BiH

Važan dokument

Šest mjeseci od početka pandemije BiH nije prilagodila Plan pripravnosti iz 2009. godine

15/10/2020

Bosna i Hercegovina još uvijek nije revidirala jedini nacionalni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence iz 2009. godine. Ministarstvo civilnih poslova BiH je prije pet mjeseci Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdilo važnost dopunjavanja ovog dokumenta, koji je mogao i može pomoći kvalitetnijoj borbi u suzbijanju pandemije koronavirusa, i najavilo njegovo ažuriranje, ali to do danas nije učinjeno

Sredinom maja tekuće godine, BIRN BiH pisao je o jedinom nacionalnom Planu pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini, koji proteklih 11 godina nije ažuriran, iako je njegovo dopunjavanje predviđeno svake treće godine a po potrebi i ranije.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH tada je pojašnjeno da navedeni Plan pripravnosti “predstavlja jedini usvojeni okvirni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH, a generalne smjernice ovog plana primjenjive su i danas”.

Uprkos navedenoj tvrdnji ove institucije o praktičnoj primjeni smjernica Plana pripravnosti, one do danas nisu korištene. Prije pet mjeseci, Ministarstvo civilnih poslova BiH, najavilo je BIRN-u BiH ažuriranje ovog dokumenta u cilju što boljeg odgovora na svaku vrstu pandemije pa tako i koronavirusa, piše Detektor.ba.

Napominjući da će “iskustva nastala tokom pandemije COVID-19 svakako biti dragocjena u ažuriranju navedenih planova”, ali ne dajući odgovore na pitanja u kojoj fazi je njegova dopuna, šta će tačno biti revidirano i kada će ovaj ažurirani nacionalni dokument biti dostupan javnosti, iz Ministarstva civilnih poslova BiH danas odgovaraju da su “u okviru tekućeg projekta ‘Jačanje kapaciteta nadzora i odgovora na ptičiju i pandemijsku influencu u Bosni i Hercegovini’, finansiranog od strane Američkih centara za prevenciju i kontrolu bolesti [CDC], u toku aktivnosti ažuriranja postojećih planova pripravnosti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, po čijem okončanju će se pristupiti i ažuriranju Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH”.

Slobodan Stanić, hirurg i bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske, učestvovao je u izradi Plana pripravnosti iz 2009. godine. Uspoređujući tekst ovog dokumenta sa trenutnom epidemiološkom situacijom u BiH, tumači važnost njegove primjene.

“Taj Plan je imao težinu jer je usvojen na nacionalnom nivou. Ovdje nema pobjednika i gubitnika. Ovo je zajednička borba i to ne samo na nivou BiH već i regije. Ministarstvo civilnih poslova BiH trebalo je usaglasiti ovaj plan i sa planovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije”, preporučuje Stanić.

Ednan Drljević, infektolog koji se posljednjih pet godina intenzivno bavio proučavanjem gripe, mišljenja je da se sve što je u vezi sa gripom moglo iskoristiti još na početku pandemije koronavirusa.

“Znate kako sve ide kod te neadekvatne, nestručne i spore administracije. Meni je iskustvo oko gripe veoma pomoglo u ovoj novonastalnoj situaciji. Svi planovi jednako tretiraju širenje, prenošenje i prevenciju širenja pandemijske gripe tako da nam i ovaj, makar kada je riječ o prevenciji, može zasigurno pomoći”, jasan je Drljević.

Entitetski planovi

Federalno ministarstvo zdravstva potvrdilo je za BIRN BiH da radi na ažuriranju Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence na nivou Federacije, ali poput Ministarstva civilnih poslova BiH nisu željeli govoriti o tome kada će revidirani plan biti objavljen. Federalno ministarstvo zdravstva nikada BIRN-u BiH nije dostavilo na uvid postojeći Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence na nivou Federacije BiH.

“Radi se o Planu koji je donesen na nivou države, prema kojem se nije trebao donositi plan na nivou entiteta. Trenutno se radi na ažuriranju odnosno donošenju plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence na nivou Federacije BiH, te se u definisanju ovog dokumenta svakako koriste iskustva vezana za odgovor na pandemiju SARS-CoV-2 virusa koji izaziva oboljenje COVID-19”, objašnjavaju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Sličan odgovor, bez mnogo detalja, dostavilo je i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, navodeći samo da je u ovom entitetu “trenutno na snazi Plan pripremljenosti i odgovora na pandemijski grip u Republici Srpskoj iz 2009. godine, a [njegovo] ažuriranje je u toku”.

Svjetska zdravstvena organizacija učestvovala je u izradi Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH iz 2009. godine. U vrijeme kada je BIRN BiH prvi put pisao o ovom Planu pripravnosti i mogućnosti njegove primjene tokom pandemije koronavirusa, Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, tada je istakao da “u slučaju potencijalne epidemije u blizini entitetskih granica, BiH nema razvijene sisteme kontrole koji su potrebni za pravovremeno otkrivanje epidemije, a jedan od razloga je fragmentacija zdravstvenog sistema u BiH i administrativna organizacija”.

S ovom izjavom složilo se tada i Ministarstvo civilnih poslova BiH obrazlažući da se “slabosti ogledaju u složenom administrativnom uređenju i zdravstvenim sistemima sa velikim brojem institucija i ustanova uključenih u pružanje odgovora, kao i nepostojanju kriznih planova u svim zdravstvenim ustanovama”.

Nadležna entitetska ministarstva su, ipak, zadovoljna postupanjem tokom pandemije koronavirusa.

“Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvojila Krizni plan pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa, koji je pripremio Zavod za javno zdravstvo FBiH, a koji se odnosi na aktivnosti u okviru sektora zdravstva. Plan se redovno revidira”, naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.

“Sve mjere, preporuke i aktivnosti na terenu bazirane su na procjenama stručnjaka i trenutnoj epidemiološkoj situaciji i uz praćenje svih dostupnih informacija i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti”, kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Kantonalni krizni planovi

Na osnovu Kriznog plana pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa Federacije, kantonalna ministarstva usvojila su svoje planove.

“Naš Krizni plan pripravnosti za nivo kantona temelji se na revidiranom Kriznom planu pripravnosti i odgovoru na pandemiju Federalnog ministarstva zdravstva. Predlagač je Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona”, preciziraju iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo prvu verziju Kriznog plana pripravnosti usvojilo je u martu 2020. godine. Ažuriran je nekoliko puta, a važeća verzija je iz augusta ove godine.

“Krizni plan pripravnosti je strateški dokument u borbi protiv koronavirusa po kojem se postupa u ovoj situaciji”, nadovezuju se iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

Eniz Halilović, ministar za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, konstatuje da ovo ministarstvo poduzima sve aktivnosti na sprečavanju i širenju COVID-19 infekcije, poštujući upute Svjetske zdravstvene organizacije i Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

“Krizni štab Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK Goražde usvojio je Krizni plan pripravnosti za postupanje nadležnih institucija. On sadrži sve bitne elemente koji mogu osigurati kordiniranu akciju u borbi protiv koronavirusa”, potvrđuje Halilović.

Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo dostavili su BIRN-u BiH postojeće Krizne planove pripravnosti. Oba plana većim su dijelom slična i detaljno opisuju COVID-19 infekciju, način ophođenja sa pacijentima zaraženim koronavirusom, traže formiranje kriznih štabova u zdravstvenim ustanovama, opisuju rad zdravstvenih ustanova sa pacijentima općenito, definišu potrebnu medicinsku zaštitnu opremu, testiranje i sugerišu način prevencije širenja ove zarazne bolesti.

Za razliku od Kriznog plana pripravnosti Kantona Sarajevo, tuzlanski pojašnjava i zakonsku regulativu iz oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Tako se u tekstu navodi da novi koronavirus nije utvrđen kao zarazna bolest regulisana Zakonom o zaštiti stanovništva FBiH, o čemu je BIRN BiH već pisao, ali se pozivaju na član zakona kojim u slučaju pojave opasnosti “od drugih zaraznih bolesti, čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH, Vlada Federacije može, na prijedlog federalnog ministra zdravstva i uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo FBiH, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere utvrđene zakonom”.

Krizni plan pripravnosti za postupanje nadležnih institucija u Tuzlanskom kantonu također opisuje način nabavke medicinske opreme potrebne u borbi protiv COVID-19 infekcije za odjele intenzivne njege.

Ednan Drljević, infektolog, smatra da još uvijek nije kasno da se na administrativnom nivou poduzme sve što je moguće u borbi protiv koronavirusa. Pohvalio je spremnost bh. kompanija koje su, zahvaljujući primjeni obaveznog HACCP plana kao standarda za sve kompanije koje su prije pandemije svoje proizvode izvozile u zemlje EU, već imale plan djelovanja u slučaju pojave pandemije neke od zaraznih oboljenja.

“HACCP plan detaljno definiše rad od kuće, kako se koristi dezinfekcija, koja dezinfekcija, kada se počinje raditi, ko s kim dolazi na posao, objašnjava se rad u grupama od po petoro ljudi i tako dalje. Ti planovi su nedostajali većini naših kompanija nevezno za koronavirus. To se najviše moglo osjetiti u Zeničko-dobojskom kantonu na početku pandemije koronavirusa. HACCP planovi su fantastični i naša administracija ih je mogla iskoristiti”, ocjenjuje Drljević.

“Administracija bi trebala da služi kao servis građanima i morala bi se konsolidovati. Trebali bismo imati barem privremenu administraciju na nacionalnom nivou, jer mi smo jedan epidemiološki prostor. Tako bi se mogle spriječiti sve nedosljednosti koje smo imali u proteklom periodu”, poručuje Drljević.

Da je primjena svih postojećih planova pripravnosti neophodna slaže se i hirurg Slobodan Stanić, dok napominje kako je BiH još uvijek u prvom epidemiološkom valu.

“Ništa nismo napravili ako samo zadovoljno protrljamo ruke jer smo usvojili još jedan plan koji potom završi u ladici. Problem nije u broju planova. Problem je u njihovom nepridržavanju”, kaže Stanić i dodaje da planove treba “spuštati do običnog čovjeka”.

“Prazninu koju su ostavili zdravstveni radnici i zdravstveni sistem u BiH popunili su zagovaraoci teorija zavjere. Potrebno je bolje raditi sa građanima, ali ne u smislu provođenja represivnih mjera već zagovaranja važnosti prevencije, kako bi ljudi sami shvatili da je za njih bolje da se pridržavaju određenih mjera”, naglašava Stanić.

Komentari

Autor: Nikoleta Milašević-Dobrača / detektor.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.