Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je izvještaj „O situaciji s veličanjem nacizma, širenjem neonacizma i drugih praksi koje doprinose eskalaciji modernih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije“. U ovom dokumentu Rusi su se bavili situacijom u nizu država širom svijeta, a među kojima je i BiH.
U poprilično opširnom izvještaju, koje je analizirao Fokus, teško je ne primjetiti intenciju da se BiH prikaže kao država pokrovitelj nacizma ili neonacizma, pri čemu se, “ljaga” baca uglavnom na predstavnike vlasti ili druge autoriteta koji dolaze iz dva naroda, bošnjačkog i hrvatskog.
Kritikovan i Konaković
S druge strane vlasti RS-a i njihovi političkih predstavnici u BiH prikazuju se u pozitivnom svjetlu u kontektsu nastojanja da se suzbiju nacističke ili neonacističke tendecije.
Tako se navodi da BIH u Generalnoj skupštini nije glasala za rusku rezoluciju pod nazivom “Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose podsticanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije”.
„Ova odluka o glasanju protiv rezolucije donesena je pod utjecajem bošnjačkog šefa Ministarstva vanjskih poslova BiH bez koordinacije s predstavnicima drugih konstitutivnih naroda u vladi zemlje, kako je propisano zakonom“, ističe se u izvještaju.
U izvještaju se osim Elmedina Konakovića, u negativnom svjetlu spominju u poglavar Islamske zajednice u BIH Husein ef. Kavazović, zatim gradonačelnik Mostara Mario Kordić, dok se Milorad Dodik. Željka Cvijanović ili Nenad Stvandić spominju kao zvaničnici koji su imali snažne reakcije na određene devijacije kojima se, prema ocjeni u izvještaju, potiče na mržnju.
Također, navode da „ BiH po drugi put nije bila među supotpisnicima Zajedničke izjave koju je nekoliko delegacija dalo u OSCE-u 8. maja 2025. godine povodom 80. godišnjice pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu, iako se njen stalni predstavnik prethodnih godina pridružio sličnim dokumentima“.
Naglašavaju odlučujući doprinos srpske nacije borbi protiv nacizma
Tvrde da lokalni Srbi obilježavaju žrtve koncentracionih logora marionetske fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH, 1941-1945) i naglašavaju odlučujući doprinos srpske nacije borbi protiv nacizma. S druge strane potcrtavaju da Hrvati imaju tendenciju da potcjenjuju broj srpskih i jevrejskih žrtava tokom rata, dok istovremeno naglašavaju potrebu da se sjećaju svih Hrvata koji su izgubili živote, kako partizanskih boraca, tako i pristalica NDH.
Ruska vlast se u izvještaju hvali da“ razvija saradnju s Republikom Srpskom u borbi protiv veličanja fašizma i falsifikovanja istorije“. S druge strane kritikuju to što se „FBiH na sceni napori da se zataškaju nacistički kolaboracionisti“, a koji se, kako tvrde, odvijaju uz prećutno odobravanje lokalnih političkih elita.
O utakmici BiH – Ukrajina
Tako navode da su u Sarajevu preimenovane ulice koje sada nose nazive po Mustafi Busuladžiću, Asafu Serdareviću i Fuadu Čurčiću, kako navode, ideolozima panislamističkog pokreta “Mladi muslimani”, kao i Sulejmanu Pačarizu – komandantu jedinica Nezavisne Države Hrvatske tokom okupacije Sarajeva itd.
Kao primjer podsticanja na mržnju na osnovu etničke pripadnosti autori izvještaja navode dešavanja od 21. marta 2024. godine tokom fudbalske utakmice između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Ukrajine u Zenici.
„Tom prilikom, ukrajinski navijači su istakli transparent sa antiruskim i antisrpskim sadržajem, optužujući Ujedinjene nacije za neaktivnost kako u Srebrenici 1995. godine, tako i trenutno u Ukrajini“, kaže se u izvještaju.
