Uprkos očekivanjima EU
Stanje medijskih sloboda u BiH je loše i bit će sve gore
Reporteri bez granica ukazali su na to da je cjelokupno političko okruženje u BiH nepovoljno za slobodu medija, ali da postoje značajne razlike širom zemlje
Prema Svjetskom indeksu slobode medija iz 2023. godine, kojim se procjenjuje okruženje za novinarstvo u 180 zemalja, Bosna i Hercegovina nalazi se na 64. mjestu. Napredak za tri mjesta u odnosu na godinu ranije. Međutim, zbog nedavno usvojenog zakona kojim se kriminalizira kleveta u Republici Srpskoj, ali i najave donošenja zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u Kantonu Sarajevo, rezultati će sljedeće godine sigurno biti mnogo porazniji, a pozicija na ljestvici značajno lošija.
– Zakon koji u entitetu RS kriminalizira klevetu vraća nas pola vijeka unazad. Osim novinara, teret ovih izmjena osjetit će svi slobodnomisleći građani, posebno nevladini aktivisti, ali ne samo u RS-u nego u cijeloj BiH. Preostaje još potpis i objava u Službenom listu, što će biti ozakonjeni start za lov na novinare. Najava “uvođenja” reda u KS-u je ništa drugo do kopiranje modela iz RS-a – kaže za Fokus predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.
Sporni zakoni negativno bi mogli utjecati i na evropski put BiH. Jer, upravo su sloboda izražavanja i medija te zaštita novinara osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja jedan od ključnih prioriteta koji su postavljeni pred BiH. Nedavno je na to upozorio i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, rekavši da Bosna i Hercegovina treba veće slobode i više napretka na svom putu ka Evropskoj uniji. Naglasio je i da je zabrinut zbog nepostojanja institucionalnog procesuiranja prijetnji i napada na novinare, te da prijavljeni slučajevi vrlo rijetko rezultiraju osuđujućom presudom, a vlasti nemaju uspostavljene sisteme koji posebno evidentiraju prijetnje novinarima.
Mediji u službi režima
Reporteri bez granica ukazali su na to da je cjelokupno političko okruženje u BiH nepovoljno za slobodu medija, ali da postoje značajne razlike širom zemlje. Po njima, situacija u Sarajevu bolja je nego u entitetu Republika Srpska i zapadnom dijelu entiteta Federacija BiH. Također, istaknuto je da su novinari u BiH najčešće izloženi verbalnim prijetnjama i napadima, a povremeno i fizičkim napadima. Zbog toga se, uglavnom, ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao, a i kako bi kada su napadi nastavljeni i u ovoj godini. Jedan od njih desio se u martu u Banjoj Luci kada su izgrebani automobili dvojice novinara. Ovaj incident uslijedio je nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik novinare nazvao „spodobama”.
Novinar i urednik BH Radija 1 Amir Sužanj ocjenjuje da priča o medijskim slobodama ima dva lica. Donedavno, tačnije do usvajanja spornog zakona u RS-u, formalno smo imali regulativu evropskog tipa kojima se deklarativno garantira sloboda medija. Međutim, teorija je jedno, a stvarnost znatno mračnija.
– Bilježimo fizičke i verbalne napade na novinare koji se usude pričati o kriminalu izvjesnih stranačkih i političkih krugova, sudske procese protiv njih u diskutabilnom pravosuđu, a svakako ne treba zanemariti ni razne vrste provođenja linča na forumima i društvenim mrežama. Riječ je o ustaljenoj vrsti zastrašivanja novinara od pojedinih stranačkih vrhova i interesnih struktura putem raznih botovskih struktura, čiji je cilj prikazati te novinare kao izdajnike, ljude koji rade protiv naroda i države ili naroda i entiteta, zavisi iz kojeg ugla se gleda. Tako imamo dvije krajnosti, zakone koji garantiraju slobodu medija, a u isto vrijeme i stalnu praksu pritiska na novinare i medije – pojašnjava Sužanj.
Smatra da ne treba zanemariti još jednu veliku anomaliju medijskog prostora, a to je da su pojedini mediji, čak i neki javni servisi i web-portali, u direktnoj službi politike i vladajućih struktura, “svjesno pristajući da budu služničad politike i režima”.
– U takvom ambijentu teško je govoriti o slobodi medijskog djelovanja. Izmjena Krivičnog zakonika u RS-u dramatično će promijeniti ambijent nagore. Mnogi još nisu ni svjesni da se ovim zakonskim rješenjem otvara mogućnost da svi mediji i novinari u BiH postanu meta sudskih procesa ako pišu o kriminalu, korupciji ili nekim drugim društvenim nepravilnostima – zaključuje Sužanj.
Nema opravdanja za kriminalizaciju klevete
Zakon koji je usvojen u RS-u, ali i onaj koji je najavljen u Kantonu Sarajevo, izazvali su brojne negativne reakcije i osude medijskih radnika i udruženja novinara, ali i međunarodnih organizacija, uprkos tome što njihovi kreatori tvrde da cilj nije ograničenje slobode medija, nego zaštita građana od internetskog nasilja i širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama.
Glavni urednik Federalne novinske agencije Dejan Jazvić svjestan je da mnogi mediji i novinari u BiH ne poštuju etičke i profesionalne standarde i da je medijski i internetski prostor zatrpan neprimjerenim pa i klevetničkim sadržajem. Međutim, smatra da to nije i ne može biti argument za ponovnu kriminalizaciju klevete.
Acquis communautaire
Podrška EU usklađivanju zakona u oblasti kontrole malog oružja i lakog naoružanja
– Upravo je dekriminalizacija klevete bila jedan od glavnih uspjeha u borbi za medijske slobode i demokratizaciju društva u postratnom razdoblju. Kao bivši član Upravnog odbora Vijeća za štampu i online medije u BiH znam koliko je truda i energije utrošeno da bi se taj demokratski standard dostigao. Ne zvuče mi uvjerljivo argumenti Vlade RS-a za ovakve zakonske izmjene. Više mi to liči na izgovore kako bi ušutkali kritičare među novinarima i medijima. Bojim se da će nove zakonske odredbe utjecati na rast autocenzure u medijima, a to svakako nije dobro i guši slobodu govora i slobodu medija – pojašnjava Jazvić za Fokus, te dodaje da i u slučaju novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u KS-u postoji realna opasnost od proizvoljnog pa i zlonamjernog tumačenja njegovih odredbi.
S druge strane, Sužanj vjeruje da je ambijent u Kantonu Sarajevo znatno drugačiji od onog u Republici Srpskoj i da je nemoguće zanemariti i ignorirati stav medijske zajednice, nevladinog sektora, javnih ličnosti, pa i međunarodne zajednice. Ostaje da se vidi kakav će rezultat biti. U ovom momentu Nacrt zakona zaustavljen je u Skupštini KS zbog brojnih prigovora. Ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica, čije je ministarastvo predlagač ovog propisa, obećao je da će tekst biti korigiran.
Zakoni suprotni evropskim vrijednostima
Nakon što je u Narodnoj skupštini RS usvojen Krivični zakon ovog entiteta, zajedničkim saopćenjem oglasile su se međunarodne organizacije u BiH. Misije UN-a, OSCE-a, Ured Vijeća Evrope i Evropske unije u BiH istaknuli su da je taj korak protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu s evropskim putem BiH i 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i prioritetom 12 o slobodi izražavanja.
– Tamo gdje postoje krivični zakoni o kleveti, oni rizikuju da budu zloupotrijebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera civilnog društva za obavljanje svoje legitimne uloge da istražuju i informiraju javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcioniranje svakog demokratskog društva. Izmjene i dopune su nepoželjan i nesporno veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava i narušavaju efikasno funkcioniranje demokratije u Republici Srpskoj – naveli su u saopćenju.
Jazvić naglašava da od pravosuđa ne treba imati velika očekivanja jer njegovo postupanje u slučajevima gdje su novinari žrtve prijetnji i napada nije odgovarajuće. Ni Sužanj nije optimista.
– Ono što je posebno pogubno jeste činjenica da novinari protiv sebe u takvoj situaciji neće imati, pojedinca, neke organizacije ili ustanove, nego figurativno rečeno – državu. Tjerat će ih Tužilaštvo u jednom krivičnom procesu u kojem vrlo teško mogu imati fer suđenje. Protiv njih će biti vrlo moćne političke strukture kojima zakonski okvir pruža mogućnost za brojne zloupotrebe u svrhu zastrašivanja medija i novinara, što i jeste cilj novog zakonskog rješenja usvojenog u NSRS – kaže urednik BH Radija 1.
Predsjednik Udruženja BH novinari naglašava da analiza dosadašnjih slučajeva napada govori da pravosuđe, a posebno tužilaštva, kao da ne razumiju društvenu ulogu medija i novinara. Podsjeća i da je ovo udruženje mnogo puta ukazivalo na pogubnost donošenja oba zakona.
– U Kantonu Sarajevo je namjera malo usporena, da li zbog sezone odmora ili ne, pa valja sačekati kako će se stvari dalje odvijati. Iz mog ugla, trenutno stanje medijskih sloboda je loše i bit će sve gore, jer ukoliko se najavljene zakonske izmjene usvoje u KS, taj će primjer, vjerujem, slijediti i drugi, budući da se politička matrica te vrste, očito je, mnogima sviđa – naglašava Divković.
Norveška prva, Sjeverna Koreja na posljednjem mjestu
Prema Indeksu medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica, o kojem smo govorili na početku teksta, najbolja situacija u regionu Zapadnog Balkana je u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Srbija i Albanija se nalaze iza BiH. Na prvom mjestu je, sedmu godinu zaredom, Norveška, a slijede Irska i Danska.
Regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i dalje su najopasnije regije svijeta za novinare, sa situacijom koja je klasificirana kao “veoma loša” u više od polovine zemalja. Vrlo niske ocjene nekih zemalja, uključujući Siriju, Jemen i Irak, posljedice su velikog broja novinara koji su nestali ili su taoci. Na posljednjem mjestu je Sjeverna Koreja.
Zašto sarajevski aerodrom ima 10 puta više linija od tuzlanskog?