BiH

Predsjednica Ustavnog suda FBiH

Senjak: Sadašnja ustavna rješenja ne omogućavaju potpuno ostvarivanje ustavnosti

21/06/2020

izrazito složenoj organizaciji vlasti u Bosni i Hercegovini sučeljavamo se s rijetkim primjerom složene državne strukture iz čega proizilazi iznimno komplicirana distribucija nadležnosti između pet razina vlasti

Novoizabrana predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Kata Senjak zadovoljna je funkcioniranjem te institucije, s obzirom na izazove i poteškoće s kojima se Sud suočava usljed kadrovske nepopunjenosti, kao i novonastale situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa.

– Zadovoljni smo funkcioniranjem Suda u situaciji njegove nepopunjenosti, jer se trudimo da svi predmeti budu riješeni u razumnom roku. Za vrijeme trajanja pandemije Ustavni sud FBiH, uz sve zaštitne mjere, održavao je redovno sjednice i donosio odluke, pa se u tom pogledu stanje prirodne nesreće zbog COVID-19, koje je bilo proglašeno, nije negativno odrazilo na rad Suda – ističe Senjak u razgovoru za Fenu.

U prvom intervjuu nakon izbora na poziciju predsjednice Ustavnog suda FBiH govori o radu, nadležnostima, prioritetima i poteškoćama s kojima se suočava ova institucija.

U tom kontekstu, potcrtava problem nepopunjenosti Suda, navodeći kako su u vezi s tim upoznati mediji, kao i druge institucije koje mogu imati ulogu u njegovoj popuni, a posebno Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTVBiH).

– Prijedlog za donošenje odluke za popunu tri suca koja bi bila potvrđena od Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nalazi se kod predsjednika Federacije BiH. Ustavni sud FBiH nema drugih mogućnosti reagiranja kako bi došlo do popune Suda. Okončan je konkurs za popunu još jednog suca i daljnju proceduru treba da poduzme Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH – pojašnjava Senjak, u osvrtu na aktuelni trenutak u riješavanja tog pitanja.

Referirajući se na upit u vezi s tretmanom sudskih odluka/presuda u praksi, odnosno njihovim (ne)provođenjem, predsjednica Ustavnog suda FBiH navodi kako se u slučajevima u kojima odluka Suda nije izvršena, donosi rješenje o neizvršenju presude.

– Postupajući sukladno odredbama Poslovnika Ustavnog suda FBiH („Službene novine Federacije BiH, br. 40/10 i 18/16), Ustavni sud FBiH od 2011. godine prati izvršenje svojih odluka do danas. Za taj period raspolaže informacijama o izvršenju odnosno neizvršenju odluka dostavljenih od premijera Federacije BiH. U svim slučajevima gdje nije izvršena odluka, doneseno je rješenje o neizvršenju presude i ista rješenja su objavljena u ‘Službenim novinama Federacije BiH’ – precizira Senjak.

Istodobno, navodi kako je o svemu tome obavještavano i Federalno tužiteljstvo, kao i Parlament Federacije BiH.

– U konkretnom slučaju, potrebno je naglasiti da do danas u potpunosti ne raspolažemo s podacima da li su sva donesena rješenja o neizvršenju, izvršena. O neizvršenju presuda Suda obaviješten je Dom naroda Parlamenta FBiH i to za svaku godinu od 2011. do 2019. godine o tome koliko je doneseno rješenja o neizvršenju presuda Suda – pojašnjava.

Kada se radi o nadležnostima Suda i krugu subjekata ovlaštenih za pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom FBiH, a u kontekstu omogućavanja građanima da podnesu inicijativu za pokretanje postupka, Senjak smatra kako sadašnja ustavna rješenja u pogledu položaja i nadležnosti Ustavnog suda FBiH ne omogućavaju potpuno ostvarivanje ustavnosti.

– Ovo iz razloga što je Ustavni sud FBiH ovlašten za ocjenu usuglašenosti propisa koji donose tijela vlasti u Federaciji BiH s Ustavom, ali ne i s federalnim zakonom – navodi ona.

Imajući u vidu veliku zakonodavnu nadležnost kantona i normativnu aktivnost općina, gradova i drugih institucija vlasti, mišljenja je da bi ocjena zakonitosti takvih akata značajno povećala kvalitet ukupnog pravnog sustava.

– S obzirom na pomenuto, Ustavni sud FBiH je dostavio prijedlog Amandmana na Ustav FBiH koji se odnosi na proširivanje nadležnosti Suda i usuglašavanje istih nadležnosti s nadležnostima Ustavnog suda Republike Srpske, na koji način bi se izjednačila prava građana FBiH s građanima RS-a u smislu mogućnosti podnošenja inicijative za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH – podsjeća Senjak.

Međutim, nakon provedene rasprave Zastupnički dom Parlamenta FBiH nije prihvatio amandmane Ustavno-pravne komisije za proširivanje nadležnosti Ustavnog suda FBiH.

U skladu s važećim rješenjima, ovlašteni predlagači za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH su – predsjednik i dopredsjednici Federacije, federalni premijer i dopremijeri, te jedna trećina članova domova Parlamenta FBiH.

Komentirajući upit u vezi sa značajem ustavnog sudovanja u segmentu ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, a u kontekstu komplicirane podjele nadležnosti u BiH (pet nivoa vlasti), predsjednica Ustavnog suda FBiH naglašava kako ovaj sud kao konačni autoritet tumačenja odredbi federalnog Ustava ima nemjerljivu ulogu u ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti.

– U izrazito složenoj organizaciji vlasti u Bosni i Hercegovini sučeljavamo se s rijetkim primjerom složene državne strukture iz čega proizilazi iznimno komplicirana distribucija nadležnosti između pet razina vlasti. U tim uvjetima kada veliki broj državnih tijela donosi propise, vrlo važan uvjet za osiguranje ustavnosti je postojanje sigurnog mehanizma za uklanjanje iz pravnog života propisa koji su suprotni Ustavu FBiH. Iz tih razloga Ustavni sud Federacije kao konačni autoritet tumačenja odredbi Ustava Federacije BiH, ima nemjerljivu ulogu za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti u Federaciji – poručila je predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak u razgovoru za Fenu.

Kata Senjak je za predsjednicu Ustavnog suda FBiH izabrana na sjednici 29. maja, a u njegovom sazivu participira od 2002. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje je položila i pravosudni ispit, a magistrirala i doktorirala na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Radila kao republička inspektorica rada, a zatim kao glavna republička inspektorica rada u Republičkom ministarstvu za rad i zapošljavanje. Od 1993. do 1995. godine radila je kao savjetnica u Ustavnom sudu BiH. Bila je pomoćnik federalnog ministra pravde od 1995. do 2002. godine. Objavila je stručne članke vezane za oblast uprave, pravosuđa i rada. Sudjelovala je u radu više simpozija iz oblasti pravosuđa i uprave, kao i u izradi zakona zajedno sa stručnjacima iz BiH i inozemstva.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.