BiH

Izmjene traži i EU

Šta sve smeta VSTV-u u zakonu koji treba regulirati rad sudija i tužilaca

20/11/2020

Vijeće s Milanom Tegeltijom na čelu izdalo mišljenje o izmjenama Zakona o VSTV-u. Puno zamjerki o članu koji reguliše imovinu sudija i tužilaca

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH na jučerašnjoj je sjednici imalo mnoštvo zamjerki na predložene izmjene Zakona o VSTV-u koje trebaju regulirati njihov rad. Na donošenje ovog zakona radi osiguranja integriteta sudija i tužilaca insistira Evropska komisija, no ovo zakonsko rješenje već duže je kamen spoticanja.

A. DUČIĆ

Za razliku od Udruženja sudija i tužilaca BiH koje je jučer pozdravilo donošenje ovog zakona, VSTV s Milanom Tegeltijom na čelu je izdao mišljenje u kojem je taksativno navelo šta im sve smeta u predloženom rješenju. Naime, ocijenili su da niz odredaba zahtijevaju dodatno razmatranje i razradu.

Tako navode da u članu 7. Nacrta zakona, kojim se član 44. Zakona o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću BiH dopunjava odredbama o pravnom lijeku na odluke Vijeća o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija, bez propisanih skraćenih rokova za pokretanje spora i donošenje sudske odluke, „ima potencijal da potpuno blokira postupak imenovanja sudija i tužilaca, a što će neminovno imati loše efekte i na rad sudova i tužilaštava općenito“.

Tvrde da uvođenjem sudske zaštite putem upravnog spora, bez posebnih odredaba o obimu preispitivanja odluka Vijeća, ugrožava se izvršavanje osnovne nadležnosti Vijeća, a to je odlučivanje o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija.

Nadalje, VSTV cijeni da lista disciplinskih prekršaja sudija i tužilaca, propisana u članovima 9. i 10. Nacrta zakona, nije potpuna, te će onemogućiti sankcionisanje ponašanja koja bi se mogla okarakterisati kao na primjer kao disciplinski prekršaj “neuredno obavljanje sudske ili tužilačke funkcije”, a koja su se do sada podvodila pod disciplinske prekršaje propisane važećim Zakonom o VSTV-u.

Najviše zamjerki VSTV je imao na član 86. Nacrta zakona koji se odnosi na izvještaje o imovini i interesima, a njima je predviđeno da su sudije i tužioci dužni dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini, uključujući i način i vrijeme stjecanja i nabavnu vrijednost, o prihodima, interesima, obavezama, troškovima i garancijama za sebe, bračnog i vanbračnog partnera i roditelje i djecu i druga lica sa kojima žive u zajedničkom domaćinstvu.

Pa tako VSTV cijeni da Nacrtom zakona nije propisan položaj sudije, odnosno tužioca u postupku provjere njegovog izvještaja. Ističu da odredba predloženog člana 86b. stav (6) nije dovoljna, budući da bi zakonom trebala biti propisana obaveza obavještavanja sudije ili tužioca o pokrenutom postupku provjere, te omogućavanje dostavljanja izjašnjenja i informacija od strane sudije ili tužioca.

Nadalje ističu da je sadržaj izvještaja preopširan, te uključuje podatke upitne relevantnosti, poput onih sadržanih u članu 86. stav (2) tačke i) do m).

-Propisivanje obaveze sudije, odnosno tužioca da uz izvještaj o imovini i interesima dostavljanja priloge, kako je predviđeno u članu 86. stav (5), predstavlja nepotreban i disproporcionalan teret za nosioca pravosudne funkcije, ako se ima u vidu propisana mogućnost službenog pristupa svim dokumentima i informacijama potrebnim u postupku provjere izvještaja.

Nadalje, cijenimo da bi se u slučaju primjene ove odredbe mogla očekivati dostava značajnog broja dokumenata, od kojih svi neće biti biti relevantni, a što može predstavljati opterećenje i u postupku provjere izvještaja – navode iz VSTV-a.

U odnosu na provjeru finansijskih izvještaja posebno su im nejasne odredbe o redovnoj provjeri kojom su obuhvaćeni rashodi i prihodi, ali ne i cjelokupan izvještaj, odnosno sva prijavljena imovina. Istaknuli su i rezervu spram člana 86. stav (8) kojim se propisuje obaveza dostavljanja izvještaja u periodu od dvije godine od prestanka pravosudne funkcije.

– Naime prestankom statusa sudije, odnosno tužioca u potpunosti prestaje primjena Zakona o VSTV-u na osobe koje su ranije obavljale sudijsku, odnosno tužilačku funkciju. Stoga je upitna svrha i provodivost ovakvog pravila, čije bi se kršenje eventualno moglo sankcionisati primjenom prekršajnih kazni, koje same po sebi ne moraju djelovati prinudno – kaže se, između ostalog, u mišljenju VSTV-a kojeg potpisuje Milan Tegeltija.

Komentari

Autor: A. Dučić / Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.