Tirak: Ovo je prevara, laž je da BiH preuzima kontrolu našeg neba

Tačno u ponoć sa srijede na četvrtak, poslije 27 godina, Bosna i Hercegovina potpuno je preuzela kontrolu nad svojim nebom. Najveći dio odgovornosti od danas, 5. decembra, nosi Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA.

Direktor Davorin Primorac za Radio Slobodna Evropa kaže da je BHANSA počela pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, prvi put ikad.

“Jako puno ljudi u BiH je zaslužno za ovaj uspjeh i ovom prilikom se ja svima zahvaljujem”, kaže Primorac.

Do sada su prelete preko teritorije Bosne i Hercegovine iznad 10.000 metara kontrolisale Hrvatska, Srbija i Crna Gora.

“Mi smo razvili taj tzv. tranzicijski plan u samoj noći preuzimanja, u bliskoj suradnji sa susjednim pružateljima usluga zračne navigacije. Tim činom otvaramo novo poglavlje u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, poglavlje kojem slijedi kontinuirano ulaganje u našu infrastrukturu, našu opremu, naše ljudske resurse”, navodi Primorac.

Dvije dimenzije

Značaj preuzimanje kontrole neba iznad teritorije BiH je ogroman i ima dvije dimenzije i to formalno-pravnu i finansijsku.

“Kada vi preuzimate svoj prostor i onda sve što se dešava iznad Bosne i Hercegovine kontrolira se u Bosni i Hercegovini. To je čak i veći značaj nego tog finansijskog dijela”, pojasnio je nedavno u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Igor Pejić, sekretar Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.

Bosna i Hercegovina godinama nije bila sposobna da preuzme kontrolu svoga neba, jer nije imala ni tehnička sredstva, ni školovan kadar. Od 2014. godine Bosna i Hercegovina je vršila kontrolu donjeg dijela neba ispod 10.000 metara ili stručno rečeno do nivoa leta 325. Iznad 10.000 metara kontrolu su radile Agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore SMATSA i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL).

Nakon dugogodišnjih priprema i rigorozne i složene obuke kontrolora leta, za koje u BHANSA-i kažu da ih ima dovoljno, stvoreni su uslovi da BiH napravi ovaj korak. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, koja provodi inspekcijski i stručni nadzor dala je zeleno svjetlo za potpunu kontrolu neba iznad teritorije Bosne i Hercegovine.

“Direkcija je donijela rješenje u prihvatanju bezbjednosne promjene u funkcionalnom ATM sistemu koji se odnosi na realizaciju faze 2, početka primjene usluga u vazdušnom prostoru iznad 10. 000 metara. Da bi donijelo pomenuto rješenje Direkcija je posebno razmatrala element ljudskih resursa, kako kontrolora vazdušnog saobraćaja, tako i tehničkog stručnog kadra”, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Aleksandar Lalatović iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Gdje su radari?

Međutim, s obzirom da su već nekoliko puta postojale prepreke za preuzimanjem kontrole bh. neba, postoji i oni koji sumnjaju u sposobnost bosanskohercegovačkih vlasti. Među njima je i Rifat Tirak, stručnjak za vazdušni saobraćaj.

“To je samo jedna prevara! Zašto? Zato što mi u Bosni i Hercegovini nemamo radare kojim bismo mogli kontrolisati naše vazduhoplovstvo. Ukupno imamo dva radara u Bosni i Hercegovini, jedan je na Sarajevskom aerodromu, koji je namijenjen za rano otkrivanje brodova i njega već niko i ne spominje od odgovornih iz resornih agencija i direkcija i Ministarstva. A drugi je na Jahorini koji je upravo namijenjen za aerodromsku kontrolu leta, njegov je domet do 10.000 metara”, navodi Tirak.

“Šta je prevara?”, komentariše dalje:

“Prevara je u tome što oni i dalje koriste radare iz Srbije i Hrvatske, koji šalju vazdušnu situaciju, odnosno ove avione koji oni prate iz Hrvatske i Srbije na našem monitoru ovdje u Bosni i Hercegovini i oni tako lažno žele da prikažu da mi preuzimamo kontrolu našeg neba. To je takva istina”, izrazio je svoju sumnju u razgovoru za Radio Slobodna Evrope Rifat Tirak.

Godine su trebale Bosni i Hercegovini da stekne uslove za potpuno preuzimanje kontrole preleta iznad svoje teritorije. Iako u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija BiH kažu da je kontrola bh. neba strateški cilj BiH, pitanje je da li je problem bio u političkim nesuglasicama ili u tehničkim nedostacima zbog čega se čekalo 27 godina za preuzimanjem kontrole neba.

“Primarno govorimo o tehničkom pitanju, zbog činjenice da nismo imali kontrolore, dakle, ako se gleda samo formiranje BHANSA-e, ako bismo gledali korijen može se reći i političko, ali primarno je tehničko pitanje”, rekao je Igor Pejić, sekretar Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.

Milioni plaćani drugima

Zbog nemogućnosti da uspostavi moderni sistem kontrole bh. neba Bosna i Hercegovina godinama je plaćala usluge Srbiji i Hrvatskoj. Koliko novca je BiH izgubila zbog toga niko sa sigurnošću ne može tvrditi.

“Ovdje neizravno ne možemo govoriti o nekom gubitku. Gubitak jeste u smislu – ako to nisu naplatili, a trebali su naši kontrolori. Bez ikakve dileme, u prethodnom razdoblju, Bosna i Hercegovina nije bila tehnički osposobljena da preuzme svoj zračni prostor. Kontrolori koji su prošli vrlo složenu i vrlo rigoroznu obuku, dakle u tom vremenu i vremenu prije pet ili deset godina tehnički nisu bili u Bosni i Hercegovinu, tako da nisu realno postojali uvjeti. Naravno da postoji dio sredstava od preleta, koji umjesto da ih naplaćuju kontrolori Hrvatske, Srbije i Crne Gore, naravno da je značajno da ta sredstva budu usmjerena ka bh. kontrolorima i našoj Agenciji, a to je BHANSA”, tvrdi Pejić.

Stručnjak za vazdušni saobraćaj Rifat Tirak uočio je nelogičnosti i u vezi sa gubitkom novca.

“Oko novca je ova stvar. Oni sami ulaze u zamku svojih prevara. Zadnji podatak koji daju je da 52 miliona ide Bosni i Hercegovini, a 27 miliona ove godine ide Srbiji i Hrvatskoj. Kako to, ako sami kažu da mi pratimo samo 20 posto, a Srbija i Hrvatska 80 posto vazdušnog saobraćaja iznad Bosne i Hercegovine. Oko plaćanja je prevara stalno zato što taj novac od taksi za prelet air router ne idu u jedinstven trezor, odnosno budžet, nego idu direktno BHASA-i, što je svojevrsno pranje novca”, smatra stručnjak za avio saobraćaj Rifat Tirak.

Preuzimanjem kontrole od Srbije i Hrvatske budžet BHANSA-e će porasti sa 60 miliona konvertibilnih maraka (30 miliona eura) koliko iznosi u ovoj godini na 72 miliona konvertibilnih maraka (36 miliona eura) u narednoj godini.

“Važno je znati da je BHANSA samofinansirajuća i neprofitna organizacija, dakle, naši troškovi su jednaki našim prihodima. Troškove koje su susjedni pružatelji usluga zračne navigacije imali za pružene usluge u našem zračnom prostoru su i naplatili. Teško je sad znati koliko je to novca kad se zbroje sve ove godine”, kaže direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

On dodaje da je činjenično stanje da je BHANSA tek sada izgradila vlastite kapacitete da ovlada cjelokupnim zračnim prostorom Bosne i Hercegovine, i tek sada stekla pravo da pravda ukupne troškove u svom zračnom prostoru.