Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Sanin Bogunić u intervjuu za Fokus govorio je o trenutnim reformama u pravosuđu, te je najavio totalno prestrukturiranje VSTV-a.
Nezaobilazna tema intervjua bili su posljednji potezi Tužilaštva i Suda BiH u odnosu na čelnike RS-a, koji su izazvali žestoke kritike u javnosti.
Da li će i kako Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao regulator nadzirati postupanje državnog pravosuđa u predmetima protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, s obzirom da su posljednji potezi Suda i Tužilaštva BiH u odnosu na ove osobe izazvali brojne kritike u javnosti te su tako uzdrmali povjerenje u pravosuđe?
Nedavno sam na press konferenciji redovne sjednice VSTV-a govorio o ovom slučaju. Mogu samo kazati da će VSTV sve eventualne nepravilnosti u radu pravosudnih organa na nivou BiH, kao i uostalom svih pravosudnih organa, utvrđivati i pratiti kroz, prije svega, Ured disciplinskog tužioca koji je poprilično neovisan u svom radu, a čije odluke u konačnici dolaze pred Vijeće.
Transparency International BiH tokom vikenda je saopćio da je VSTV Ivanu Zovko-Planinić imenovalo za direktoricu Sekretarijata VSTV-a uprkos njihovim upozorenjima na pristrasnost i potencijalni sukob interesa. Kažu da su ukazivali na to da je član konkursne komisije, koja je ocijenjivala kandidate, bio sekretar Ministarstva pravde BiH Željko Bogut, dok je sama kandidatkinja bila šefica Kabineta ministra pravde. Molim za Vaš komentar.
Mi smo u pripremi prošle sjednice VSTV-a dobili jedno obavještenje, akt Transparency Internationala, naših dragih partnera i kolega, gdje oni ukazuju na mogući sukob interesa. Ono što mogu kazati jeste da je ta kandidatkinja u proceduri do odluke VSTV-a vrednovana kao jedina uspješna kandidatkinja za konačni izbor. I to u jednoj veoma složenoj i kompleksnoj proceduri koja je trajala više od godinu i po dana.
Dakle, samo je ta kandidatkinja došla u pitanje za izbor pred VSTV-om. Prema mojim informacijama, tu je bilo mnogo više kandidata. Mi smo u čitavoj toj proceduri, od Odbora državne službe za žalbe BiH, jedinog relevatnog tijela na nivou BiH, koje odlučuje o toj vrsti žalbi, u 11. mjesecu prošle godine dobili rješenje u kojem se zahtjev za izuzeće tog člana komisije odbija kao neosnovan, a koji je podnio jedan od tadašnjih kandidata. Jedan od razloga za zahtjev za izuzeća tog člana komisije, kojeg je istaknuo taj kandidat, bila je upravo ova situacija. Odbor državne službe za žalbe, pozivajući se i na praksu Suda BiH u ovakvim situacijama, kazao je da ovo nije osnovano, dakle da može da postoji ta vrsta odnosa između člana komisije i kandidata.
Naravno mi smo kao ozbiljna institucija razmotrili i ovu situaciju. Na prošloj sjednici smo razmotrili i dopis Transparency Internationala BiH. Kazali smo na sjednici da je već ranije nadležni organ odlučivao o ovoj vrsti izuzeća, te smo izabrali tu kandidatkinju, kao jedinog kandidata koji je došao pred Vijeće.
Zakon o VSTV-u
Zakon o VSTV-u je jedan od dva preostala uslova koja BiH mora ispuniti kako bi mogla otpočeti pregovore o pristupanju EU. Na sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj početkom juna, on nije usvojen. Jedni ga u formi u kakvoj je predložen podržavaju, drugi kažu da je manjkav. Pošto je riječ o zakonu koji tretira krovno tijelo u pravosuđu kojim Vi predsjedavate, kakav je Vaš stav o aktuelnom momentu po pitanju ovog zakonskog rješenja, kao i o samom aktu koji je u proceduri?
Mi smatramo da ta verzija Zakona, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH i koja se našla pred parlamentarcima, nije bila u potpunosti dobra i neće u potpunosti odgovarati potrebama pravosuđa u narednih 10, 20 godina. Iz tih razloga mi smo kao regulatorni organ parlamentarcima poslali 40-ak amandmana za koje smatramo da bi se njihovim inkorporiranjem Zakon učinio znatno boljim.
Većina tih amandmana odnosi se na oblast prijavljivanja imovine nosilaca pravosudnih funkcija i poboljšanja u toj oblasti. Mi kao Vijeće nismo u potpunosti zadovoljni ovom verzijom Zakona, međutim Ministarstvo pravde BiH nakon što je ta verzija Zakona pala u Domu naroda, kontaktiralo je VSTV i zatražilo da učestvujemo u nekim dogovorima u vezi s poboljšanjem te verzije Zakona. Nadam se da će ta radna grupa, koja je u međuvremenu formirana, a u kojoj su i predstavnici VSTV-a, doći do boljih rezultata i da ćemo imati što bolju verziju Zakona o VSTV-u.
A šta je s obrascima izvještaja o imovini i interesima sudija, tužilaca i članova VSTV-a? I tu je bilo komunikacije s EU. Šta u kontekstu ovog segmenta znači potpisivanje nedavnog sporazuma s Centralnom bankom, IDEEAA-om i drugim agencijama usmjerenog u cilju efikasne provjere imovine sudija i tužilaca? Najavljen je i rad posebnog odjeljenja za provjeru imovine sudija i tužilaca.
Ova oblast je u posljednje vrijeme jako u fokusu VSTV-a i slobodan sam kazati da smo u protekla 3-4 mjeseca radili veoma mnogo na uspostavljanju sistema provjere imovine svih nosilaca pravosudnih funkcija i članova Vijeća. U ime VSTV-a potpisao sam veliki broj memoranduma koji će olakšati provjeru te imovine. Ta oblast ne treba biti “lov na vještice”, ali mi moramo pokazati, kako je to sada i izmjenama Zakona propisano, određenu transparentnost i odgovornost prema našim građanima i prema javnosti.
Dali smo rok nosiocima pravosudnih funkcija da do 9. septembra prijave svoju imovinu. Nakon toga kreću formalne provjere toga što je prijavljeno. Sačinili smo odgovarajuće obrasce. U saradnji s našim partnerima iz EU ozvaničavamo početak rada tog odjela i nadamo se da ćemo tu proceduru provesti vrlo transparentno, a bez velikog pritiska na nosioce pravosudnih funkcija u smislu samog prijavljivanja imovine.
Zakon o Sudu BiH
Kakav je Vaš stav o Zakonu o Sudu BiH koji je također u parlamentarnoj proceduri? I on je oboren u Parlamentu BiH, onakav kakav je predložen. Pitanje je koliko je usklađen s preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije u konačnici.
Koliko vidim i iz medija i iz onoga što se prenosi ili izvještava iz Parlamenta, tu je ostalo jedino sporno sjedište tog Apelacionog odjeljenja Suda. Mi smo kao Vijeće imali određene stavove u proteklom periodu i o tom zakonu. Koliko čujem i od struke, a često i od sudija Suda BiH, da sadašnja zakonska rješenja sa aspekta rada Suda nisu problematična, ali ostalo je samo da se riješi pitanje sjedišta tog odjeljenja Suda.
Jedna generalna ocjena o pravosuđu u BiH i da sumiramo situaciju. Krovno regulatorno tijelo pravosuđa ste preuzeli u poprilično turbulentnom periodu. Jasno je šta BiH treba uraditi kako bi u ovom segmentu napredovala prema EU. Gdje još uvijek vidite probleme, a gdje je postignut napredak?
Najnoviji izvještaj EU o napretku BiH govori da su određeni pomaci i u samom pravosuđu načinjeni, što smatram veoma pozitivnim. Istina, jesmo preuzeli rukovođenje čitavim sistemom u turbulentnom periodu i mnogo energije su nam oduzeli ovi događaji od marta mjeseca na ovamo. Uspjeli smo, ja mislim, pravosudni sistem održati funkcionalnim, najveći udar, iz RS-a odnosno određenih funkcionera iz RS-a, bio je upravo na pravosuđe. Vjerovatno je vrlo svjesno to i rađeno.
Mi smo sve to vrijeme zaista poduzimali određene stvari, imali sastanke i s rukovodiocima pravosudnih institucija i zaista ni u jednom trenutku sistem nije došao u pitanje, što smatram veoma pohvalnim. Na ovom putu ka EU ostali su zakoni vezani za pravosuđe. Mi se toplo nadamo da će ti zakoni u nekom kraćem periodu biti usvojeni.
Slijedi njihova implementacija i pokušat ćemo da se što prije prilagodimo novonastaloj situaciji jer Zakon o VSTV-u i njegove izmjene podrazumijevaju totalno prestrukturiranje Vijeća. Dakle, veliku energiju smo već sada potrošili i na samo prestrukturiranje. Napravili smo novu sistematizaciju rada koja će odgovoriti i novom Zakonu o VSTV-u. Ovim putem pozivam sve nosioce prvosudnih funkcija iz čitave BiH da rade u skladu sa svim profesionalnim načelima na putu boljitka i pravosudnog sistema i napretka ove zemlje.
