Kosova, te dogovoru o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore.

Nakon višemjesečnih protesta i zategnutih odnosa uz posredstvo Evropske unije riješena je politička kriza između pozicije i opozicije u Makedoniji koja je rezultirala dogovorom da se na proljeće 2016. godine održe prijevremeni parlamentarni izbori.

Krajem godine papa Franjo potvrdio je čudo, čime su stečeni uslovi da se majka Tereza, inače, Albanka rođena u Skoplju, proglasi sveticom što je posebno značajno za Makedoniju, Albaniju, ali i Kosovo.

Iako je se ove godine očekivalo da se Kosovo pridruži ostatku Zapadnog Balkana u smislu ukidanja viznog režima za slobodno putovanje u Evropsku uniju to se nije desilo. Naime, Evropska unija odlučila je krajem godine da Kosovo treba ispuniti još osam preostalih uslova kako bi došlo do vizne liberalizacije.

Ova godina ostat će zabilježena i po spektakularnom Samitu Oragnizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) u Beogradu s obzirom da Srbija u 2015. godini predsjedava tom međunarodnom organizacijom na kojem se okupilo 1.000 predstavnika delegacija i 44 ministra spoljnih poslova među kojima i državni sekretar SAD-a John Kerry i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Također, u drugoj polovini ove godine, tačnije krajem septembra, postavljen je kamen temeljac za projekat ‘Beograd na vodi’ čime je zvanično počela izgradnja projekta vrijednog 3,5 milijardi eura što je najavljeno kao najveća investicija na Balkanu.

Kroz “balkansku rutu” prošlo više od 600.000 migranata

Na regionalnom planu 2015. ostat će upamćena i kao godina u kojoj je “balkanska ruta” migracijskog procesa proširena na Hrvatsku i Sloveniju, a nakon što je u drugoj polovini godine Mađarska na granici podigla žicu i time onemogućila prelazak preko njene teritorije migranata prvo iz Srbije, a potom i Hrvatske.

Prema podacima na “balkanskoj ruti”, prvenstveno kroz Makedoniju i Srbiju, koje su migrantskom krizom bile pogođene cijelu 2015. godinu prošlo je više od 600.000 migranata iz čak 107 država.

Tek u drugoj polovini godine, a nakon niza sastanaka, Evropska unija donijela je odluku kojom se migranti dijele na one koji dolaze iz ratom zahvaćene Sirije, Iraka, Afganistana i one koji dolaze iz ostalih država koji se tretiraju kao ekonomski migranti.

To je bio razlog zbog kojeg su takozvani ekonomski migranti prvenstveno iz Irana, Pakistana i Bangladeša protestirali na granici između Grče i Makedonije, a što je za posljedicu imalo i njene česte blokade. Desilo se po prvi puta i da su migranti na granici tokom protesta sebi zašili usne u znak protesta što im se ne omogućava daljnji prolazak.

Inače, glavni migrantski cilj na “balkanskoj ruti” je Njemačka u kojoj se procjenjuje da će do kraja ove godine stići između 800.000 i milion izbjeglica.

Kada su u pitanju značajnije posjete u regionu, jedna od njih bila je ona početkom juna kada je u Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, boravio papa Franjo. Njemačka kancelarka Angela Merkel tokom posjete regionu početkom jula boravila je u Sarajevu, Beogradu i Tirani, a predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan boravio je u maju u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, dok je na Kosovu, u Prištini, boravio državni sekretar SAD-a John Kerry.