BiH

Šta su građani BiH doživjeli na biralištima: Vidio sam da je neko glasao umjesto mene

18/10/2018

Građani BiH uočili su brojne nepravilnosti na Općim izborima 7. oktobra. Neke od njihovih navoda provjerila je ekipa Radija Slobodna Evropa.

Safeta Zubanović-Zahirović napisala je: “U Donjoj Ljuboviji je bio čovjek na spisku, a umro 1986. godine. Na upit zašto su tu – kažu greška. Unuka pokojnika je to vidjela i pitala.”

I Danijel Marković je napisao kako je njegov otac poginuo prije više od 13 godina, ali da je i dalje na spisku.

​A na spisku je i suprug Dijane Čolić, koji je umro prije četiri godine.

“Prvo šok, pa onda ljutnja. Kontaktirala CIK, ali dobila odgovor da niko neće glasati za njega. Iz moje porodice na spisku je i otac koji je umro prije 11 godina i kćerka koja živi vani”, dodala je Dijana.

Delila Klovo Kajić istakla je kako je njen brat stradao u saobraćajnoj nesreći 2006. godine.

“Evo već šest izbornih ciklusa se njegovo ime nalazi na biračkom spisku. Sigurno sam bar tri ili četiri izborna ciklusa tražila od predsjednika biračkog odbora da se njegovo ime briše sa spiska i da to evidentiraju u zapisnik. Tada je odgovor iz CIK-a bio da bih ja trebala da odem u matični ured, da provjerim da li je smrtovnica otišla u MUP, pa da odem u MUP i provjerim zašto nije “provedeno”. Šokirala sam se. Moja majka i ja se svaki put potresemo kada ugledamo njegovo ime na biračkom spisku. Bilo mu je 26 godina. Na ovim izborima, ponovo je njegovo ime stajalo na biračkom spisku, ali prostor za potpis bio je obilježen nekakvom crvenom zvjezdicom.”

Tragom ove informacije, RSE je zamolio Delilu za ime, prezime i matični broj njenog brata. Ukucavši ove informacije na internet stranici Centralne izborne komisije navodi se kako on nije evidentiran u Centralnom biračkom spisku. Iz CIK-a navode da, ako su pored imena upisali zvjezdicu, to znači da je osoba preminula, te da niko na to mjesto ne smije staviti potpis. Kažu, ne postoji mogućnost ni da umrle osobe obilježene zvjezdicom na neki način zatamne ili uklone sa spiska.

“Nadam se da je svima jasno da CIK BiH ne smije nikoga brisati sa biračkog spiska zbog smrti. To rade nadležna ministarstva unutarnjih poslova”, navodi se u odgovoru glasnogovornice CIK-a Makside Pirić na upit RSE.

I član CIK-a Suad Arnautović odgovornost je prebacio na druge institucije.

“Prvi organ je Matični ured općine, koji dobije informaciju o smrti osobe od bolnice, članova porodice ili na neki drugi način. Oni šalju MUP-u te opštine dokumente, a u ministarstvu poništavaju sve dokumente poput lične karte i ostalih. Kada MUP završi svoj dio posla, šalje Agenciji za identifikaciona dokumenta (IDDEEA), koja je zadužena za ažuriranje spiskova. CIK dobije u elektronskoj formi gotov spisak. Ko je tu zakazao, ja ne bih da ulazim u to pitanje”, izjavio je je član CIK Suad Arnautović.

Provjereno je i sa ovim institucijama kako izgleda proces brisanja umrlih osoba sa spiska.

“Matični ured Općine Centar Sarajevo prilikom prijave smrti u roku od 15 dana od dana upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih o tome, po službenoj dužnosti, dostavlja izvještaj o smrti nadležnom kantonalnom ministarstvu”, odgovor je Općine Centar. Dodaju i da “ne postoji mogućnost da takvu informaciju ne proslijedimo nadležnom MUP-u ili da zakasnimo sa time i po nekoliko godina, iz razloga što imamo redovne inspekcijske nadzore nad vođenjem matičnih knjiga”.

Iz MUP-a KS takođe tvrde da oni nisu najslabija karika u ovom lancu.

“Nadležna organizaciona jedinica MUP-a odmah, a najkasnije narednog dana od dana prijema informacije o smrti od strane matičnog ureda, taj podatak evidentira u elektronskoj bazi, tako da ne postoji mogućnost da dođe do situacije da se zakasni sa dostavom informacija o smrti”.

Mogućnost da IDDEEA ne odradi svoj dio posla na vrijeme, kažu nam, ne postoji.

“Sve evidencije koje vodi IDDEEA se ažuriraju automatski – elektronski od strane nadležnih organa. Agencija je isključivo nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i informacija. To praktično znači da kad nadležni MUP od Matičnog ureda dobije informaciju o smrti nekog lica, isti imaju obavezu da to evidentiraju, te se taj podatak automatski ažurira i arhivira u našoj evidenciji”.

Ako bi sve navedeno bilo tačno, umrli bi bili izbrisani sa biračkih spiskova najkasnije 16 dana od dana prijavljivanja njihove smrti.

Drugi najčešći problem na koji su se građani žalili jeste kako je za njih glasao neko drugi.

Alen Selimović prepričao je šta se desilo u Goraždu.

“Dugi niz godina Goraždanin Drago Nemec živi u SAD, ali je ovog izbornog dana, izgleda, istovremeno bio i u Minesoti i na biračkom mjestu u Srednjoj stručnoj školi “Džemal Bijedić” u Goraždu. To je otkriveno tokom glasanja njegove majke Ane, koja je željela provjeriti nalazi li se ime njenog sina na biračkom spisku, pa dobila odgovor da je glasao prije sat vremena”.

A slično se dogodilo i Selmi Milišiću.

“Dođem da glasam i vidim već neko glasao za mene. Nije moj potpis. Samo prekriže to crvenom olovkom i ja glasam. Ispalo je da sam dva puta glasao. Znaju oni da ja neću postojeću vlast. To se desilo u Pazariću, općina Hadžići. Zovem CIK tri puta i ništa”.

“Morate razumjeti da mi ne možemo na taj način komunicirati. Birači se moraju direktno obratiti CIK-u, a ne medijima, ako su imali problema na biračkim mjestima odnosno nadležnoj općinskoj izbornoj komisiji. Nama se nije javio ni jedan birač u smislu da je već bio potpis pored njegovog imena kada je pristupio glasačkom mjestu i ako se to desilo morao je odmah reagovati”.

Suad Arnautović, član CIK-a, izjavio je kako nije sporno to što se umrle osobe nalaze na spiskovima, nego kako je jedino sporno da li neko glasa umjesto tih osoba. Međutim, to da li neko glasa umjesto mrtvih, ili, kako kažu građani i živih, je nemoguće provjeriti, jer uvid u biračke spiskove, nakon izbora, ima samo CIK, kako kažu, zbog zaštite ličnih podataka.

Građani BiH su na Općim izborima 7. oktobra glasali za Predsjedništvo BiH, državni i federalne parlamente, skupštine kantona, te predsjednika entiteta Republike Srpske.

Pravo glasa je imalo malo više od 3,5 miliona građana, a izašlo je 53 posto građana. Zabilježeno je preko 8000 umrlih na biračkim spiskovima. Više od pola milliona je nevažećih listića.

Međunarodni posmatrači su iskazali zabrinutost i zbog tačnosti Centralnog biračkog spiska, naročito u pogledu preminulih birača koji su ostali na listi. No, ocjenili su da je Centralna izborna komisija bila efikasna tokom izbora. Međunarodna izborna promatračka misija se sastoji od blizu 320 posmatrača iz 43 zemlje. A posmatrači OSCE su konstatovali da su sumnjivi slučajevi glasanja predati tužilaštvu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.